Povežimo se
Miele - granice ne postoje

Obnovimo Hrvatsku

Međunarodna konferencija “Gotovo nula energetske zgrade – nZEB za sve”

Sudjelujte i Vi!

Objavljeno

u

Gotovo nula energetske zgrade

 

Koncept zgrade gotovo nulte energije više nije koncept daleke budućnosti, već realno rješenje za doprinos arhitekture smanjenju CO2 emisija, potrošnje energije i ukupnih troškova tijekom životnog vijeka zgrade. Projektiranje i gradnja novih, kao i energetska obnova postojećih zgrada na gotovo nula energetski standard zakonska je obveza od 2018. za javni sektor, a od 2020. godine za sve novogradnje i rekonstrukcije. Razmatranje energetskog koncepta gotovo nula energetske zgrade potrebno je uključiti u početnoj fazi projektiranja, kako bi se u proces projektiranja integrirali principi energetski i ekološki održive arhitekture. Kvalitetno optimiran energetski koncept uključuje visoku razinu toplinske izolacije te dobro izbalansiranu, a ne predimenzioniranu tehničku opremu tj. sustave, uz obaveznu primjenu OIE. Energetski koncept predstavlja integralno i troškovno optimalno rješenje, koje dugoročno ostvaruje niske troškove pri korištenju i održavanju zgrade, te produžava životni vijek zgrade uz smanjenje ekološkog otiska.

Projektiranje i izgradnja zgrade gotovo nulte energije zahtjevan je zadatak koji uključuje ozbiljan pristup analizi energetskog koncepta, kako projektirano rješenje ne bi značajno odstupilo od planirane investicije. Iz tog razloga je kod projektiranja zgrada gotovo nulte energije iznimno važna detaljna analiza energetskog koncepta te izrada troškovno optimalne analize koja prethodi glavnom projektu, kako bi se odabralo najbolje projektno rješenje. Zbog kompleksnog pristupa i novih načina proračuna, dodatna edukacija u području projektiranja i gradnje gotovo nula energetskih zgrada za sve sudionike u gradnji je izuzetno važna i nezaobilazna.

S ciljem upoznavanja struke s trendovima, ali i zakonskom obvezom za gotovo nula energetskim standardom, Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora u suradnji s Hrvatskom udrugom energetskih certifikatora HUEC i Udrugom za promicanje održivih zgrada gotovo nulte energije SunZEB te pod pokroviteljstvom Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja i Hrvatske komore arhitekata organizira međunarodnu konferenciju „Gotovo nula energetske zgrade – nZEB za sve“ koja će se održati 10. travnja 2018. u Hotelu International u Zagrebu. Konferencija je namijenjena arhitektima, projektantima, te svim sudionicima u gradnji, a očekujemo oko 150-200 sudionika.

 

Više o samoj konferenciji pogledajte na linku!

 

Obnovimo Hrvatsku

Postanite DGNB konzultant

Međunarodna edukacija za održivost u arhitekturi i graditeljstvu

Objavljeno

u

Autor

U suradnji DGNB GmbH iz Stuttgarta (www.dgnb.de) i konzultantskog ureda GREENiKA iz Zagreba (www.greenika.hr) pripremljena je za 14. – 16. studeni 2019. godine međunarodna edukacija DGNB konzultant / International DGNB Consultant. Edukacija je namjenjena svima koji žele učiti i doprinositi prijenosu znanja o održivosti u zgradarstvu i zelenoj infrastrukturi iz europske prakse u graditeljski sektor, kako u Hrvatskoj tako i šire.

Foto: DOMnaKVADRAT

Tijekom 3 dana edukacije, sudionici će učiti o implementaciji međunarodnog DGNB sustava certificiranja održivih odnosno zelenih zgrada (Verzija 2018.) Edukacija će biti fokusirana na DGNB kriterije kod certificiranja, kao i na relevantne teme i detaljnu razmjenu iskustava stečenih u Njemačkoj i ostalim zemljama gdje se provodi DGNB certificiranje. Korištenje odabranih kriterija biti će obrađeno kroz timski rad u grupama kako bi sudionici stekli i praktična znanja. Nakon DGNB Registered Professional, DGNB Consultant je drugi stupanj znanja koji vodi prema finalnoj edukaciji za DGNB Auditora.

