Povežimo se

Obnovimo Hrvatsku

Kako će se obnavljati Zagreb nakon potresa?

Kakva je budućnost Zagreba nakon potresa – na tu je temu prošlog tjedna održana online konferencija u organizaciji Društva arhitekata Zagreba. Pa smo provjerili kakav je arhitektonski pogled na obnovu naše metropole.

Objavljeno

u

U prvoj polovici ove godine točnije 22. ožujka u 6 sati i 24 minute građani Zagreba imali su najstresnije buđenje od 19. stoljeća. Potres koji je pogodio grad narušio je vizure grada, ali i miran san njegovim stanovnicima. Danas imamo Zakon o obnovi, no pravi izazovi tek slijede. Po završetku kompleksnog procesa grad bi trebao zasjati u punom sjaju. A za Društvo arhitekata Zagreba ta obnova osim konstrukcijske treba biti i kvalitativna.

“Zakonom je uređena prvenstveno konstruktivna obnova, mi želimo dodati dodatne vrijednosti na tu obnovu, odnosno popravak svih temeljnih zahtjeva za građevine kojih je puno više, a ne samo konstrukcija”, izjavio je predsjednik Društva arhitekata Zagreba Tihomil Matković.

Dodaje kako bi trebalo, kad se već kreće u cjelovitu obnovu i kada će se poneki stanovnici morati i iseliti, odmah napraviti dodatne popravke. Pod tim se podrazumijeva, primjerice izgradnja dizala u zgradama u kojima ih nema, sanitarna poboljšanja i slično.

Što sa zaštićenim zgradama?

ostecenja-potres-sigurnost-blog-domnakvadrat

Dovođenje u red za mnoge otvara pitanje što s građevinama koje su dio zaštićene kulturne baštine. Hoće li sve one građevine kojima su se divili stanovnici i gosti, u obnovi izgubiti svoje prepoznatljive karakteristike, jedno je od pitanja otvoreno na konferenciji Budućnost Zagreba nakon potresa-Arhitektonski pogled.

Matković kaže kako se neće raditi velike promjene, ali bit će potrebne intervencije u smislu da objekti budu sigurni za uporabu.

Financiranje obnove

Obnova grada će učiti njegove stanovnike strpljenu. Natječaj za nužnu obnovu je otvoren, no ubrzanju procesa obnove mogu doprinijeti i sami građani. Privremeni ravnatelj Fonda za obnovu Grada Zagreba Damir Vanđelić naveo je kako bi bilo dobro da građani prikupe postojeću dokumentaciju o zgradi i pripreme elaborate.

Fond čija je kostituirajuća sjednica u danima pred nama podržava cjelovitu obnovu. No, nužna obnova ide na trošak Fond, a razlika do cjelovite na račun stanara zgrada. Postoje tri kategorije poslova koje bi se istovremeno mogle raditi na zgradi. Konstrukcijska obnova je ono što je predmet provođenja Fonda, po odluci Ministarstva. Ljudi na to, vlasnici mogu dodati određeni dio cjelovite obnove ili kompletnu cjelovitu obnovu. Fond za zaštitu okoliša također se može uključiti u energetsku obnovu. “Ideja je koordinirati sve te tri aktivnosti i omogućiti zapravo da se one odvijaju istovremeno i da se to ubrza”, dodao je Vanđelić.

Upravo je pitanje energetske obnove, koja bi išla na trošak stanara, ono oko kojeg iz Grada nisu suglasni. Naime, Zakon omogućava takvu obnovu, međutim isključivo financiranu putem samih vlasnika. “Predlagano je da sam Zakon predvidi modele cjelovite obnove na način da oni budu djelomično sufinancirani, no ne u omjerima kao cjelovita obnova jer ni jedna država ili grad nemaju toliko financijaskih sredstava”, mišljenja je ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Ivica Rovis.

Energetska obnova uključuje i protupotresnu, ali i protupožarnu obnovu po direktivi Vijeća Europe. Kako bilo, operativno provođenje Zakona slijedi, a da bi sve bilo transparentno, pobrunut će se sustavi kontrole.

