Lifestyle
Počinje stresno razdoblje za vase ljubimce: Evo kako ih umiriti tijekom blagdana

Blagdansko vrijeme donosi veselje, proslave i okupljanja, ali za naše kućne ljubimce to može biti izazovno razdoblje. Promjene u rutini, gužva i glasni zvukovi često izazivaju tjeskobu kod pasa i mačaka, čineći blagdane stresnima za njih i njihove vlasnike. Ako se pitate kako umiriti kućne ljubimce tijekom blagdana, ovo je pravi vodič za vas. Ovdje ćete pronaći konkretne savjete koji će vašim ljubimcima osigurati mir i sigurnost dok vi uživate u blagdanskim radostima.
Dijeliti životni prostor s kućnim ljubimcima jednima je nezamislivo, a drugima svakodnevica. Iako su životinje te koje će se prilagoditi prostoru u kojem borave vlasnici, neke su im stavke ipak važne.
Zašto su blagdani stresni za kućne ljubimce?
Blagdansko vrijeme, iako ispunjeno veseljem i druženjem, za mnoge kućne ljubimce može postati razdoblje tjeskobe i nelagode. Razlog tome leži u činjenici da se životinja oslanja na rutinu i stabilno okruženje, koje tijekom blagdana može biti narušeno. Dolazak nepoznatih ljudi, glasna glazba ili vatromet, te promjene u svakodnevnim aktivnostima, poput hranjenja ili šetnje, stvaraju osjećaj nesigurnosti. Dodajmo tome blještave ukrase i neuobičajene mirise, koji mogu biti zbunjujući, pa čak i opasni, i jasno je zašto ljubimci mogu reagirati stresom. Uvažavanjem ovih čimbenika možemo stvoriti mirnije i sigurnije okruženje za naše ljubimce tijekom blagdana.
Evo nekoliko glavnih uzroka stresa kod ljubimaca tijekom blagdana:
Nepoznati ljudi i gužva: Velik broj gostiju može izazvati nelagodu, osobito kod plahih ili manje socijaliziranih ljubimaca.
Glasni zvukovi: Glazba, vatromet, i vesela galama mogu biti preglasni za osjetljive uši.
Promjene u rutini: Neredoviti obroci, skraćene šetnje i manje vremena s vlasnikom mogu izazvati stres.
Blagdanski ukrasi: Sjajni predmeti i neobični mirisi mogu biti zbunjujući ili potencijalno opasni ako ih ljubimci progutaju.

Kako umiriti kućne ljubimce tijekom blagdana
Prvi korak kako biste umirili kućne ljubimce tijekom blagdana jest osigurati im sigurno utočište.
Dijeliti životni prostor s kućnim ljubimcima jednima je nezamislivo, a drugima svakodnevica. Iako su životinje te koje će se prilagoditi prostoru u kojem borave vlasnici, neke su im stavke ipak važne. Čiji je to prostor? Moj ili tvoj?
Uredite dio doma gdje ljubimci mogu pobjeći od gužve. Ovo može biti soba, kutak s omiljenim pokrivačem ili kutija za mačke. Dodajte njihove igračke, mekane jastučiće i vodeće predmete poput njihovih zdjelica.
Koristite umirujuću glazbu. Tiha glazba može prikriti buku i stvoriti opuštajuću atmosferu.
Zabava je ključna za održavanje ljubimaca smirenima. Jeste li ikada čuli izreku sretan pas je umoran pas? Generalno, ali posebno za vrijeme stresnih perioda u životima vaših krznenih prijatelja, interaktivne igračke su odličan način kako umiriti kućne ljubimce tijekom blagdana.
Puzzle igračke i igračke za žvakanje mogu ih zaokupiti i smanjiti tjeskobu, a dokazano je da novi predmet za igranje može im podići raspoloženje.
Kućni ljubimci, osobito psi, oslanjaju se na dosljednost u svakodnevnim aktivnostima. Kako biste smanjili njihov stres:
Pridžavajte se vremena hranjenja: Pokušajte hraniti ljubimce u uobičajeno vrijeme, čak i tijekom najzaposlenijih dana.
Redovito ih šetajte: Fizička aktivnost može smanjiti nervozu i osigurati da potroše višak energije.
Posvetite im vrijeme: U žurbi blagdanskih obveza ne zaboravite se igrati ili maziti s ljubimcima.

Učinite svoj dom siguran za vaše kućne ljubimce
Osim što su dekoracija s kojom ne možete pogriješiti, biljke u životni prostor unose bolju kvalitetu zraka, smanjuju stres i pridonose ugodnosti prostora. Ipak, u domovima s kućnim ljubimcima neke se od njih ne bi trebale nalaziti. Čak i one vrste koje na ljude imaju iznimno blagotvoran učinak, životinjama mogu nanijeti veliku štetu.
Blagdanski ukrasi mogu biti privlačni, ali i opasni za znatiželjne šape i njuške. Čarobna božićna atmosfera postiže se ispreplitanjem svjetlosti i boja te nezaboravnim zajedničkim trenutcima. Ipak, pripazite da držite ukrase izvan dosega vaših ljubimaca. Postavite ukrase poput kuglica i svjetlećih lampica na više grane bora. Nikada ne ostavljajte svijeće bez nadzora kako biste izbjegli nezgode.

