Izbor urednice
Organizirajte svoj dom uz pomoć stručnjaka!
Neki tvrde da je neurednost znak genijalnosti. No, kad shvatite da dobar dio života zbog neorganiziranosti provodite u mahnitom traženju nekih stvari u svom domu, sigurno ćete se osjećati manje “genijalnima”. Tu vam u pomoć mogu uskočiti sestre Koren koje krase organizacijske sposobnosti na kojima bi im mogli zavidjeti čak i vojni stratezi.
Sve je počelo selidbom u novu kuću
Ornella upravo završava školovanje za kontolora leta, a u slobodno se vrijeme sa sestrom Teom bavi organizacijom doma. Prije dvije godine preselile su se u novu kuću i praveći organizaciju u njoj, došle su na ideju da bi se time mogle i baviti.
Pravilna organizacija doma od velike je važnosti
Na zapadu ovakav posao nije nikakva novost, no kod nas za sad tek rijetki prepoznaju važnost kvalitetne organizacije doma. Jedna od njih je Tatjana Dragović koja je djevojke angažirala na čak 20 dana.
Počele su se oglašavati na Instagramu, a Tatjana Dragović javila im se porukom da joj treba organizacija kuhinje, a s obzirom na to da je bila vrlo zadovoljna, angažirala ih je i za ostale prostorije u svome domu od 250 kvadrata.
Za organizaciju srednje velike kuhinje djevojkama su potrebna dva do tri dana, a veći ormari oduzet će im dan do dva. Svom poslu sestre pristupaju vrlo studiozno jer se vode time da je dobra priprema pola posla.
“Dođemo na inicijalni sastanak, prođemo sa klijentom sve njegove želje, prođemo kroz nekakva idejna rješenja, to isto predstavimo klijentu i onda ako je on zadovoljan s tim, jedan dan dođemo i sve posložimo. Kupimo materijal i kroz par dana složimo taj cijeli prostor”, govori Ornella.
Vrijeme provedeno u organizaciji i sortiranju najviše ovisi o količini proizvoda. Dovođenje u red velike kuhinje s malo namirnica i posuđa ne zahtjeva puno vremena, dok će mali ormar s puno garderobe tražiti i više sati napornog rada.
Riješite se viška stvari
Najzahtjevnije je bacanje nepotrebne robe koje bi se klijent trebao riješiti kako bi oslobodio prostor, no budući da se ponekad klijenti ne žele riješiti nekih stvari, sestre imaju rješenje, a to su ukrasne kutije ili kartonske kutije koje stavljaju ili negdje na dnu ili na najviše police tako da im ne zauzimaju prostor.
“Ljudi nerijetko misle da im je sve i svašta potrebno pa onda razne stvari stavljaju na razna mjesta, u zdjele, posude, kutije, što zapravo nema nikakvog funkcionalnog smisla jer neke stvari uopće ne idu zajedno i onda im je to poslije teško pronaći. U ladicama bi trebao biti nekakav red po važnosti stvari ili po nekom logičkom slijedu. Lijekovi su s lijekovima, papiri s papirima, a ne da je u jednom prostoru sve zajedno pomiješano”, objašnjava Ornella.
Organizacija kuhinje
Sestre Koren demonstrirale su nam kako izgleda sortiranje. Počeli smo s kuhinjskim elementima koji su u mnogim domaćinstvima kaotični najčešće zbog nedostatka organizacijskih vještina.
“Zatrpavaju kuhinju nekakvim namirnicama koje zaborave da imaju jer su one na dnu ladice ili u ormariću negdje iza, ne vide se, a i onda kad pokušavaju napraviti reda, to ne vide, i ne bacaju stvari kojima je istekao rok trajanja. Miješaju čaše s tanjurima, namirnice sa čašama, miješaju plastično posuđe sa tavama. Uglavnom to je jedan kaos svega. Sve je pomiješano. To bi trebalo biti sve razdvojeno jer se tako najlakše snaći”, govori Ornella.
Problem koji nam se svima često događa
Jedna od najčešćih grešaka je kada ljudi negdje žure i izvade puno odjevnih predmeta dok biraju kombinaciju i onda tu odjeću bez da ju prvo slože samo bace natrag u ormar. Ako se to dogodi nekoliko dana za redom, u ormaru nastaje kaos koji im se više ne da pospremati.