Financijsko-tehnička kontrola će provjeravati tehničke i ekonomske karakteristike predloženih projektnih rješenja, a operativni koordinatori bi trebali građanima omogućiti koordinaciju svega što se odvija na njihovim radovima.
Radovima za koje je teško predvidjeti trajanje i koje će zasigurno ukloniti neke stare i stvoriti nove vrijednosti.

Gradnja

Kako ponovno upotrijebiti građevinski otpad

Nije svaki otpad smeće. Pa tako čak ni građevinski otpad. Pravilno gospodarenje tim otpadom vrlo je važno, a još kad se od njega može napraviti novi proizvod, onda smo na pravom putu ka održivoj ekonomiji.

Objavljeno

u

Autor

gradjevinski-otpad-domnakvadrat

Nakon potresa građevinskim otpadom na ulicama bavile su se gradske i državne službe. Mjesecima kasnije vrijeme je napokon za obnovu potresom stradalih građevina. Građevinski je otpad na svakom koraku, a doznajemo čija je to odgovornost.

Problem građevinskog otpada

“Vlasnici građevine koji proizvedu građevinski otpad su zapravo za njega i odgovorni. Osim ako to ugovorom ne prenesu na neku drugu pravnu osobu. Tako da bi investitori, koji investiraju u gradnju novih građevina, morali brinuti na koji način će se riješiti problem s građevinskim otpadom”, kaže nam prof.dr.sc. Nina Štirmer s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.

U Hrvatskoj nastane oko milijun i tristo tisuća tona građevinskog otpada godišnje. Prošle ga je godine zasigurno nastalo i više. Vrlo je važno voditi brigu o zbrinjavanju građevinskog otpada, odnosno nastojati ga ponovno upotrijebiti gdje je to moguće.

Zakon o održivom gospodarenju otpadom

“Zakon prepoznaje proizvođača otpada kao osobu čijom aktivnošću nastaje otpad, a onda automatski građevinska tvrtka koja proizvodi građevinski otpad postaje proizvođač otpada”, kaže nam konzultantica za gospodarenje otpadom dr.sc. Vedrana Lovinčić Milovanović i dodaje:

“Zakon je propisao i sve obaveze koje taj proizvođač otpada mora ispuniti. Kako mora gospodariti s tim otpadom, da on mora gospodariti na prilično održiv način, i u skladu s zakonskim i podzakonskim propisima.”

Proizvođač otpada bi trebao sav svoj proizvedeni otpad predati osobi koja je ovlaštena za gospodarenje otpadom. To mogu biti upravo građevinske tvrtke koje otpad proizvode.

“To se pokazuje prilično zgodno rješenje tvrtkama koje proizvode velike količine građevinskog otpada. Tu su najčešće tvrtke koje se bave rušenjem, ili tvrtke koje će upotrebljavati taj reciklirani građevinski otpad dalje u svojoj proizvodnji. To su vam najčešće asfalteri, odnosno tvrtke koje se bave cestogradnjom”, dodaje Lovinčić Milovanović.

Građevinski se otpad najčešće koristi za nasipavanje, odnosno zatrpavanje, ali on ima puno veći potencijal.

Recikliranje građevinskog otpada

“Mi isto imamo primjera za to. Imali smo inovativne istraživačke projekte koji su rezultirali novim građevinskim proizvodima gdje smo koristili čak pedeset posto recikliranog agregata  u betonskim mješavinama. Primjer za to je proizvod eco sandwich. Radi se o jednom ventiliranom, predgotovljenom fasadnom panelu koji se sastoji od sloja betona. Jedan je izrađen sa recikliranom opekom, a drugi sa recikliranim betonom”, kaže nam profesorica Štirmer.

Cilj svega je, naglašava pročelnica Katedre za tehnologiju materijala na zagrebačkom Građevinskom fakultetu, odvajati građevinski otpad tamo gdje je nastao.

“Recimo, građevinski otpad osim betona, opeke, crijepa, spada recimo i plastika, staklo, zemlja, znači različiti izolacijski materijali i cilj svega je zapravo odvojiti taj otpad na mjestu nastanka. Treba onemogućiti miješanje sa drugim vrstama otpada i gradilište organizirati na način da se otpad odvaja.”

