Obnovimo Hrvatsku
Kako će se obnavljati Zagreb nakon potresa?
Kakva je budućnost Zagreba nakon potresa – na tu je temu prošlog tjedna održana online konferencija u organizaciji Društva arhitekata Zagreba. Pa smo provjerili kakav je arhitektonski pogled na obnovu naše metropole.
U prvoj polovici ove godine točnije 22. ožujka u 6 sati i 24 minute građani Zagreba imali su najstresnije buđenje od 19. stoljeća. Potres koji je pogodio grad narušio je vizure grada, ali i miran san njegovim stanovnicima. Danas imamo Zakon o obnovi, no pravi izazovi tek slijede. Po završetku kompleksnog procesa grad bi trebao zasjati u punom sjaju. A za Društvo arhitekata Zagreba ta obnova osim konstrukcijske treba biti i kvalitativna.
“Zakonom je uređena prvenstveno konstruktivna obnova, mi želimo dodati dodatne vrijednosti na tu obnovu, odnosno popravak svih temeljnih zahtjeva za građevine kojih je puno više, a ne samo konstrukcija”, izjavio je predsjednik Društva arhitekata Zagreba Tihomil Matković.
Dodaje kako bi trebalo, kad se već kreće u cjelovitu obnovu i kada će se poneki stanovnici morati i iseliti, odmah napraviti dodatne popravke. Pod tim se podrazumijeva, primjerice izgradnja dizala u zgradama u kojima ih nema, sanitarna poboljšanja i slično.
Što sa zaštićenim zgradama?

Dovođenje u red za mnoge otvara pitanje što s građevinama koje su dio zaštićene kulturne baštine. Hoće li sve one građevine kojima su se divili stanovnici i gosti, u obnovi izgubiti svoje prepoznatljive karakteristike, jedno je od pitanja otvoreno na konferenciji Budućnost Zagreba nakon potresa-Arhitektonski pogled.
Matković kaže kako se neće raditi velike promjene, ali bit će potrebne intervencije u smislu da objekti budu sigurni za uporabu.
Financiranje obnove
Obnova grada će učiti njegove stanovnike strpljenu. Natječaj za nužnu obnovu je otvoren, no ubrzanju procesa obnove mogu doprinijeti i sami građani. Privremeni ravnatelj Fonda za obnovu Grada Zagreba Damir Vanđelić naveo je kako bi bilo dobro da građani prikupe postojeću dokumentaciju o zgradi i pripreme elaborate.
Fond čija je kostituirajuća sjednica u danima pred nama podržava cjelovitu obnovu. No, nužna obnova ide na trošak Fond, a razlika do cjelovite na račun stanara zgrada. Postoje tri kategorije poslova koje bi se istovremeno mogle raditi na zgradi. Konstrukcijska obnova je ono što je predmet provođenja Fonda, po odluci Ministarstva. Ljudi na to, vlasnici mogu dodati određeni dio cjelovite obnove ili kompletnu cjelovitu obnovu. Fond za zaštitu okoliša također se može uključiti u energetsku obnovu. “Ideja je koordinirati sve te tri aktivnosti i omogućiti zapravo da se one odvijaju istovremeno i da se to ubrza”, dodao je Vanđelić.
Upravo je pitanje energetske obnove, koja bi išla na trošak stanara, ono oko kojeg iz Grada nisu suglasni. Naime, Zakon omogućava takvu obnovu, međutim isključivo financiranu putem samih vlasnika. “Predlagano je da sam Zakon predvidi modele cjelovite obnove na način da oni budu djelomično sufinancirani, no ne u omjerima kao cjelovita obnova jer ni jedna država ili grad nemaju toliko financijaskih sredstava”, mišljenja je ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Ivica Rovis.
Energetska obnova uključuje i protupotresnu, ali i protupožarnu obnovu po direktivi Vijeća Europe. Kako bilo, operativno provođenje Zakona slijedi, a da bi sve bilo transparentno, pobrunut će se sustavi kontrole.
Financijsko-tehnička kontrola će provjeravati tehničke i ekonomske karakteristike predloženih projektnih rješenja, a operativni koordinatori bi trebali građanima omogućiti koordinaciju svega što se odvija na njihovim radovima.
Radovima za koje je teško predvidjeti trajanje i koje će zasigurno ukloniti neke stare i stvoriti nove vrijednosti.
Gradnja
Proces obnove nakon potresa bit će dugotrajan, ali ona mora biti kvalitetna
Najbitnije je osigurati konstrukciju zgrada jer ne ubija potres već nesigurne zgrade.

I dalje se pregledavaju objekti stradali u razornom potresu koji je područje Banovine pogodio 29. prosinca 2020. godine. Udar je bio 6,2 prema Richteru, a tlo se treslo 15-ak sekundi. Jača i slabija podrhtavanja koja dodatno oštećuju objekte, postala su svakodnevica.