Kad se jednom nađete u vlastitom kaosu, a ne znate iz njega izići, najvažnije je, kažu sestre, stisnuti zube i suočiti se s neredom u njegovom punom sjaju. Kada se više ne možete snaći u vlastitom ormaru, svu odjeću i modne dodatke izvadite, a potom ih sortirajte po kategorijama.
“Ako imate puno hlača, onda one idu u neki veći odjeljak, veću ladicu, a ako imate nečega manje, uvijek treba birati manje, tako da se iskoristi sav prostor i da ne ostaje praznog prostora u tom ormaru”, savjetuje Tea.
Za održavanje reda najvažnije je da uvijek vraćate stvari na njihovo mjesto. Tako ćete izbjeći stvaranje novog kaosa.
Izbor urednice
Arhitektice, dizajnerice i umjetnice: 8 inspirativnih žena koje smo upoznali u Domu na kvadrat
Kroz emisiju Dom na kvadrat upoznali smo brojne stručnjakinje koje svojim znanjem, iskustvom i kreativnošću pokazuju kako promišljen pristup prostoru može unaprijediti kvalitetu svakodnevnog života
Dom nikada nije samo prostor omeđen zidovima. On je mjesto u kojem se susreću funkcionalnost, estetika i svakodnevni život, a iza svakog promišljenog prostora stoji ideja, iskustvo i kreativnost onih koji ga oblikuju. Arhitektura i dizajn zato imaju veliku ulogu u kvaliteti života – od načina na koji organiziramo prostor do atmosfere koju on stvara.
U posljednjim desetljećima sve snažniju ulogu u tim područjima imaju žene u arhitekturi i dizajnu, koje kroz projekte, istraživanja i kreativne ideje oblikuju način na koji promišljamo prostor oko sebe. Njihov rad pokazuje da arhitektura i dizajn nisu samo estetska disciplina, nego i alat koji može unaprijediti svakodnevni život.
Kroz emisiju Dom na kvadrat imali smo priliku upoznati brojne stručnjakinje koje svojim projektima i savjetima donose nova razmišljanja o prostoru. Povodom Dana žena izdvajamo osam inspirativnih žena koje smo upoznali kroz naše priloge – arhitektice, dizajnerice i umjetnice koje svojim radom doprinose kvalitetnijem i promišljenijem oblikovanju prostora.
Sunčica Mastelić Ivić
Arhitektica Sunčica Mastelić Ivić poznata je po projektima koji spajaju suvremenu arhitekturu s pažljivim odnosom prema prostoru i kontekstu. Kroz emisiju vodila nas je kroz različite stilove uređenja interijera, davala nam konkretne savjete i osvrtala se na trendove. U svom radu naglašava važnost ravnoteže između estetike, funkcionalnosti i održivosti, stvarajući prostor koji odgovara načinu života korisnika, ali i prostoru u kojem nastaje.
Gordana Đerić
Arhitektica Gordana Đerić posebno je prepoznata po projektima rekonstrukcije stanova i transformacije postojećih prostora. Njezini projekti pokazuju kako se promišljenim arhitektonskim intervencijama može potpuno promijeniti način korištenja prostora.
Rušenjem zidova, reorganizacijom tlocrta i boljim povezivanjem prostorija često nastaju funkcionalniji interijeri. Takav pristup pokazuje da kvalitetan dom ne mora nužno značiti veći prostor, već pametnije korištenje postojećeg.
Lucija Vita Hanžić
Dizajnerica interijera Lucija Vita Hanžić u svojim projektima naglašava važnost detalja koji prostoru daju karakter. Rasvjeta, ogledala, teksture i pažljivo odabrani dekorativni elementi često imaju veliku ulogu u stvaranju ugodne atmosfere.
Uz estetiku, posebnu pažnju posvećuje funkcionalnosti prostora i rješenjima koja olakšavaju svakodnevni život, posebno u manjim stanovima gdje je dobra organizacija prostora ključna.
Martina Kordić
Za dizajnericu interijera Martinu Kordić dom je prostor koji treba odražavati stil života ljudi koji u njemu žive. U svom radu često naglašava važnost planiranja i razumijevanja navika korisnika prostora.