Jer tako nastaje vrijedna sirovina koja se može opet upotrijebiti.

“Na području Europske unije su prevedeni razni projekti koji su istraživali mogućnost zamjene prirodnog agregata s recikliranim i pokazalo se da se može primijeniti reciklirani agregat u betonima. Oni se kasnije mogu koristiti za proizvodnju unutarnjih zidova ili nekih vanjskih suhih zidova”, otkriva nam konzultantica za gospodarenje otpadom Lovinčić Milovanović.

Svakako nam uzor mogu biti neke zemlje EU kao što je recimo Nizozemska, Francuska, Danska, koje već negdje od 1980ih godina imaju vrlo visoku stopu recikliranja. One su prvo zabranile odlaganje miješanog građevinskog otpada, a onda su, kad su ustrojili sustav gospodarenja građevinskim otpadom, zabranili i nasipavanje.

Te zemlje čak 20% svojih potreba za prirodnim građevinskim materijalima namiruju recikliranim agregatom. To znači da zgrade koje danas gradimo možemo smatrati bankom materijala za neka nova vremena kada njihov vijek trajanja prođe.

Nastavite čitati

Obnovimo Hrvatsku

Blok 19 kao idejni primjerak za cjelovitu obnovu Zagreba

Već smo naglašavali važnost cjelovite obnove grada Zagreba koju sve više zagovaraju stručnjaci. Međutim, teško je zamisliti kako bi to izgledalo kad nemate ogledni primjer. Nedavno je objavljen jedan takav projekt, pa sada cjelovita obnova ima i lice. I to vrlo atraktivno.

Objavljeno

u

Autor

blok-19-kulturni-dio-domnakvadrat

Još prije 13 godina zagrebački Zavod za prostorno uređenje napravio je prvu analizu donjogradskih blokova – njih čak 168. I možda bi sve na tome i ostalo da nije bilo tog nesretnog potresa prije nešto više od godinu dana. On ih je potakao da razrade kako pomoći gradu i usmjeriti njegov budući razvoj.

blok-19-pogled-iz-zraka-domnakvadrat
Foto: Arhitektonski atelier Hržić

Dvanaest ekspertnih skupina sa više od 120 stručnjaka u različitim timovima u 12 je mjeseci pokušalo cjelovito prikazati kako taj blok može izgledati.

blok-19-studij-dizajna-domnakvadrat
Foto: Arhitektonski atelier Hržić

Statičari, konzervatori, urbanisti, pravnici, ekonomisti, ekolozi, energetičari, građevinski stručnjaci, arhitekti. Svi su oni dali svoj doprinos takozvanom Bloku 19. Ono što je važno istaknuti da je provedena i sociološka studija u kojoj su anketirani stanovnici i korisnici bloka kako bi se izjasnili što očekuju od njega.

blok-19-zimski-vrt-domnakvadrat
Foto: Arhitektonski atelier Hržić

Studija je pokazala kako je najveći problem nedostatak parkirališnih mjesta. Taj problem bi se otklonio, kako je zamišljeno, gradnjom dviju manjih podzemnih garaža koje ne bi bile javne. Tako bi se u ulicama koje omeđuju blok mogla ukinuti parkirališna mjesta i umjesto njih dobiti prostor za primjerice biciklislitčke staze, drvored ili kolne prolaze, ovisno o potrebama.

blok-19-muzej-domnakvadrat
Foto: Arhitektonski atelier Hržić

Još je jedno prometno pitanje problem u ovom bloku. Riječ je o javnom prijevozu, odnosno tramvaju čije su žice razapete između fasada. Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Ivica Rovis rekao je kako bi se to riješilo na način da se uvedu tramvaji s pogonom na vodik. Tada žice ne bi bile potrebne. Taj princip u Europi funkcionira već godinama, pa se nada da će uskoro zaživjeti i kod nas. 

blok-19-zeleni-krov-domnakvadrat
Foto: Arhitektonski atelier Hržić

Jer o gradovima i njihovu razvoju treba razmišljati dugoročno i zamišljati kakve ih želimo za pedeset, pa i sto godina. A onda kad se sve struke, ali i javnost oko toga slože, vrijeme je da se bacimo na posao i učinimo ih zaista gradovima budućnosti.

