Izbor urednice
Organizirajte svoj dom uz pomoć stručnjaka!
Neki tvrde da je neurednost znak genijalnosti. No, kad shvatite da dobar dio života zbog neorganiziranosti provodite u mahnitom traženju nekih stvari u svom domu, sigurno ćete se osjećati manje “genijalnima”. Tu vam u pomoć mogu uskočiti sestre Koren koje krase organizacijske sposobnosti na kojima bi im mogli zavidjeti čak i vojni stratezi.
Sve je počelo selidbom u novu kuću
Ornella upravo završava školovanje za kontolora leta, a u slobodno se vrijeme sa sestrom Teom bavi organizacijom doma. Prije dvije godine preselile su se u novu kuću i praveći organizaciju u njoj, došle su na ideju da bi se time mogle i baviti.
Pravilna organizacija doma od velike je važnosti
Na zapadu ovakav posao nije nikakva novost, no kod nas za sad tek rijetki prepoznaju važnost kvalitetne organizacije doma. Jedna od njih je Tatjana Dragović koja je djevojke angažirala na čak 20 dana.
Počele su se oglašavati na Instagramu, a Tatjana Dragović javila im se porukom da joj treba organizacija kuhinje, a s obzirom na to da je bila vrlo zadovoljna, angažirala ih je i za ostale prostorije u svome domu od 250 kvadrata.
Za organizaciju srednje velike kuhinje djevojkama su potrebna dva do tri dana, a veći ormari oduzet će im dan do dva. Svom poslu sestre pristupaju vrlo studiozno jer se vode time da je dobra priprema pola posla.
“Dođemo na inicijalni sastanak, prođemo sa klijentom sve njegove želje, prođemo kroz nekakva idejna rješenja, to isto predstavimo klijentu i onda ako je on zadovoljan s tim, jedan dan dođemo i sve posložimo. Kupimo materijal i kroz par dana složimo taj cijeli prostor”, govori Ornella.
Vrijeme provedeno u organizaciji i sortiranju najviše ovisi o količini proizvoda. Dovođenje u red velike kuhinje s malo namirnica i posuđa ne zahtjeva puno vremena, dok će mali ormar s puno garderobe tražiti i više sati napornog rada.
Riješite se viška stvari
Najzahtjevnije je bacanje nepotrebne robe koje bi se klijent trebao riješiti kako bi oslobodio prostor, no budući da se ponekad klijenti ne žele riješiti nekih stvari, sestre imaju rješenje, a to su ukrasne kutije ili kartonske kutije koje stavljaju ili negdje na dnu ili na najviše police tako da im ne zauzimaju prostor.
“Ljudi nerijetko misle da im je sve i svašta potrebno pa onda razne stvari stavljaju na razna mjesta, u zdjele, posude, kutije, što zapravo nema nikakvog funkcionalnog smisla jer neke stvari uopće ne idu zajedno i onda im je to poslije teško pronaći. U ladicama bi trebao biti nekakav red po važnosti stvari ili po nekom logičkom slijedu. Lijekovi su s lijekovima, papiri s papirima, a ne da je u jednom prostoru sve zajedno pomiješano”, objašnjava Ornella.
Organizacija kuhinje
Sestre Koren demonstrirale su nam kako izgleda sortiranje. Počeli smo s kuhinjskim elementima koji su u mnogim domaćinstvima kaotični najčešće zbog nedostatka organizacijskih vještina.
“Zatrpavaju kuhinju nekakvim namirnicama koje zaborave da imaju jer su one na dnu ladice ili u ormariću negdje iza, ne vide se, a i onda kad pokušavaju napraviti reda, to ne vide, i ne bacaju stvari kojima je istekao rok trajanja. Miješaju čaše s tanjurima, namirnice sa čašama, miješaju plastično posuđe sa tavama. Uglavnom to je jedan kaos svega. Sve je pomiješano. To bi trebalo biti sve razdvojeno jer se tako najlakše snaći”, govori Ornella.
Problem koji nam se svima često događa
Jedna od najčešćih grešaka je kada ljudi negdje žure i izvade puno odjevnih predmeta dok biraju kombinaciju i onda tu odjeću bez da ju prvo slože samo bace natrag u ormar. Ako se to dogodi nekoliko dana za redom, u ormaru nastaje kaos koji im se više ne da pospremati.