Upravo zato njezini projekti često uključuju pažljivo planiranu rasvjetu, funkcionalan raspored prostorija i elemente koji prostoru daju osobni karakter.
Diana Sokolić
Povjesničarka umjetnosti Diana Sokolić svojim je dugogodišnjim radom značajno doprinijela popularizaciji dizajna i primijenjene umjetnosti u Hrvatskoj. Kao ravnateljica Muzeja za umjetnost i obrt aktivno je promovirala dizajn kao važan dio kulture i svakodnevnog života.
Njezin rad podsjeća da arhitektura i dizajn nisu samo tehničke discipline, nego i važan dio kulturnog identiteta društva.
Petra Novak
Krajobrazna arhitektica Petra Novak u svojim projektima promiče ideju vrta kao produžetka životnog prostora. Umjesto da vrt promatra samo kao dekorativni element, pristupa mu kao prostoru koji može imati različite funkcije – od mjesta za opuštanje do prostora za druženje.
Posebnu pažnju posvećuje odabiru biljaka koje odgovaraju lokalnim klimatskim uvjetima te stvaranju vrtova koji su dugoročno održivi i jednostavni za održavanje.
Tatjana Liktar Elez
Arhitektica Tatjana Liktar Elez u svom radu naglašava važnost dobrog planiranja u procesu gradnje kuće. Od odabira zemljišta do organizacije prostora, svaki korak ima važnu ulogu u stvaranju kvalitetnog doma.
Njezin pristup temelji se na stvaranju funkcionalnih i dugoročno održivih rješenja koja su prilagođena potrebama obitelji.
Maša Kovač
Maša Kovač vlasnica je zagrebačkog konceptualnog storea Mashroom. Mashroom nije klasični salon namještaja, već pažljivo kuriran showroom u kojem se susreću luksuzni brendovi, suvremeni dizajn i umjetnost.
Kroz Mashroom Maša Kovač promovira ideju da dom nije samo funkcionalan prostor, već mjesto koje odražava osobnost i stil njegovih vlasnika.
Žene u arhitekturi i dizajnu
Arhitektura, dizajn i umjetnost snažno utječu na način na koji živimo i doživljavamo prostor oko sebe. Upravo zato sve veću ulogu imaju žene u arhitekturi i dizajnu, čiji projekti i ideje donose nove perspektive u oblikovanju prostora.
Kroz emisiju Dom na kvadrat upoznali smo brojne stručnjakinje koje svojim znanjem, iskustvom i kreativnošću pokazuju kako promišljen pristup prostoru može unaprijediti kvalitetu svakodnevnog života. Njihovi projekti često spajaju funkcionalnost, estetiku i razumijevanje stvarnih potreba ljudi, stvarajući prostore koji su istovremeno lijepi i praktični.
Takvi primjeri pokazuju da arhitektura i dizajn nisu samo pitanje stila ili trendova. Oni su način razmišljanja o prostoru u kojem živimo – prostoru koji treba biti ugodan, funkcionalan i prilagođen životu onih koji ga koriste. Upravo zato rad žena koje djeluju u tim područjima ima sve veći utjecaj na način na koji promišljamo dom, grad i prostor oko sebe.
Izbor urednice
Intervju Ivan Veljača: Prostor u službi drame
Za Ivana Veljaču scenografija nikad nije bila samo pitanje dekoracije ili stila. Prostor je za njega dramaturški alat — mjesto gdje se odnosi među likovima lome, pojačavaju i razotkrivaju. Iako je formalno krenuo iz dizajna, Veljača je s vremenom razvio autorski pristup u kojem scenografiju gradi iznutra, iz scenarija, često razmišljajući kao redatelj prije nego kao scenograf. Njegovi filmski stanovi i kuće uvijek su precizno u službi priče. U razgovoru govori o vlastitom procesu rada, razlikama između suvremenih i “period” projekata te o tome zašto, nakon svega, sanja o praznoj bijeloj kocki.
Završio si ako se ne varam smjer dizajna za Arhitektonskom fakultetu, jesi li već tada znao da ćeš se baviti scenografijom ili se taj interes razvio kasnije?