Prepoznajte znakove stresa
Važno je prepoznati kad je vašem ljubimcu potrebna pauza. Znakovi stresa uključuju:
- Dahtanje (kod pasa).
- Skrivanje ili izbjegavanje interakcije.
- Neprestano lajanje ili mjaukanje.
Ako primijetite ove znakove, odmah im omogućite pristup njihovom sigurnom mjestu.
Ako vaš ljubimac ima izraženu tjeskobu, dodatna sredstva za smirenje mogu biti korisna.
- Prirodni dodaci: Dodaci poput feromonskih difuzora ili prirodnih tableta mogu pomoći u smirivanju ljubimaca.
- Veterinarske preporuke: Ako se odlučite za lijekove, uvijek se konzultirajte s veterinarom.
- Umirujuće ogrlice: One oslobađaju tvari koje pomažu ljubimcima da se osjećaju sigurnije.
Za kraj, važno je pripremiti goste na dolazak u vaš prostor. Recite im da ne diraju ljubimce ako oni ne pokažu interes, a vašim ljubimcima dopustite da sami prilaze gostima, bez prisile.
Lifestyle
Požar! Kako ga nehotice možemo uzrokovati i što ako se u njemu nađemo
Pročitajte koje svakodnevne navike mogu nehotice izazvati požar i ugroziti sve oko vas

Svake godine s dolaskom ljetnih vrućina i suhih dana, Hrvatsku pogode brojni požari. I dok neke od njih izazovu prirodni uzroci poput udara groma, većinu ipak uzrokuje čovjek – i to najčešće nehotice. Zbog toga je važno znati kako svojim ponašanjem možemo spriječiti požar, ali i kako reagirati ako se nađemo u požarnom području.
Ovo su najvažniji savjeti koje treba slijediti u slučaju požara u kući ili stanu
Kako možemo nehotice izazvati požar?
Mnogi od nas ni ne pomisle da bi obična svakodnevna radnja mogla izazvati požar. Ipak, upravo zbog tih sitnica, svake godine gori na stotine hektara šuma, maslinika i poljoprivrednih površina, a ugroženi su i ljudski životi i domovi.
Bacanje opušaka kroz prozor automobila
Jedna od najopasnijih navika je bacanje opuška cigarete kroz prozor automobila. Dok vozimo autocestom ili lokalnim cestama kroz šumska i travnata područja, zapaljeni opušak pada na suhu travu uz rub ceste i vrlo lako izazove požar koji se širi velikom brzinom, osobito ako puše vjetar.
Roštiljanje i kampiranje
Ako volite kampirati ili roštiljati u prirodi, nikada nemojte ostaviti vatru bez nadzora, pa čak ni žar. Nakon što završite, dobro ugasite ostatke vatre ili roštilja vodom i zemljom. Provjerite rukom iznad pepela je li potpuno hladan. I najmanja iskra koju vjetar odnese na suhu travu može zapaliti požar.
Staklo koje može izazvati požar
Možda zvuči nevjerojatno, ali staklena boca ili komad stakla ostavljen u prirodi mogu izazvati požar. Na suncu staklo djeluje poput povećala – koncentrira zrake svjetlosti i zagrijava suhu travu ili lišće do točke samozapaljenja. Zato, čak i ako niste vi bacili bocu, dok šećete prirodom pokupite staklene predmete koje vidite i odložite ih u za to predviđene spremnike.
Spaljivanje korova i rad s motorima
Mnogi još uvijek spaljuju travu i korov u vrtovima i maslinicima, često bez dozvole. Dovoljno je malo vjetra i plamen se više ne može kontrolirati. Također, rad s kosilicama, trimerima i drugim motorima s unutarnjim izgaranjem na suhom terenu može stvoriti iskre koje zapale travu.

Kako reagirati ako se nađete u požarnom području?
Ako primijetite dim ili plamen u blizini, ne oklijevajte:
- Nazovite 193 (vatrogasci) ili 112 (centar za hitne situacije) i jasno opišite lokaciju i što vidite.
- Ako ste u vozilu, zatvorite prozore, ugasite ventilaciju i napustite područje u smjeru suprotnom od vatre.
- Ako ste pješice, udaljite se od požara niz vjetar i prema otvorenom prostoru bez vegetacije.
- Nemojte se vraćati po stvari niti pokušavati gasiti veliki požar sami.
Zašto je važno razmišljati unaprijed?
Požari ne uništavaju samo prirodu i domove. Oni mijenjaju mikroklimu područja, uništavaju tlo, biljke i životinje, a posljedice se osjećaju godinama kroz eroziju, poplave i smanjene poljoprivredne prinose. Osim toga, mnogi ljudi ostanu bez svojih domova, maslinika ili vinograda, a neki izgube i život.
Požari ne ostavljaju posljedice samo tijekom trenutka kada bukte. Njihovi učinci na prirodu traju godinama, ponekad i desetljećima. Kada vatra zahvati šumske i travnate površine, uništava biljni pokrov koji sprječava eroziju tla. Bez korijenja koje drži tlo, kiše ispiru zemlju, što dovodi do klizišta i smanjuje plodnost zemljišta.
Mnoge biljke i drveće potpuno nestaju s opožarenih područja, a povratak šumske vegetacije često traje desetljećima. U nekim slučajevima, zbog promjene mikroklime, određene vrste se više nikada ne vrate, čime se mijenja cijeli ekosustav.