KORISTI ZA SUDIONIKE EDUKACIJE:

  • Mogućnost isticanja profesionalnog znanja o održivosti zgrada i DGNB međunarodnom sustavu certificiranja
  • Izvrstan networking i prilike za učenje od DGNB zajednice diljem svijeta
  • Jačanje vlastitog portfolia konzultantskih usluga i usluga certificiranja zgrada prema DGNB sustavu (stupanj DGNB Consultant; 2. stupanj DGNB Auditor)
  • Korištenje DGNB Consultant akreditacije i loga
  • Prezentacija profila na www.dgnb-system.com

U CIJENU JE UKLJUČENO I:

  • online ispit za status međunarodnog DGNB Consultanta
  • DGNB edukativni materijali
  • Slobodan ulaz na SREDIŠNJU konferenciju o zelenoj gradnji i održivom razvoju – www.gbccroatia.org
  • 6 pauza za kavu, 3 ručka i jedna večera
Foto: DOMnaKVADRAT

VAŽNE INFORMACIJE:

ŠTO: Međunarodna edukacija DGNB Konzultant / International DGNB Consultant Training

KADA: 14. – 16. studeni 2019, od 9.00 – 18.00 sati

GDJE: Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fra Andrije Kačića Miošića 26, 10000 Zagreb

JEZIK EDUKACIJE: Engleski

Za više informacija, posebnu ponudu i registraciju: Link

Nastavite čitati

Obnovimo Hrvatsku

Kako prepoznati bolesnu kuću ili ured?

Ako je većina zgrada u Hrvatskoj označena kao energetski neučinkovita – zaključak je da ih je većina bolesnih, odnosno potpuno neodgovarajućih u smislu ljudskog zdravlja! Kako to promjeniti?

Objavljeno

u

Stručnjaci iz BPIE (Buildings Performance Institute Europe: BPIE)  utvrdili su da su zgrade odgovorne za 40 posto potrošnje energije i 36% emisija CO2 – više od industrije i transporta zajedno, 35% zgrada u Europskoj Uniji je starije od 50 godina, a 75% zgrada je energetski neučinkovito. Gotovo se isti podaci spominju i u Hrvatskoj (https://mgipu.gov.hr/o-ministarstvu-15/djelokrug/energetska-ucinkovitost-u-zgradarstvu/energetska-obnova-zgrada-8321/8321) uz napomenu da većina zgrada kod nas pripada energetskim razredima E, F ili G. Pri spominjanju ovih statistika uobičajeno mislimo na kvotu potrošnje energenata i mogućnost unaprijeđenja postupcima energetske obnove zgrada, no moramo se osvrnuti i na činjenicu da uz energetsku obnovu poboljšane radi toplinske izolacije koja će dovesti do smanjenja potrošnje energenata za grijanje i hlađenje zgrade, istovremeno možemo raditi i na poboljšanju opće kvalitete zgrade u smislu održivosti, statičke sigurnosti, estetske regeneracije i u konačnici udobnosti za krajnje korisnike. Ako je većina zgrada u Hrvatskoj označena kao energetski neučinkovita, vjerojatnost da su to zgrade s lošom ventilacijom odnosno lošom kvalitetom zraka i lošom toplinskom izolacijom, s puno plijesni, smanjenog dotoka dnevnog svjetla i lošim instalacijama i grijaćim tijelima  – zaključak je da ih je većina bolesnih, odnosno potpuno neodgovarajućih u smislu ljudskog zdravlja!

