Izbor urednice
Organizirajte svoj dom uz pomoć stručnjaka!
Neki tvrde da je neurednost znak genijalnosti. No, kad shvatite da dobar dio života zbog neorganiziranosti provodite u mahnitom traženju nekih stvari u svom domu, sigurno ćete se osjećati manje “genijalnima”. Tu vam u pomoć mogu uskočiti sestre Koren koje krase organizacijske sposobnosti na kojima bi im mogli zavidjeti čak i vojni stratezi.
Sve je počelo selidbom u novu kuću
Ornella upravo završava školovanje za kontolora leta, a u slobodno se vrijeme sa sestrom Teom bavi organizacijom doma. Prije dvije godine preselile su se u novu kuću i praveći organizaciju u njoj, došle su na ideju da bi se time mogle i baviti.
Pravilna organizacija doma od velike je važnosti
Na zapadu ovakav posao nije nikakva novost, no kod nas za sad tek rijetki prepoznaju važnost kvalitetne organizacije doma. Jedna od njih je Tatjana Dragović koja je djevojke angažirala na čak 20 dana.
Počele su se oglašavati na Instagramu, a Tatjana Dragović javila im se porukom da joj treba organizacija kuhinje, a s obzirom na to da je bila vrlo zadovoljna, angažirala ih je i za ostale prostorije u svome domu od 250 kvadrata.
Za organizaciju srednje velike kuhinje djevojkama su potrebna dva do tri dana, a veći ormari oduzet će im dan do dva. Svom poslu sestre pristupaju vrlo studiozno jer se vode time da je dobra priprema pola posla.
“Dođemo na inicijalni sastanak, prođemo sa klijentom sve njegove želje, prođemo kroz nekakva idejna rješenja, to isto predstavimo klijentu i onda ako je on zadovoljan s tim, jedan dan dođemo i sve posložimo. Kupimo materijal i kroz par dana složimo taj cijeli prostor”, govori Ornella.
Vrijeme provedeno u organizaciji i sortiranju najviše ovisi o količini proizvoda. Dovođenje u red velike kuhinje s malo namirnica i posuđa ne zahtjeva puno vremena, dok će mali ormar s puno garderobe tražiti i više sati napornog rada.
Riješite se viška stvari
Najzahtjevnije je bacanje nepotrebne robe koje bi se klijent trebao riješiti kako bi oslobodio prostor, no budući da se ponekad klijenti ne žele riješiti nekih stvari, sestre imaju rješenje, a to su ukrasne kutije ili kartonske kutije koje stavljaju ili negdje na dnu ili na najviše police tako da im ne zauzimaju prostor.
“Ljudi nerijetko misle da im je sve i svašta potrebno pa onda razne stvari stavljaju na razna mjesta, u zdjele, posude, kutije, što zapravo nema nikakvog funkcionalnog smisla jer neke stvari uopće ne idu zajedno i onda im je to poslije teško pronaći. U ladicama bi trebao biti nekakav red po važnosti stvari ili po nekom logičkom slijedu. Lijekovi su s lijekovima, papiri s papirima, a ne da je u jednom prostoru sve zajedno pomiješano”, objašnjava Ornella.
Organizacija kuhinje
Sestre Koren demonstrirale su nam kako izgleda sortiranje. Počeli smo s kuhinjskim elementima koji su u mnogim domaćinstvima kaotični najčešće zbog nedostatka organizacijskih vještina.
“Zatrpavaju kuhinju nekakvim namirnicama koje zaborave da imaju jer su one na dnu ladice ili u ormariću negdje iza, ne vide se, a i onda kad pokušavaju napraviti reda, to ne vide, i ne bacaju stvari kojima je istekao rok trajanja. Miješaju čaše s tanjurima, namirnice sa čašama, miješaju plastično posuđe sa tavama. Uglavnom to je jedan kaos svega. Sve je pomiješano. To bi trebalo biti sve razdvojeno jer se tako najlakše snaći”, govori Ornella.
