Obnovimo Hrvatsku
Kako će se obnavljati Zagreb nakon potresa?
Kakva je budućnost Zagreba nakon potresa – na tu je temu prošlog tjedna održana online konferencija u organizaciji Društva arhitekata Zagreba. Pa smo provjerili kakav je arhitektonski pogled na obnovu naše metropole.
U prvoj polovici ove godine točnije 22. ožujka u 6 sati i 24 minute građani Zagreba imali su najstresnije buđenje od 19. stoljeća. Potres koji je pogodio grad narušio je vizure grada, ali i miran san njegovim stanovnicima. Danas imamo Zakon o obnovi, no pravi izazovi tek slijede. Po završetku kompleksnog procesa grad bi trebao zasjati u punom sjaju. A za Društvo arhitekata Zagreba ta obnova osim konstrukcijske treba biti i kvalitativna.
“Zakonom je uređena prvenstveno konstruktivna obnova, mi želimo dodati dodatne vrijednosti na tu obnovu, odnosno popravak svih temeljnih zahtjeva za građevine kojih je puno više, a ne samo konstrukcija”, izjavio je predsjednik Društva arhitekata Zagreba Tihomil Matković.
Dodaje kako bi trebalo, kad se već kreće u cjelovitu obnovu i kada će se poneki stanovnici morati i iseliti, odmah napraviti dodatne popravke. Pod tim se podrazumijeva, primjerice izgradnja dizala u zgradama u kojima ih nema, sanitarna poboljšanja i slično.
Što sa zaštićenim zgradama?

Dovođenje u red za mnoge otvara pitanje što s građevinama koje su dio zaštićene kulturne baštine. Hoće li sve one građevine kojima su se divili stanovnici i gosti, u obnovi izgubiti svoje prepoznatljive karakteristike, jedno je od pitanja otvoreno na konferenciji Budućnost Zagreba nakon potresa-Arhitektonski pogled.
Matković kaže kako se neće raditi velike promjene, ali bit će potrebne intervencije u smislu da objekti budu sigurni za uporabu.
Financiranje obnove
Obnova grada će učiti njegove stanovnike strpljenu. Natječaj za nužnu obnovu je otvoren, no ubrzanju procesa obnove mogu doprinijeti i sami građani. Privremeni ravnatelj Fonda za obnovu Grada Zagreba Damir Vanđelić naveo je kako bi bilo dobro da građani prikupe postojeću dokumentaciju o zgradi i pripreme elaborate.
Fond čija je kostituirajuća sjednica u danima pred nama podržava cjelovitu obnovu. No, nužna obnova ide na trošak Fond, a razlika do cjelovite na račun stanara zgrada. Postoje tri kategorije poslova koje bi se istovremeno mogle raditi na zgradi. Konstrukcijska obnova je ono što je predmet provođenja Fonda, po odluci Ministarstva. Ljudi na to, vlasnici mogu dodati određeni dio cjelovite obnove ili kompletnu cjelovitu obnovu. Fond za zaštitu okoliša također se može uključiti u energetsku obnovu. “Ideja je koordinirati sve te tri aktivnosti i omogućiti zapravo da se one odvijaju istovremeno i da se to ubrza”, dodao je Vanđelić.
Upravo je pitanje energetske obnove, koja bi išla na trošak stanara, ono oko kojeg iz Grada nisu suglasni. Naime, Zakon omogućava takvu obnovu, međutim isključivo financiranu putem samih vlasnika. “Predlagano je da sam Zakon predvidi modele cjelovite obnove na način da oni budu djelomično sufinancirani, no ne u omjerima kao cjelovita obnova jer ni jedna država ili grad nemaju toliko financijaskih sredstava”, mišljenja je ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Ivica Rovis.
Energetska obnova uključuje i protupotresnu, ali i protupožarnu obnovu po direktivi Vijeća Europe. Kako bilo, operativno provođenje Zakona slijedi, a da bi sve bilo transparentno, pobrunut će se sustavi kontrole.
Financijsko-tehnička kontrola će provjeravati tehničke i ekonomske karakteristike predloženih projektnih rješenja, a operativni koordinatori bi trebali građanima omogućiti koordinaciju svega što se odvija na njihovim radovima.
Radovima za koje je teško predvidjeti trajanje i koje će zasigurno ukloniti neke stare i stvoriti nove vrijednosti.
Obnovimo Hrvatsku
Blok 19 kao idejni primjerak za cjelovitu obnovu Zagreba
Već smo naglašavali važnost cjelovite obnove grada Zagreba koju sve više zagovaraju stručnjaci. Međutim, teško je zamisliti kako bi to izgledalo kad nemate ogledni primjer. Nedavno je objavljen jedan takav projekt, pa sada cjelovita obnova ima i lice. I to vrlo atraktivno.

