Neki tvrde da je neurednost znak genijalnosti. No, kad shvatite da dobar dio života zbog neorganiziranosti provodite u mahnitom traženju nekih stvari u svom domu, sigurno ćete se osjećati manje “genijalnima”. Tu vam u pomoć mogu uskočiti sestre Koren koje krase organizacijske sposobnosti na kojima bi im mogli zavidjeti čak i vojni stratezi.

Sve je počelo selidbom u novu kuću

Ornella upravo završava školovanje za kontolora leta, a u slobodno se vrijeme sa sestrom Teom bavi organizacijom doma. Prije dvije godine preselile su se u novu kuću i praveći organizaciju u njoj, došle su na ideju da bi se time mogle i baviti.

Pravilna organizacija doma od velike je važnosti

Na zapadu ovakav posao nije nikakva novost, no kod nas za sad tek rijetki prepoznaju važnost kvalitetne organizacije doma. Jedna od njih je Tatjana Dragović koja je djevojke angažirala na čak 20 dana.

Počele su se oglašavati na Instagramu, a Tatjana Dragović javila im se porukom da joj treba organizacija kuhinje, a s obzirom na to da je bila vrlo zadovoljna, angažirala ih je i za ostale prostorije u svome domu od 250 kvadrata.

Za organizaciju srednje velike kuhinje djevojkama su potrebna dva do tri dana, a veći ormari oduzet će im dan do dva. Svom poslu sestre pristupaju vrlo studiozno jer se vode time da je dobra priprema pola posla.

“Dođemo na inicijalni sastanak, prođemo sa klijentom sve njegove želje, prođemo kroz nekakva idejna rješenja, to isto predstavimo klijentu i onda ako je on zadovoljan s tim, jedan dan dođemo i sve posložimo. Kupimo materijal i kroz par dana složimo taj cijeli prostor”, govori Ornella.

Vrijeme provedeno u organizaciji i sortiranju najviše ovisi o količini proizvoda. Dovođenje u red velike kuhinje s malo namirnica i posuđa ne zahtjeva puno vremena, dok će mali ormar s puno garderobe tražiti i više sati napornog rada.

Riješite se viška stvari

Najzahtjevnije je bacanje nepotrebne robe koje bi se klijent trebao riješiti kako bi oslobodio prostor, no budući da se ponekad klijenti ne žele riješiti nekih stvari, sestre imaju rješenje, a to su ukrasne kutije ili kartonske kutije koje stavljaju ili negdje na dnu ili na najviše police tako da im ne zauzimaju prostor.

“Ljudi nerijetko misle da im je sve i svašta potrebno pa onda razne stvari stavljaju na razna mjesta, u zdjele, posude, kutije, što zapravo nema nikakvog funkcionalnog smisla jer neke stvari uopće ne idu zajedno i onda im je to poslije teško pronaći. U ladicama bi trebao biti nekakav red po važnosti stvari ili po nekom logičkom slijedu. Lijekovi su s lijekovima, papiri s papirima, a ne da je u jednom prostoru sve zajedno pomiješano”, objašnjava Ornella.

Organizacija kuhinje

Sestre Koren demonstrirale su nam kako izgleda sortiranje. Počeli smo s kuhinjskim elementima koji su u mnogim domaćinstvima kaotični najčešće zbog nedostatka organizacijskih vještina.

“Zatrpavaju kuhinju nekakvim namirnicama koje zaborave da imaju jer su one na dnu ladice ili u ormariću negdje iza, ne vide se, a i onda kad pokušavaju napraviti reda, to ne vide, i ne bacaju stvari kojima je istekao rok trajanja. Miješaju čaše s tanjurima, namirnice sa čašama, miješaju plastično posuđe sa tavama. Uglavnom to je jedan kaos svega. Sve je pomiješano. To bi trebalo biti sve razdvojeno jer se tako najlakše snaći”, govori Ornella.

Problem koji nam se svima često događa

Jedna od najčešćih grešaka je kada ljudi negdje žure i izvade puno odjevnih predmeta dok biraju kombinaciju i onda tu odjeću bez da ju prvo slože samo bace natrag u ormar. Ako se to dogodi nekoliko dana za redom, u ormaru nastaje kaos koji im se više ne da pospremati.

Kad se jednom nađete u vlastitom kaosu, a ne znate iz njega izići, najvažnije je, kažu sestre, stisnuti zube i suočiti se s neredom u njegovom punom sjaju. Kada se više ne možete snaći u vlastitom ormaru, svu odjeću i modne dodatke izvadite, a potom ih sortirajte po kategorijama.