Problem koji nam se svima često događa
Jedna od najčešćih grešaka je kada ljudi negdje žure i izvade puno odjevnih predmeta dok biraju kombinaciju i onda tu odjeću bez da ju prvo slože samo bace natrag u ormar. Ako se to dogodi nekoliko dana za redom, u ormaru nastaje kaos koji im se više ne da pospremati.
Kad se jednom nađete u vlastitom kaosu, a ne znate iz njega izići, najvažnije je, kažu sestre, stisnuti zube i suočiti se s neredom u njegovom punom sjaju. Kada se više ne možete snaći u vlastitom ormaru, svu odjeću i modne dodatke izvadite, a potom ih sortirajte po kategorijama.
“Ako imate puno hlača, onda one idu u neki veći odjeljak, veću ladicu, a ako imate nečega manje, uvijek treba birati manje, tako da se iskoristi sav prostor i da ne ostaje praznog prostora u tom ormaru”, savjetuje Tea.
Za održavanje reda najvažnije je da uvijek vraćate stvari na njihovo mjesto. Tako ćete izbjeći stvaranje novog kaosa.
Izbor urednice
Nova godina na tanjuru – od grožđa do odojka i skrivena simbolika hrane
Novogodišnji stol nije samo mjesto okupljanja, već mali ritual kojim simbolično krojimo godinu koja je pred nama
Nova godina oduvijek je bila više od običnog kalendarskog prijelaza. U mnogim kulturama ona označava novi početak, nadu u bolju budućnost i priliku za promjenu. Upravo zato uz doček Nove godine vežemo brojne rituale – od načina na koji je provodimo, do hrane koju stavljamo na blagdanski stol. Iako se danas ti običaji često shvaćaju s dozom humora, simbolika hrane za Novu godinu duboko je ukorijenjena u kolektivnoj svijesti i govori mnogo o vrijednostima, strahovima i željama ljudi.
Hrana pritom nikada nije bila samo pitanje okusa ili dostupnosti. Ona je nosila poruke – o obilju, zdravlju, dugovječnosti, uspjehu ili napretku. Kroz jednostavne namirnice ljudi su pokušavali prizvati sreću i osigurati dobar početak godine koja dolazi.
Odojak za Novu godinu – značenje obilja i napretka
U našim krajevima jedan je običaj posebno snažno ukorijenjen – svinjetina, najčešće u obliku odojka, kao središnje jelo novogodišnjeg stola. Razlog tome nije samo tradicija, već jasna simbolika. Svinja se u narodnom vjerovanju smatra životinjom koja ide naprijed – kopa i gura njuškom ispred sebe. Upravo zato povezuje se s napretkom, uspjehom i „guranjem sreće“ u budućnost.
U prošlosti je posjedovanje svinje značilo sigurnu zimnicu i punu kuću, pa je svinjetina bila simbol materijalne stabilnosti. Jesti odojak na prvi dan godine značilo je započeti novu godinu u znaku obilja i nade u dobar ishod mjeseci koji slijede.
Perad i Badnjak: simbolika zatvaranja stare godine
Za razliku od Nove godine, Badnjak je u tradiciji obilježen smirenošću, tišinom i pripremom za Božić. U mnogim krajevima bio je posni dan, a ondje gdje se jelo meso, često se birala perad.
Prema pučkom vjerovanju, kokoši i purice kljucaju unatrag, pa se smatralo da takva hrana ne nosi sreću naprijed. Upravo zato perad simbolički pripada kraju godine – vremenu zatvaranja, povlačenja i smirivanja prije velikog blagdana. Time se jasno razlikuju dva trenutka: završetak starog ciklusa i početak novog.
Simbolika hrane za Novu godinu u svijetu
Grožđe za Novu godinu – običaj koji donosi sreću
Jedan od najpoznatijih novogodišnjih običaja dolazi iz Španjolske. U ponoć se jede dvanaest zrna grožđa, jedno za svaki mjesec u godini koja dolazi. Vjeruje se da će onaj tko uspije pojesti sva zrna u ritmu otkucaja sata imati sretnu i uspješnu godinu.
Ovaj običaj proširio se i na brojne zemlje Latinske Amerike te je postao simbol nade, ritma vremena i dobrih želja.