Još prije 13 godina zagrebački Zavod za prostorno uređenje napravio je prvu analizu donjogradskih blokova – njih čak 168. I možda bi sve na tome i ostalo da nije bilo tog nesretnog potresa prije nešto više od godinu dana. On ih je potakao da razrade kako pomoći gradu i usmjeriti njegov budući razvoj.

Dvanaest ekspertnih skupina sa više od 120 stručnjaka u različitim timovima u 12 je mjeseci pokušalo cjelovito prikazati kako taj blok može izgledati.

Statičari, konzervatori, urbanisti, pravnici, ekonomisti, ekolozi, energetičari, građevinski stručnjaci, arhitekti. Svi su oni dali svoj doprinos takozvanom Bloku 19. Ono što je važno istaknuti da je provedena i sociološka studija u kojoj su anketirani stanovnici i korisnici bloka kako bi se izjasnili što očekuju od njega.

Studija je pokazala kako je najveći problem nedostatak parkirališnih mjesta. Taj problem bi se otklonio, kako je zamišljeno, gradnjom dviju manjih podzemnih garaža koje ne bi bile javne. Tako bi se u ulicama koje omeđuju blok mogla ukinuti parkirališna mjesta i umjesto njih dobiti prostor za primjerice biciklislitčke staze, drvored ili kolne prolaze, ovisno o potrebama.

Još je jedno prometno pitanje problem u ovom bloku. Riječ je o javnom prijevozu, odnosno tramvaju čije su žice razapete između fasada. Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Ivica Rovis rekao je kako bi se to riješilo na način da se uvedu tramvaji s pogonom na vodik. Tada žice ne bi bile potrebne. Taj princip u Europi funkcionira već godinama, pa se nada da će uskoro zaživjeti i kod nas.

Jer o gradovima i njihovu razvoju treba razmišljati dugoročno i zamišljati kakve ih želimo za pedeset, pa i sto godina. A onda kad se sve struke, ali i javnost oko toga slože, vrijeme je da se bacimo na posao i učinimo ih zaista gradovima budućnosti.
Iskoristimo priliku – pametni gradovi su budućnost

Obnovimo Hrvatsku
Skup o obnovi povijesnog dijela Grada Zagreba
U Zagrebu se održavaju Dani Arhitektonskog fakulteta.

U Zagrebu se održavaju Dani Arhitektonskog fakulteta, Dani arhitekture i dizajna. Danas je u Velikoj vijećnici fakulteta održan online skup o obnovi graditeljskog naslijeđa na kojem je, među ostalim stručnjacima, govorila i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Nakon jučerašnjeg otvorenja Dana Arhitektonskog fakulteta povodom obljetnice 102. godine osnutka fakulteta, održana je svečana sjednica na kojoj je bilo riječi o sudjelovanju fakulteta u međunarodnim organizacijama kao i priznanjima i nagradama zaslužnim studentima.
Dani fakulteta završavaju sutra, a tom će se prilikom održati skup o obnovi povijesnog dijela Grada Zagreba na kojem će govoriti brojni stručnjaci.
S obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo, skupovi se održavaju online i pristupiti im mogu svi zainteresirani putem linkova:
Zoom (Registracija)
Youtube (Dom na kvadrat)
Facebook (Arhitektonski fakultet)
Propuštene skupove možete pogledati na YouTube kanalu Dom na kvadrat
- Dan – Ponedjeljak, 19.4.2021.
Arhitektonski fakultet, prijenos iz studijskog arhiva AF
Svečana sjednica Fakultetskog vijeća Arhitektonskog fakulteta_ 102 obljetnica osnutka studija - Dan – Utorak, 20.4.2021.
Arhitektonski fakultet, prijenos iz Velike dvorane
Skup o obnovi graditeljskog naslijeđa u organizaciji Ministarstva kulture i medija RH i Af UniZg