Od 20-ak tisuća prijava, izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, Mario Uroš, porocjenjuje da će njih između tisuću i pol i dvije tisuće dobiti oznaku neuporabljivo. No, treba znati da ta oznaka ne znači nužno da su zgrade za rušenje. Zgrade s crvenom naljepnicom su opasne zgrade. A ta opasnost ne mora nužno prijetiti od te zgrade već od susjedne zgrade, pojašnjava Uroš. Neke će se tako moći obnoviti, ali tek kada se tlo malo primiri.
Jači od zagrebačkog

Snaga potresa na Banovini i do tridesetak je puta bila jača od zagrebačkog, ali što se tiče neke buduće obnove, postoji iskustvo. Jer oni koji su na brzinu krpali rupe u svojim stanovima nakon potresa u ožujku, potres u prosincu iako udaljeniji, ponovno je otkrio sve rupe.
Uroš tako navodi da svaka obnova zahtjeva i obnovu nosive konstrukcije. “To nije gletanje zidova ili nekakvi estetski popravci, treba se kvalitetno pristupiti toj obnovi. Obnova bez konstrukcije, bez glavnog dijela zgrade koji drži cijelu strukturu zgrade nije od pretjerane koristi” naglašava profesor.
Protupotresna gradnja
Protupotresna gradnja već je dugo standard gradnje. Od 1964. godine gradi se prema seizmološkim proračunima. Zgrade građene iza te godine mogu izdržati potrese od 7 stupnjeva po Richteru. Zidane zgrade građene po novim propisima imaju vertikalne serklaže na uglovima zgrada od armiranog betona. Uz to imaju armirane betonske ploče ili horizontale serklaže. Naravno, ako su radovi izvedeni po pravilima struke. Hrvatska ima i značajan broj starijih zgrada, ali i za njih ima lijeka.
Uroš zato savjetuje kako bi bilo dobro da se sa energetskom obnovom, napravi i obnova konstrukcije. U takvim uvjetima to je mali zahvat, a znači mnogo za stabilnost i sigurnost zgrade.
Trusno područje
Čini se da volimo zaboraviti kako se nalazimo na potresnom području. Posljednji tako razoran potres, jačine više od 6 po Richterovoj ljestvici, pogodio je Ston prije 25 godina. Potres se predvidjeti ne može, ali isto tako od njega ne možete stradati. Ubijaju zgrade koje nemaju adekvatnu armiranu konstrukciju, zato ovaj posljednji potres trebamo shvatiti i kao upozorenje koje nećemo brzo zaboraviti.

Sam proces obnove bit će dugotrajan, stoga u planove obnove treba pomno napraviti. Zbog različite tilopogije zagrebačkog i sisačko-moslavačkog područja, potrebni je izraditi različite pristupe obnovi, mišljenja je profesor Uroš.
Bit će dugotrajno, ali na kraju najvažnije je da bude kvalitetno kako bi budućnost nosila što manje ovakvih katastrofalnih prizora.
Gradnja
Izazovna godina pred građevinskim sektorom
Protekla je godina u građevinskom sektoru bila jako izazovna, a ova pred nama bit će još izazovnija. Kako smo gradili u ovoj, a kako ćemo u idućoj godini, provjerili smo u nadležnom ministarstvu.

Oko 16.000 obitelji u prošle je tri godine uspjelo kupiti svoju prvu nekretninu uz subvencije države. Iako su se često čule kritike na račun takvog subvencioniranja, iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objašnjavaju nam da se oni promjenama prilagođavaju reakcijama tržišta. Produžili su rokove, godine. Subvencioniranjem stambenih kredita bore se protiv pada nataliteta jer onaj tko riješi stambeno pitanje, on će vjerojatno ostati živjeti u Hrvatskoj i dalje.
Subvencioniranje stambenih kredita
Državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir naveo je kako su svaki put nastojali poboljšati zakon, poboljšati mjeru, a rezultat toga je zadovoljstvo građana. “Od početnih dvije i pol tisuće onih koji su realizirali subvencije kroz stambene kredite putem ovog zakona, došli smo sada na osam tisuća dvjesto građana koji su dobili subvenciju države za rješavanje stambenog pitanja”, istaknuo je Uhlir.
Uspješna mjera nastavit će se i dalje. Zakon je produžen do 31. prosinca 2023. godine, a svake će se godine u proračunu, za provođenje ovih mjera, osigurati određena sredstva, rekao je državni tajnik.
Energetska obnova
Sigurnost je nešto što potiče ljude na ulaganje. A ulagati treba i u stare nekretnine, pogotovo one koje nisu energetski učinkovite. Energetska obnova zgrada nastavlja se i dalje. Za tu svrhu ćemo iz europskih fondova dobiti bespovratna sredstva.
Obnova Zagreba
U ovim nesigurnim vremenima, teško je planirati, ali potres u Zagrebu i okolnim županijama, sam je stvorio planove u građevinarstvu za idućih vjerojatno i više od nekoliko godina. “Napravili smo sve administrativne pretpostavke, ispunili smo ih, zakon, program mjera, promijenili smo tehnički propis, donijeli novi pravilnik o projektiranju. Sve smo prilagodili tome da sve ide brže, lakše i jednostavnije”, poručio je Uhlir.
Ogroman je posao pred građevinskim sektorom, ali isto tako i prilika koju treba iskoristiti u nastavku jer taj će posao jednog dana završiti. Sada smo u Europskoj uniji, dobivamo sredstva iz Fonda solidarnosti i za energetsku učinkovitost. Zato građevinarstvo ima dobru perspektivu, čak i u ovoj situaciji s virusom jer je to djelatnost koja se odvija na otvorenom. Dakle, građevinarstvo svakako ima potencijal da u ovoj situaciji bude pokretač gospodarstva cijele države.