Leća u Italiji – simbolika hrane i novca
U Italiji je leća tradicionalno novogodišnje jelo, često poslužena uz svinjetinu. Razlog je jednostavan – zrna leće oblikom podsjećaju na kovanice, pa simboliziraju novac i financijski prosperitet.
Prema vjerovanju, količina leće na tanjuru izravno je povezana s količinom obilja koja će pratiti osobu u nadolazećoj godini.
Riba u Japanu – dug život i otpornost
U Japanu se Nova godina dočekuje uz posebno pripremljena jela, pri čemu svaka namirnica ima svoje značenje. Riba, osobito haringa, simbolizira dug život, izdržljivost i snagu.
Za razliku od raskošnih zapadnjačkih stolova, japanska novogodišnja hrana naglašava ravnotežu, poštovanje ciklusa prirode i zahvalnost.
Simbolika hrane u različitim kulturama – važan je i oblik
U mnogim tradicijama simbolika se ne veže samo uz namirnicu, već i uz njezin oblik. Okrugli kruh, kolači ili peciva simboliziraju ciklus, cjelovitost i kontinuitet.
Okrugli oblik podsjeća da kraj i početak nisu suprotnosti, već dijelovi istog kruga.
Takvi običaji dodatno naglašavaju ideju da Nova godina nije nagli rez, već prirodan nastavak života.
Što se tradicionalno izbjegavalo za Novu godinu?
Osim namirnica koje su se smatrale „sretnima“, postojale su i one koje se, prema vjerovanjima, nije preporučivalo jesti:
- perad, jer se vjerovalo da „odnosi sreću“
- riba, jer sreća može „otplivati“
- zec, jer sreća „pobjegne“
Iako se danas ova pravila rijetko shvaćaju ozbiljno, ona otkrivaju koliko su naši preci pažljivo promišljali simboliku svakodnevnih odluka.
Simbolika hrane za Novu godinu danas
Danas se većina ovih običaja njeguje više iz tradicije i zabave nego iz stvarnog uvjerenja. Ipak, simbolika hrane za Novu godinu i dalje ima svoju vrijednost – podsjeća nas na potrebu za nadom, optimizmom i osjećajem kontrole nad neizvjesnom budućnošću.
Bez obzira jedemo li odojak, grožđe ili leću, poruka ostaje ista: novogodišnji stol nije samo mjesto okupljanja, već mali ritual kojim simbolično krojimo godinu koja je pred nama.
Izbor urednice
Kupujete stan? Rješavamo vječnu dilemu – starogradnja ili novogradnja
U trenutku stabilizacije cijena, informirana i promišljena odluka često je i najisplativija…
Nakon godina snažnog rasta, tržište nekretnina postupno ulazi u mirniju fazu. Sve se češće govori o stabilizaciji cijena stanova, što ne znači njihov nagli pad, već usporavanje rasta i opreznije ponašanje kupaca. Upravo u takvom trenutku mnogi koji razmišljaju o kupnji stana ponovno dolaze do poznate dileme: starogradnja ili novogradnja?
Iako se na prvi pogled čini da je odgovor jednostavan, u praksi odluka rijetko ovisi o samo jednom kriteriju. Lokacija, budžet, stanje nekretnine, energetska učinkovitost i dugoročni troškovi igraju jednako važnu ulogu, a pravi izbor često je onaj koji se najbolje uklapa u životni stil kupca.
Nova pravila za stambene kredite: Što to znači za vas
Starogradnja ili novogradnja – kako se razlikuju u praksi?
Starogradnja i dalje privlači velik broj kupaca, ponajviše zbog lokacije. Stariji stanovi najčešće se nalaze u užim gradskim zonama, u kvartovima s razvijenom infrastrukturom, dobrim javnim prijevozom i sadržajima koji olakšavaju svakodnevni život. Uz to, takvi stanovi često nude veće kvadrature, prostranije sobe i fleksibilnije tlocrte, što omogućuje prilagodbu suvremenim potrebama.