“Ako imate puno hlača, onda one idu u neki veći odjeljak, veću ladicu, a ako imate nečega manje, uvijek treba birati manje, tako da se iskoristi sav prostor i da ne ostaje praznog prostora u tom ormaru”, savjetuje Tea.

Za održavanje reda najvažnije je da uvijek vraćate stvari na njihovo mjesto. Tako ćete izbjeći stvaranje novog kaosa.

Kompostiranje je prirodni proces razgradnje biomase. Da bismo ga pokrenuli potreban je bio otpad, kojeg dijelimo na zelenu i smeđu komponentu, kisik i vlažnost. Sve ostalo će se dogoditi prirodnim putem, a nusprodukt je vrijedna sirovina koja se danas naziva i crnim zlatom.

Kućno kompostiranje ekološki najprihvatljivije

Kompostiranje je jedan od najvažnijih prirodnih procesa za smanjivanje količine otpada. Istraživanja pokazuju da se čak trećina kućnog otpada može reciklirati na ovakav način. Kućno kompostiranje ekološki je najprihvatljivije jer se ponovna upotreba odvija na istom mjestu.

Bio otpad je vrlo vrijedna sirovina. Ako sami kompostiramo, odnosno ako odvajamo i zbrinjavamo na ispravan način, tada zapravo oponašamo proces koji se događa u prirodi. Kompost je vrijedna supstanca koju možemo dalje koristiti, a istovremeno utječemo na smanjenje emisije stakleničkih plinova.

Vrlo opasne posljedice

Ako taj biootpad dospije na odlagalište, vrlo je velika šansa da će bez prisustva zraka koje je potrebno za tu razgradnju, proizvesti velike količina metana, stakleničkog plina koji pospješuje klimatske promjene, a ako se pomiješa sa drugim otpadom, može procuriti u podzemne vode i uzrokovati onečišćenje podzemnih voda, što naravno isto ne želimo.

Što možemo sami učiniti?

Najjednostavniji način kompostiranja je svakodnevno skupljati biootpad u jednu kantu te svakih nekoliko dana prazniti. Za dobivanje kvalitetnog komposta moramo primijeniti određene tehnike, odnosno paziti na sastav biootpada kojeg planiramo kompostirati. Za optimalan proces, udio zelenog u odnosu na smeđi otpad, trebao bi biti 2:1.

“Kada kompostiramo te ako to ne radimo kroz gradski sustav, onda je bitno da kompost sadrži dušičnu i ugljičnu komponentu. To su zapravo zelena komponenta i smeđa komponenta koja je ujedno i mokra i suha te koja omogućava da se te dvije komponente prožmu i da kompost bude prozračen, jer ako bude previše vlage onda dolazi do truljenja i do stvaranja plijesni i drugih stvari koje nisu poželjni”, objašnjava Tihana Veljačić koja je pokrenula inicijativu za život s malo otpada.

Smeđi materijal je slama, piljevina, karton, grane, a zeleni trava, dijelovi biljaka i slično.

Što sve možemo kompostirati?

Bitno je da stavljate sve bio otpatke koji nastaju tijekom kuhanja. To su svi ostaci voća i povrća, različite ljuske, ostaci kruha, ostaci nekakvih biljaka, zemlja koja vam ostane, štapići za uši, ako su napravljeni od bambusa ili od papira, isto tako blazinice koje su od pamuka, ali nisu sa nečim zagađene, npr. nekakvim agresivnim sredstvima, također i mali komadići maramica, kartona se mogu stavljati u bio otpad. 

Ono što se ne smije stavljati to su kuhani ostaci hrane.

Otpatke povrća i voća, prije nego što bacite u bio otpad, dobro stisnite da odbacite vlažnost i dobijete kvalitetniju sirovinu. Ako kompostirate pravilno nema neugodnih mirisa.

Kućni komposteri

U stanu postoje i mogućnosti da se nabave posebni komposteri koji se mogu staviti u stanu. Oni su sada dosta mali i sve što se napravi od bio otpada u kućanstvu se jednostavno može staviti u njega te se već kroz 24 sata od toga napravi kompost. Onim malo manje napredni njima treba tjedan dana, mjesec dana, ali izvedivo je, nije nemoguće kompostirati u stanu.

Gotov kompost nema intenzivnih mirisa već blago miriši na zemlju, mrvičaste je strukture i ne mogu se prepoznati ostaci koji su se dodavali. Dodavanjem komposta zemlji dajemo hranjive sastojke potrebne za rast i razvoj biljaka, a njegova izrada ne zahtjeva puno vašeg vremena.