Foto: Velux

Kreirajmo životni i radni prostor na dobrobit čovjeka

U zgradama provodimo više od 90 % vremena. Živimo, učimo i radimo u njima, družimo se s najbližima, tražimo zaštitu od vanjskih utjecaja i na poslijetku zgrade nam pružaju komfor u kojem bismo se trebali moći regenerirati za nove radne i životne pobjede. Sve navedeno već bi trebao biti dovoljan argument kako bismo bili sigurni da zgrade neće biti shvaćene samo kao funkcionalni prostori za naše aktivnosti, već kao dio okoliša s ljudima u glavnom fokusu. Drugim riječima, interes ljudi i njihove potrebe trebale bi biti glavni prioritet u planiranju i dizajniranju zgrada, a svjedoci smo da u mnogim situacijama to nije tako jer prevladava interes investitora, profit ili pak nešto treće. To je paradoksalno ako znamo da kod društveno odgovornog stajališta ništa ne može biti važnije od zdravlja ljudi, njihove pune produktivnosti i zadovoljstva.

Foto: Velux

Zgrade imaju iznimno velik utjecaj na naše zdravlje, mogućnost regeneracije i produktivnost. Pitamo li se ikada što se sve u prostoru oko nas nalazi, koliko vrijede zgrade u kojima ne želimo biti i u kojima se ne osjećamo dobro, koje nam ne čine dobro za zdravlje, koje nas čine bolesnima? Projektanti i predstanici građevinskih tvrtki zajedno s investitorima nerijetko o tome razmišljaju kad je već prekasno ili uopće ne razmišljaju, odnosno uočavaju problem i nedostatak tek kad je zgrada već izgrađena i useljena. No, s podizanjem svijesti te većim ulaganjima u rekonstrukciju zgrada prema zelenim principima i s glavnim fokusom na energetsku učinkovitost, događa se u zadnje vrijeme i stanovito poboljšanje; o predmetnoj se temi raspravlja na institucionalnoj i stručnoj razini, health and wellbeing su tema brojnih aoscijacija koje se bave zgradarstvom https://www.worldgbc.org/news-media/building-business-case-health-wellbeing-and-productivity-green-offices. Također, na svu sreću mnoge su gospodarske grane postale svjesne da svoje poslovanje moraju fokusirati na ljudske resurse kao najvrijedniji kapital. Naime, tijekom ukupnog vremena korištenja neke poslovne zgrade, poznate su činjenice da su najmanji troškovi izgradnje, održavanja i režijskih troškova, a najveći se troškovi odnose na zaposlenike koji rade u zgradi tijekom cijelog njenog životnog vijeka.

.https://www.velux.com/veluxdaysinparis/healthybuildingsday

Foto: Velux

Kvalitetne zgrade kao simbol poštivanja ljudi

U današnje vrijeme jednostavno moramo graditi kvalitetne zgrade za boravak ljudi kako bi one postale simbol poštivanja ljudi kao stanovništva, turističkih gostiju, radne snage. I to ne samo u slučaju zgrada u kojima radimo, već i rezidencijalni sektor mora poboljšati kvalitetu izgradnje u većem postotku. Prostor mora biti prilagodjen potrebama i biti na dobrobit ljudi, a ne obrnuto. To se odnosi na škole, tvornice, bolnice, uredske zgrade, stambeni prostor. Međunarodni certifikat zelene gradnje DGNB kao iznimno važne kriterije pri ocjenjivanju zgrada uzima upravo one koji se odnose na zadovoljstvo i komfor krajnjih korisnika  https://www.dgnb-system.de/en/system/version2018/criteria/index.php

Foto: Velux

Svježi i čisti zrak, čista i zdrava voda, stimulirajući prostor dovoljnih dimenzija, ugodna temperatura, adekvatna rasvjeta i obilje dnevnog svjetla, puno zelenila…sve su to primarni zahtjevi koji se kod projektiranja i gradnje moraju poštovati. Ovaj zaključak rezultat je brojnih analiza provedenih među zasposlenicima u europskim uredima (European OFFICAIR-Study 2016) pri čemu se doznalo da je od ukupnog broja zaposlenih njih 23 % izjavilo da je nezadovoljno udobnošću u prostoru, čak 51% je reklo da im nedostaje osobnog prostora, 46% se žalilo na vrlo suhi zrak u prosotru, a gotovo 47 % zaposlenika ne može podnijeti buku koja iz okružuje u radnom prostoru. Dakle, well-being i performanse u zgradarstvu kojima je čovjek i njegovo zdravlje i dobrobit u fokusu, postat će kad tad neophodnost u pristupu većine – kako arhitekata, tako i izvođača gradjevinskih radova, dobavljača materijala i u konačnici investitora. Zadovoljstvo krajnjih korisnika određivat će vjerojatno i vrijednost i image zgrada koje nas okružuju.