Novogradnja, s druge strane, nudi osjećaj sigurnosti i predvidivosti. Novi objekti grade se prema aktualnim standardima, s boljom toplinskom izolacijom, kvalitetnijom stolarijom i suvremenim sustavima grijanja i hlađenja. Kupci se često odlučuju za novogradnju upravo zato što ne zahtijeva dodatna ulaganja odmah nakon kupnje, što je važno onima koji žele izbjeći dugotrajne adaptacije.
Koliko to zapravo košta u Zagrebu?
Razlika između starogradnje i novogradnje često postaje jasna tek kada se pogledaju konkretne brojke. U Zagrebu se stanovi u starogradnji danas najčešće prodaju po cijenama od oko 3.000 do 3.600 eura po četvornom metru, ovisno o mikrolokaciji, stanju zgrade i samog stana. To znači da stan od šezdesetak kvadrata u starijoj zgradi nerijetko stoji između 190.000 i 220.000 eura.
No kod starogradnje kupoprodajna cijena često nije i konačni trošak. Većina takvih stanova zahtijeva barem djelomičnu adaptaciju, a nerijetko i potpunu obnovu instalacija, kupaonice, kuhinje ili stolarije. Trošak renovacije danas se u prosjeku kreće od 250 do 400 eura po četvornom metru, a kod zahtjevnijih zahvata može biti i veći. Za stan od 60 kvadrata to znači dodatnih 15.000 do 25.000 eura, a u slučaju potpune adaptacije i više. Upravo u tom trenutku starogradnja može postati skuplja nego što se u početku čini.
Planirate renovirati stan? Evo koliko bi vas to moglo koštati
Kod novogradnje je situacija drukčija. Cijene novih stanova u Zagrebu najčešće se kreću između 2.700 i 3.000 eura po četvornom metru, dok na atraktivnijim lokacijama i u kvalitetnijim projektima prelaze 3.500, pa i 4.000 eura po kvadratu. Stan slične kvadrature tako može stajati između 170.000 i 230.000 eura, ali bez potrebe za dodatnim ulaganjima odmah nakon kupnje.
Upravo zato dilema starogradnja ili novogradnja rijetko se svodi samo na cijenu kvadrata. Mnogo je važnije sagledati ukupni trošak kroz vrijeme i realno procijeniti koliko ste spremni ulagati nakon useljenja.
Zašto starogradnja i dalje ima svoje poklonike
Unatoč dodatnim ulaganjima, starogradnja ima prednosti koje novogradnja teško može nadomjestiti. Karakter prostora, visoki stropovi, masivni parketi i osjećaj “življenog” doma često su razlozi zbog kojih se kupci odlučuju upravo za starije zgrade. Osim toga, adaptacija starogradnje može biti prilika da se prostor u potpunosti prilagodi vlastitim navikama i estetici.
No važno je pritom biti realan i provjeriti stanje zgrade, instalacija i dokumentacije, jer upravo ti faktori najviše utječu na konačnu isplativost kupnje.
Zašto se mnogi ipak odlučuju za novogradnju
Novogradnja je često izbor onih koji žele mirniji početak. Stan je useljiv, režijski troškovi su niži, a zajednički prostori poput dizala, garaža i spremišta odgovaraju suvremenim standardima stanovanja. Iako je cijena po kvadratu često viša, kupci dobivaju veću sigurnost i jasnije definirane troškove u prvim godinama korištenja.
S druge strane, novogradnja često podrazumijeva manju kvadraturu ili lokaciju izvan užeg gradskog središta, što za neke kupce može biti važan kompromis.
Kako donijeti odluku u mirnijem tržišnom razdoblju
U trenutku stabilizacije cijena kupci imaju više prostora za promišljanje i usporedbu. Dilema starogradnja ili novogradnja tada postaje manje pitanje trenda, a više pitanje dugoročne isplativosti i osobnih prioriteta. Ključno je sagledati ukupni trošak, razmisliti o budućim potrebama i realno procijeniti koliko ste spremni ulagati u prostor.
Ne postoji univerzalno bolji izbor. Starogradnja ili novogradnja nije pitanje ispravnog ili pogrešnog odgovora, već odluke koja najbolje odgovara vašem načinu života, budžetu i planovima za budućnost. U mirnijem tržišnom razdoblju, informirana i promišljena odluka često je i najisplativija.