Požari imaju razoran učinak i na životinje. Mnoge manje životinje, poput guštera, zmija, ježeva i kukaca, stradavaju u samom požaru jer nemaju vremena pobjeći. Veće životinje, iako uspiju pobjeći od vatre, ostaju bez hrane i skloništa te su prisiljene napustiti područje ili ugibaju od gladi i stresa. Dugoročno, požari smanjuju bioraznolikost područja, narušavaju prirodnu ravnotežu i ostavljaju trajne posljedice na cijeli živi svijet tog staništa.
Požar se ne događa nekome drugome. Dovoljan je jedan neugašeni opušak ili komad stakla na suncu da se cijelo ljeto pretvori u katastrofu. Zato razmišljajte o svojim postupcima, upozorite druge ako ih vidite u rizičnom ponašanju i, ako primijetite požar, odmah nazovite nadležne službe. Vaša brza reakcija može spasiti nečiji život.
Lifestyle
Propuh: Istina ili mit?
Zašto se Hrvati toliko boje propuha i ima li znanstvenog razloga za strah?

„Zatvori ta vrata, napravit ćeš propuh!“ – rečenica koju su gotovo svi čuli barem jednom u životu. U mnogim hrvatskim domovima, propuh je proglašen gotovo smrtonosnom pojavom: izaziva glavobolju, bolove u vratu, upale uha, a možda čak i prehladu. No je li taj strah opravdan ili je riječ o mitu koji se prenosi generacijama?
Odakle Hrvatima strah od propuha?
Strah od propuha ima duboke korijene u narodnoj predaji, posebice na Balkanu, gdje je zdravlje često povezano s „hladnoćom koja ulazi u tijelo“. U doba kada nije bilo centralnog grijanja ni klimatizacije, nagli dotok hladnog zraka kroz otvorene prozore i vrata smatran je prijetnjom zdravlju – i to ne bez razloga. Ljudi su često sjedili oznojeni nakon fizičkog rada, a nagli udar svježeg zraka mogao je uzrokovati ukočenost mišića, što se doživljavalo kao „napad propuha“.
S vremenom je taj oprez prerastao u kulturološki refleks – sličan vjerovanju da ćeš se razboljeti ako ideš van s mokrom kosom ili sjediš na hladnom kamenu.
Kako rashladiti prostor bez klima uređaja?
Što se stvarno može dogoditi ako stojimo na propuhu
Znanost kaže: propuh sam po sebi nije opasan – to je samo strujanje zraka. No, može doći do lokalne iritacije mišića ili živaca ako dugo stojimo na mjestu gdje zrak direktno udara u tijelo, posebice vrat, leđa ili glavu. U tim slučajevima može se javiti:
- Ukočenost vrata
- Blaga upala uha ili sinusa kod osjetljivijih osoba
- Prolazna glavobolja zbog napetosti mišića ili dehidracije
Ipak, u većini slučajeva riječ je o privremenim i blagim tegobama, a ne o ozbiljnoj prijetnji zdravlju.
Koji je propuh “najopasniji”?
Ako baš moramo rangirati, „najopasniji“ propuh bio bi onaj dugotrajan, direktan i hladan – primjerice kada sjedite više sati ispred otvorenog prozora ili na pragu između dvije otvorene strane. U takvim situacijama može doći do prehlađivanja određenog dijela tijela, posebice ako ste znojni ili umorni.
Također, kod djece, starijih osoba ili ljudi s kroničnim problemima s mišićima i zglobovima, treba biti nešto oprezniji.

Zašto nam propuh zapravo paše?
Unatoč svim strahovima, mnogi priznaju da nema ništa ugodnije od laganog povjetarca u pregrijanom prostoru. Razlog? Vjetar fizički miče sloj toplog zraka s površine kože, čime dolazi do hladnijeg osjećaja i lakšeg disanja. Taj efekt je sličan onome koji osjećamo kad se znojimo – zrak koji prolazi po koži ubrzava isparavanje i hladi nas.
Zato se osjećamo osvježeno, posebno ljeti kada stojimo na propuhu: on doslovno “skida” toplinu s nas i vraća energiju.