Nastavite čitati

Obnovimo Hrvatsku

Kojim putem krenuti? Zelenim ili nekim drugim?

Svi mi koji danas imamo priliku učiniti korak naprijed u kvaliteti života u gradovima i selima, koji možemo očistiti svoj kvart od prometne gužve i smeća, a more i rijeke od plastike – učinimo to, priroda će nam vratiti na najljepši mogući način.

Objavljeno

u

Već odavno želim napisati članak o svom viđenju globalnog učinka klimatskih promjena, ali kao da sam čekala komentare još nekih novinara i kolumnista, a koji su redom proteklog vikenda (28./29. rujan 2019.) pisali o predmetnoj temi uz veliki osvrt na ponašanje i aktivizam švedske djevojčice Grete Thunberg.

Foto: DOMnaKVADRAT

Istina je da su gledišta polarizirana – jedni kažu da ljudska aktivnost nema veze s klimatskim promjenama te da bi se isto događalo sa i bez razvojnog momenta civilizacije, jednostavno zbog prirodnog slijeda događaja na zemljinoj površini, njenoj unutrašnjosti ili pak svega što je u svemiru okružuje. Drugi su pak gorljivi zagovornici teze da je evolucija čovječanstva, doguravši do 4. industrijske revolucije, uz nesagledljiv rast populacije u svjetskim urbanim sredinama te ekonomski rast posebice istočnih zemalja, dovela do razornih utjecaja na prirodna kretanja i klimatske promjene koje onda uzročno posljedično dovode do prirodnih nepogoda katastrofalnih razmjera. Složit ćemo se svi, svjedoci smo sve većih ekstrema u ponašanju majčice prirode, a svakog dana svjedočimo nekom uraganu, prebrzom otapanju ledenjaka, nekoj poplavi, požaru, toplinskim valovima, nestanku biljnih ili životinjskih vrsta!

Foto: DOMnaKVADRAT

Mene osobno, od svega navedenog, više zabrinjava ono što bez obzira na globalno pozicioniran izvor problema, najčešće uzrokovan klimatskim promjenama, neke posljedice osjetimo ili ćemo tek osjetiti vrlo lokalno. Zabrinjava me makar i najmanja mogućnost za podizanjem razine mora tako da ispašta neki od naših obalnih ili otočnih gradova; ne sviđa mi se činjenica da više gotovo i nemamo godišnja doba, već najčešće cijela godina liči na vruće toplo ljeto ili prohladnu i kišnu zimu; kao običnog stanovnika Hrvatske zastrašuju me informacije o previše plastike u moru, o onečišćenom moru fekalijama, o hrpama nepravilno prikupljenog i nezbrinutog otpada po gradovima; do ludila me dovodi gužva na prometnicama u Zagrebu…dakle, neko naše ponašanje uzrokuje sve navedeno.

Foto: DOMnaKVADRAT

No, često kažem da sam zaista sretna, kao i mnogi koji našu zemlju posjećuju kao turisti, jer se čini da još uvijek udišemo čisti zrak (C02 u našoj zemlji i nije neki problem u odnosu na druge razvijene zemlje), pijemo zdravu i sigurnu vodu, za naše Jadransko more reći će da je među najljepšima na svijetu, bogatstvo šuma je još uvijek tu…i sada se pitam da li sve navedeno, i dobro i loše, treba uzeti zdravo za gotovo, ili ipak trebamo promisliti – tko je za što kriv? Što se može učiniti da se negativizmi racionalno anuliraju, a s druge strane slavi zaštićena priroda, naši Bogom dani resursi, ljepota našeg prostora, bioraznolikost, zdrava hrana koju takvom moramo i sačuvati?

