Obnovimo Hrvatsku
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja prošle godine za energetsku obnovu povuklo 60 posto sredstava više od planiranog
Trenutno se u Hrvatskoj obnavlja preko 1 300 bolnica, škola, dječjih vrtića i dvorana diljem Hrvatske, povećana je energetska učinkovitost gotovo 17 000 kućanstava, obnovljene su brojne odgojno-obrazovne ustanove za gotovo 70 000 djece.
ZAGREB, 29. travnja 2019. godine – Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja za energetsku obnovu javnih zgrada u okviru četiri poziva do sada je osiguralo više od 1,5 milijardi kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ugovaranje je još u tijeku, a trenutno je potpisano više od 800 ugovora. Istaknuto je to na konferenciji „Uspjesi i izazovi energetske obnove zgrada u RH“ koja je održana danas u Zagrebu s ciljem prezentacije uspješnih rezultata i primjera dobre prakse.

„Iako se stalno govori kako Hrvatska ne povlači dovoljno novca iz EU fondova, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je samo u prošloj godini povuklo 60 posto sredstava više od planiranog, i to upravo za energetsku obnovu. Znači može se i ne namjeravamo na tome stati. Trenutno se u Hrvatskoj obnavlja preko 1 300 bolnica, škola, dječjih vrtića i dvorana diljem Hrvatske, povećana je energetska učinkovitost gotovo 17 000 kućanstava, obnovljene su brojne odgojno-obrazovne ustanove za gotovo 70 000 djece“ istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar.

Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije istaknuo je kako je gotovo 1,1 milijardu kuna iz EU fondova izdvojeno za energetsku obnovu i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora, za što je potpisano 584 ugovora. Dodao je kako se do kraja ove godine planira i objava poziva za energetsku obnovu obiteljskih kuća, pri čemu će financijska sredstva za navedeni poziv iznositi 30 milijuna eura, a radi se o prvom pozivu koji se planira u potpunosti financirati sredstvima Europske unije.

„Zakonom o energetskoj učinkovitosti i Pravilnikom o sustavu obveznih shema ušteda želimo ubrzati procese ostvarivanja novih energetskih ušteda koje su jedan od načina smanjivanja energetskog siromaštva za one koji nemaju mogućnosti osigurati adekvatne uvjete grijanja ili hlađenja u svojim domovima“, istaknuo je Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Na konferenciji je istaknuto kako energetsku obnovu zgrada u Republici Hrvatskoj prate brojni izazovi koju uključuju nedostatak kvalificirane radne snage od gotovo 30.000 radnika, nedostatan broj građevinskih tvrtki, rast cijena za toplinsko-izolacijski materijal od 15 posto, rast cijena radova pri čemu pojedine ponude izvođača premašuju i 30 posto procijenjenu vrijednost radova. Ipak, unatoč izazovima, postoje brojni pozitivni primjeri poput Osječko-baranjske županije, Međimurske i Varaždinske županije koje su najuspješnije županije prema pokazateljima dodijeljenih bespovratnih sredstava i velikim postotcima ostvarenih ušteda.

Republika Hrvatska u sklopu Nacionalne razvojne strategije 2030. postavila je strateške ciljeve o prelasku na pametno, kružno i klimatski otporno društvo, razvoj zelene infrastrukture i rješenja temeljnih na prirodi te povećanje energetske učinkovitosti u zagradarstvu i transformacija sadašnjeg fonda zgrada ka zgradama gotovo nulte energije.
Gradimo siguran dom
Iskoristimo priliku – pametni gradovi su budućnost
Velike su investicije pred građevinskim sektorom u Hrvatskoj. Osim obnove nakon potresa, treba razmišljati i o budućnosti, te planirati pametne gradove.

Dvadesetak sekundi podrhtavanja tla prouzročilo je štetu koja će se sanirati godinama. Da će za obnovu potresom pogođenih područja trebati najmanje deset godina, sada je među optimističnijim prognozama. Zakon o obnovi je donesen, ali treba poraditi na njegovoj provedbi. Zato je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine uspostavilo mobilne urede.
Mobilni uredi se tako nalaze na području Sisačko-moslavačke županije kako bi izašli u susret onima koji nisu u mogućnosti pristupiti internetu.
Državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir izrazio je zadovoljstvo dosad odrađenim dijelom posla. Tako je Hrvatska od Europskoh fonda za solidarnost dobila avans od 68 milijuna eura. Sada je na redu provedbeni dio. Među prioritetima su zgrade javne namjene, poput vatrogasnih postaja, bolnica, školskih zgrada.

Kako će se obnavljati Zagreb nakon potresa?
Prvi korak je primarna obnova zgrada kako ne bi došlo do novih šteta ili možda nečijeg stradavanja.
A daljnji korak svakako bi trebali biti gradovi budućnosti koji se vežu uz europsku platformu smart cities, odnosno pametni gradovi. Projekcije kažu da bi u vrlo bliskoj budućnosti, za dvadesetak godina, 70% stanovništva moglo živjeti u gradovima i zato će gradskim resursima trebati pametno upravljati.
“To znači da bi se poboljšala kvaliteta života u gradu, ubrzao promet i mobilnost s jednog kraja grada na drugi, da bi se smanjile prometne gužve”, pojasnio je Uhlir.
Za to su potrebna pametna rješenja i gradovi trebaju napraviti strategije za svoje pametno preoblikovanje. U slučaju Zagreba, kaže Uhlir, potrebna je urbana revitalizacija grada. To je, navodi uvidjela i Gradska uprava.
Uz sve ove planove ne sumnjamo da je pred građevinskim sektorom ozbiljan posao. Važno je da on bude i dobro isplaniran kako bi što bolje bio obavljen. Jer valjda je vrijeme da i naši gradovi krenu prama pametnoj budućnosti.
Obnovimo Hrvatsku
Protupotresna i energetska obnova zgrada u jednom
Koja su tehnička rješenja za energetsku i statičku sanaciju zgrada?

Prošlogodišnji potresi su fokus arhitekata sa energetske obnove, skrenuli na protupotresnu gradnju. No, energetska obnova nikako nije postala manje važna. Štoviše, objekti koji su energetski obnovljeni, u potresu su pretrpjeli manja oštećenja od onih koji nisu, navela je, među ostalim, načelnica sektora za energetsku učinkovitost u zgradarstvu Irena Križ Šelendić nakon nZEB stručnog skupa o obnovi.
S obzirom na to da nakon potresa brojne objekte treba sanirati, ali i vratiti u funkciju, govornici su se složili kako bi to trebalo napraviti zajedno sa energetskom obnovom.
Europska direktiva dopustila je da se sveobuhvatna obnova zgrada koja uključuje protupotresne i protupožarne mjere poveže sa energetskom obnovom. U prosincu 2020. donesena je dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine do kada treba obnoviti 168 milijuna kvadrata.
Od tehničkih rješenja za energetsku i statičku sanaciju zgrada, kako je ovogodišnji skup i nosio naziv, ističe se to da obnovljene zgrade budu zelene i održive. To konkretno znači da možemo proizvoditi energiju na krovištima zgrada, na parkiralištima, na nadstrešnicama, na parapetnom dijelu zgrade, na hodnicima.
Kažu da se iz svakog zla izrodi nešto dobro. Čini se da su nam potresi dali priliku da iznova izgradimo nešto kvalitetno i dobro. U to treba uložiti znanje, trud i puno vremena. Zato ovakva suradnja vlasti, znanosti i gospodarstva ohrabruje.