Jesam, diplomirao sam na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu pod mentorstvom Mladena Orešića i Feđe Vukića. Scenografiju smo dotaknuli kratko na faksu kod profesora Atača i Bakliže, ali je fokus bio na kazališnoj scenografiji, tako da o filmskoj nisam tada ništa ni znao, a kamoli se vidio u ulozi scenografa. Prvi doticaj sa scenografijom je bilo postavljanje linoleuma za sapunicu koju je tada pisala moja sestra. To je bio, doslovno, “daj mi da radim bilo što” posao.
Kako izgleda tvoj proces rada kad osmišljavaš stambeni prostor za likove u filmovima ili serijama?
Kad projektiram stambene prostore za film najčešće ideju crpim iz neposredne okoline. Godinama su moji setovi arhitektonski nalikovali mom stanu, roditeljskom, stanovima prijatelji i td. S vremenom se to razvilo u neki moj osobni pristup u kojem “prisiljavam” realne prostore u filmske prema potrebi scenarija. Ja volim da je sama arhitektura prostora koju gradimo “bogata” i razvedena a najbitnije da je u službi scene. Nisam opterećen arhitektonskim točnostima ni najmanje. Ja scenografiji prvu pristupam kroz dramaturgiju scenarija a tek onda vizualno tako da volim provoditi što više vremena s režiserom ali nekad je to u zadanim uvjetima nemoguće.
Koliko je teško pronaći stanove/kuće za snimanje? Koliko si obično involviran u taj dio procesa?
Ovo stvarno jako ovisi o scenariju. Nekad se uspije pronaći lokacija koja savršeno odgovara svemu što scenarij traži, ali to je jako rijetko. Češće se scenarij ili pak režijski pristup prilagođavaju lokaciji koja ima “ono nešto”. Naravno, ako se setovi grade u studiju onda je puno lakše biti vjeran inicijalnoj režiserovoj ideju.
Koliko se primijenio tvoj pristup scenografiji od kad i sam režiraš?
Jako. Zapravo sam shvatio da već dugo ne pristupam scenografiji na zanatski scenografski način već baš uranjam u scenarij kao da ga režiram. Taj proces mi je najbitniji. Iz toga proizlaze vizualna rješenja, paleta boja, lokacije, osvjetljenje, kostimi i slično. Kad taj dio sto puta preroštam i uspostavimo film “na papiru”, tek onda se počinjem baviti zanatskim dijelom scenografije, uređenjem prostora, izradom i najmom rekvizite i slično.
Da li bi volio stanovati u nekom od prostora koji si osmislio za neki od likova na filmu, koji bi to stan/kuća bio i zašto?
Ne bi. Moj pristup scenografiji bazira se na likovima iz scenarija i drami između njih. To često rezultira prostorima koji nisu “životni” već su u službi filma. S druge strane imam i ogromno vizualno zasićenje. Često znam reći da bi ja najradije živio u bijeloj kocki visokih stropova i velikih prozora, bez ikakvog namještaja.
Radio si na “period” projektima kao što su Čuvar dvorca i Hotel Portofino, koliko je rad na scenografiji na ovakvim projektima složeniji nego na onima koji su smješteni u sadašnjost?
Iako su “period” filmovi i serije često tehnički kompliciraniji za raditi jer uključuju puno izrade rekvizite i gotovo kompletno uređivanje svakog prostora, filmovi smješteni u današnjicu meni su često “veći zalogaj”. Postići vizualnu dramu u filmu koji je , recimo, smješten u suvremenu bolnicu, puno je zahtjevnije od postizanja istoga u vizualno “atraktivnijim” periodima.
Koliko se rad na scenografiji odražava na uređenje tvog osobnog prostora? Jesi li ikada sam sebi “ukrao” neku ideju ili rješenje do kojeg si došao u radu na scenografiji i primijenio je prilikom uređenja svog privatnog prostora?
Odražava se jako ali u smislu da se jako teško odlučujem za namještaj i ostalo uređenje. Sve sam već za neki set kupio, napravio, uredio, namjestio pa se onda za doma najčešće odlučujem za arhetipske komade. No na kraju većinom Ana donosi odluke o uređenju a ja samo negodujem.
Arhitektura Drage Galića kao idealna kulisa za seriju Dnevnik velikog Perice