Foto: DOMnaKVADRAT

Pretpostavljam da svatko od nas u sebi i za sebe i svoje bližnje priželjkuje scenarij u kojem bi se moglo u zdravom i sigurnom zelenom okruženju živjeti i uživati do vijeka…moje želje odavno idu ka  zelenom, gospodarstvu i životu općenito! Koliko god da sam svjesna činjenice da već pomalo i u Hrvatskoj pretjerujemo s pojmovima smart, green, sustainable, digital…(da, da sve smo uspjeli preuzeti iz engleskog govornog područja)…ne nalazim problematičnim da se dio stručne javnosti u našoj zemlji bavi s pojmovima koji će nam osigurati kvalitetniji i zdraviji životni i radni prostor, održivija prometna rješenja, manje smeća zbog manje konzumerizma i više recikliranja već upotrijebljenih stvari. Ne vidim ništa loše u ljepšim i kvalitetnijim zgradama građenim prema zelenim standardima i održivom krajobrazu kakve više susrećemo u zapadnom dijelu Europe, a kod nas nešto manje…

I dok su dva main stream dnevna lista proteklog tjedna pisala ili za ili protiv djelovanja mlade Grete Thunberg, istovremeno smo čitali o slavnom talijanskom arhitektu Stefanu Boeriu koji je ovih dana gostovao u Hrvatskoj, autoru Vertikalne šume u Milanu – koncepta koji se sastoji od dva nebodera unutar kojih su luksuzni stanovi s terasama na kojima je zasađeno živo drveće. On je stručnjak koji sa stajališta odgovornog arhitekta vraća zelenilo u gradove, aktivist je za gradnju u suradnji s prirodom, vizonar, futurolog, sveučilišni profesor, zaljubljenik u mogućnost da stvaranjem velikih zelenih zidova u gradovima jednim dijelom utječe i na smanjenje efekata klimatskih promjena na urbane sredine. Ispravno ili krivo? Izazov ili odgovor na probleme izazvane prekomjernom nekvalitetnom izgradnjom? Prosudite sami.

Foto: DOMnaKVADRAT

Greta je možda u svemu pretjerala, naivno, sama po sebi ili navigirana svjetskim liderima i političkim zahtjevima. Zasigurno bi se kao mlada djevojka mogla baviti i trivijalnijim stvarima od toga da svjetske čelnike, svoje najbliže, svoje kolege po školama diljem svijeta uvjerava da nešto s klimom nije kako treba, da se ledenjaci prebrzo tope, prebrzo diže razina mora, prečesto stvaraju uvjeti za prirodne nedaće koje najčešće pogađaju one najsiromašnije – ili sušom, ili požarom, ili poplavom…migracija uzrokovanih klimatskim promjenama neću se ovdje ni doticati, preteška tema. I da se vratim na Gretu, gotovo da je razumijem. Moja je malenkost, u 8.c razredu osnovne škole „Ivice Gojak“ na Turnju kraj Karlovca, davne 1985. godine napisala članak pod nazivom „Opstanak“. Čitajući novine s natpisima „Hoće li čovjek izumrijeti?“ počela sam razmišljati o izumiranju čovječanstva zbog nepromišljenog naoružavanja, jer tada je velika tema bilo nuklearno oružje. Zapitala sam se, kao mlada osoba, zašto znanstvenici ne rade na tome da stvaraju pozitivno okruženje za razvoj civilizacije, a ne da se bave razvojem nuklearnih postrojenja. U brizi za Planet, iako potaknuta temom globalnog naoružanja, tražila sam kroz članak odgovor na pitanje jesmo li kadri preživjeti u uvjetima između dva ledena doba i zašto se u međuvremenu ne borimo za pravu stvar već za samouništenje??? Već sam tada razmišljala globalno strahujući za lokalno. Da li sam tada naslutila ratna zbivanja koja su nastupila samo par godina kasnije u našoj zemlji i da li sam zamišljala da će se klima mijenjati na način da nas opet čeka neko izumiranje i novo ledeno doba? Ne znam što sam tada slutila, ali znam da sam članak napisala i zahvaljujući mom cijenjenom profesoru hrvatskog jezika iz Karlovca, članak je u ratnim vihorima preživio i sada uokviren krasi zid u mojoj radnoj sobi.