Iskoristimo priliku – pametni gradovi su budućnost
blok-19-amfiteatar-domnakvadrat
Foto: Arhitektonski atelier Hržić
Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Oglas

Izbor urednice

DAIKIN-UREĐAJ-ZA-PROČIŠĆAVANJE-I-OVLAŽIVANJE-ZRAKA. DAIKIN-UREĐAJ-ZA-PROČIŠĆAVANJE-I-OVLAŽIVANJE-ZRAKA.
Izbor uredniceprije 1 tjedan

Daikin ima rješenje za kućno mjerenje kvalitete zraka, pročišćavanje i ovlaživanje

Čak 90 posto našeg života provodimo u zatvorenim prostorima. Dovoljan je to razlog za zapitati se kakva je kvaliteta zraka...

Izbor uredniceprije 1 mjesec

Sretan Božić i novu 2022.godinu želi vam mala ekipa Doma na kvadrat

Sretan Božić i novu 2022.godinu želi vam mala ekipa Doma na kvadrat

Izbor uredniceprije 2 mjeseca

Zašto je bitna kvaliteta zraka u zatvorenim prostorijama?

Čak 90 posto našeg života provodimo u zatvorenim prostorijma. Dovoljan je to razlog za zapitati se kakva je kvaliteta zraka...

marijana-perinic-dom-na-kvadrat marijana-perinic-dom-na-kvadrat
Izbor uredniceprije 2 mjeseca

Muke po majstorima s komičarkom Marijanom Perinić

Stres, majstori i nepredviđeni troškovi. Sigurno i vas ove riječi asociraju na renovaciju stana. Kao i u brojnim drugim životnim...

hansgrohe-tus-dom-na-kvadrat hansgrohe-tus-dom-na-kvadrat
Izbor uredniceprije 2 mjeseca

Hansgrohe piše povijest kupaonice od 1901.

Od male radionice u Schwarzwald-u do globalnog igrača. Hansgrohe -120 godina strasti, inovacije i težnje za savršenstvom.

kugle-od-puhanog-stakla-koogle-dom-na-kvadrat kugle-od-puhanog-stakla-koogle-dom-na-kvadrat
Izbor uredniceprije 2 mjeseca

Genijalni božićni ukrasi – kugle od puhanog stakla

Ručno rađeni ukrasi mogu svaki blagdan učiniti posebnim. Kugle od puhanog stakla nekada su izrađivale brojne obrtničke obitelji u zagrebačkom...

novi-energetski-razredi-ustedi-energiju-dom-na-kvadrat. novi-energetski-razredi-ustedi-energiju-dom-na-kvadrat.
Izbor uredniceprije 2 mjeseca

Vodič za štednju energije u domu

Energetska učinkovitost, potrošnja i štednja energije, potrošnja vode, veličina uređaja ili buka, neke su od karakteristika koje gledamo prilikom odabira...

Dani-Orisa-2021-Dom-na-kvadrat Dani-Orisa-2021-Dom-na-kvadrat
Izbor uredniceprije 3 mjeseca

Dani Orisa ponovno UŽIVO!

Dani Orisa međunarodni je arhitektonski festival kojeg organizira Oris Kuća arhitekture iz Hrvatske, a održava se od 2001. godine. Dosad...

stanje-na-trzistu-nekretnina-zgrada-dom-na-kvadrat stanje-na-trzistu-nekretnina-zgrada-dom-na-kvadrat
Izbor uredniceprije 3 mjeseca

Lete li cijene nekretnina u nebo?

Istražili smo kakvo je stanje na tržištu nekretnina i provjerili jesu li iznimno visoke cijene pravilo ili iznimka.

korejska-hrana-dom-na-kvadrat korejska-hrana-dom-na-kvadrat
Gastroprije 3 mjeseca

Tajne korejske kuhinje

U posljednje je vrijeme korejska pop kultura u modi pa zašto ne biste iskušali i korejsku kuhinju?