Foto: DOMnaKVADRAT

Malih Greta ima puno, mladi su ljudi po prirodi buntovnici i aktivisti, imaju pravo propitivati, stoga bih radije da Gretu gledamo kao ambiciozno i znatiželjno dijete, a manje kao psihopatsko stvorenje u raljama aktualne svjetske politike. Možda izraste u znanstvenicu koja će doprinositi čovječanstvu. Ugledajmo se također na gospodina arhitekta Boeria, njegov rad inspirira, a zasigurno usrećuje ljude koji rade ili žive u njegovim urbanim Vertikalnim šumama. Znanstvenicima koji odmahuju rukom na efekte klimatskih promjena također treba zaviriti u stručne radove i zapise…budućnost, kasnije pretvorena u povijest će pokazati što se točno zbilo. A svi mi koji danas imamo priliku učiniti korak naprijed u kvaliteti života u gradovima i selima, koji možemo očistiti svoj kvart od prometne gužve i smeća, a more i rijeke od plastike, koji možemo saditi više drveća i cvijeća u urbanim sredima…učinimo to, priroda će nam vratiti na najljepši mogući način. 

Foto: DOMnaKVADRAT

Kao odgovor na pitanje iz naslova…kao autor ovog članka…potpisujem sredinu, zeleni put kao jedini ispravan, logičan i održiv put izmedju dvije krajnosti. To je za mene zov i izazov istovremeno

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice

Dizajn i trendoviprije 2 dana

Otvorio se divan showroom u centru Zagreba koji odlično spaja prirodu u dizajn

Centar Zagreba postao je bogatiji za još jedan predivan showroom. Na adresi Boškovićeva 18 smjestio se prvi showroom domaćeg brenda...

Gradnjaprije 3 dana

Veliki povratak vune

S modnih pista na ulice grada i u domove, vuneni predmeti vraćaju se u velikom stilu!

Gradnjaprije 1 tjedan

Hygge: naizgled obično, a tako ugodno

Priroda je stroga i neumoljiva, ali u ljudskoj je prirodi da je pokuša ukrotiti. Danci su za svoje bolje raspoloženje...

Izbor uredniceprije 1 mjesec

Integrirana kupaonska rješenja

Geberit, vodeći proizvođač sanitarnih proizvoda, predstavio proširenje svog asortimana s integriranim kupaonskim rješenjima

Izbor uredniceprije 7 mjeseci

ACI Marina Rovinj – otvorena!

Rovinj, 26.04.2019. Svečano je otvorena ACI Marina Rovinj.

Izbor uredniceprije 7 mjeseci

70 joj je godina tek

Lesnina XXXL, vodeći lanac trgovina za opremanje doma u Hrvatskoj i regiji slavi svoj veliki, jubilarni 70. rođendan i donosi...

Interijeriprije 7 mjeseci

Neočekivan potez hrvatskog proizvođača namještaja

SALONE DEL MOBILE MOLANO 09.- 14.04.2019. Prostoria u suradnji s našim priznatim dizajn kolektivom Numen/For Use hrabrim pristupom želi privući...

blagovaonski-stol-slavlje-lesnina-domnakvadrat blagovaonski-stol-slavlje-lesnina-domnakvadrat
Izbor uredniceprije 8 mjeseci

Lesnina XXXL ima puno razloga za slavlje

Lesnina slavi 70. rođendan, prvu godišnjicu Lesnine XXXL Pula te sedmu Lesnine XXXL Zagreb West

ljudi-obitelj-domnakvadrat ljudi-obitelj-domnakvadrat
Izbor uredniceprije 10 mjeseci

5300 mladih riješilo stambeno pitanje zahvaljujući subvencioniranju kredita

Štromar: Mladima osigurati dom je prioritet

muo-izlozba-cestitka-bozic-domnakvadrat muo-izlozba-cestitka-bozic-domnakvadrat
Izbor uredniceprije 11 mjeseci

Izložba blagdanskih čestitki

Izložba je otvorena u Muzeju za umjetnost i obrt i traje do veljače 2019.

POPULARNO