Kad se jednom nađete u vlastitom kaosu, a ne znate iz njega izići, najvažnije je, kažu sestre, stisnuti zube i suočiti se s neredom u njegovom punom sjaju. Kada se više ne možete snaći u vlastitom ormaru, svu odjeću i modne dodatke izvadite, a potom ih sortirajte po kategorijama.
“Ako imate puno hlača, onda one idu u neki veći odjeljak, veću ladicu, a ako imate nečega manje, uvijek treba birati manje, tako da se iskoristi sav prostor i da ne ostaje praznog prostora u tom ormaru”, savjetuje Tea.
Za održavanje reda najvažnije je da uvijek vraćate stvari na njihovo mjesto. Tako ćete izbjeći stvaranje novog kaosa.
Izbor urednice
Art Life Gallery u Zagrebu okuplja mlade autore i približava umjetnost publici
Ideja ove galerije nije bila samo otvoriti još jedan izlagački prostor…
Zagreb je dobio novu umjetničku adresu. Art Life Gallery novo je mjesto susreta publike i mladih likovnih umjetnika. To je prostor u kojem se umjetnost ne promatra samo kao izložak. Ovdje je umjetnost iskustvo, komunikacija i dio svakodnevnog života u gradu.
Galeriju je pokrenuo kipar Teo Herceg Pronus. Na jednom je mjestu okupio još sedmero perspektivnih autora. To su slikarice Estera Mihaela Peruzović i Sanja Jureško, kipari Branimir Boban, Bruno Lang i Karlo Ris, grafičar Tin Samardžija te ilustratorica Ana Despot. Riječ je o mladim umjetnicima različitih izričaja. Njihova djela u prostor unose emociju, stil i karakter.
Iz ljubavi prema glini: Kiparstvo, keramika i Onye
Art Life Gallery želi približiti umjetnost svakodnevnom životu
Ideja ove galerije nije bila samo otvoriti još jedan izlagački prostor. Cilj je bio stvoriti mjesto koje će umjetnost učiniti prisutnijom u svakodnevici. Važan dio tog koncepta jest i povezivanje publike s autorima.
Kako objašnjava Teo Herceg Pronus, projekt je nastao iz potrebe za više kulturnog sadržaja u gradu. Posebno je želio stvoriti prostor za mlađu generaciju umjetnika.
„Do ideje je došlo jer sam vidio da fali kulturnog sadržaja u našem gradu i uvijek sam zagovarao to da se premalo ulaže u umjetnost. Htio sam približiti ljudima mlađu populaciju umjetnika, jer se dosta guraju samo renomirani umjetnici, tako da sam uzeo svoje kolege s akademije i učinio jednu lijepu stvar, nadam se, za svoje sugrađane“, rekao je.
Upravo je to najveća vrijednost koju Art Life Gallery donosi Zagrebu. Mladi umjetnici dobivaju prostor za vidljivost. Publika dobiva priliku upoznati autore koje možda inače ne bi otkrila.
Zašto su ovakve galerije važne za mlade umjetnike
Za mnoge mlade autore najveći izazov nije samo stvaranje. Velik je problem i pronaći način da svoj rad predstave publici i tržištu. Umjetnički put često podrazumijeva paralelan rad na drugim poslovima. To otežava kontinuitet stvaranja i ostavlja manje vremena za umjetnost.
Na to upozorava i kipar Karlo Ris.
„Mladim umjetnicima je relativno teško danas plasirati svoje umjetnine na tržište, zato što paralelno moramo osigurati svoje postojanje na neki način, što znači da većina nas radi poslove paralelno sa svojim umjetničkim stvaralaštvom, što dosta otežava to stvaralaštvo“, objašnjava.
Zbog toga galerije poput ove imaju dodatnu važnost. One nisu samo mjesta izlaganja. One su i platforme koje autorima omogućuju da dođu do publike, izgrade prepoznatljivost i razviju odnos s ljudima koji prate njihov rad.
Kipari i 3D umjetnici teže dolaze do prostora za izlaganje
Dok slike i grafike lakše nalaze mjesto na zidovima, kipari i umjetnici koji rade prostorne radove često imaju veći izazov. Skulpture, keramika i drugi trodimenzionalni radovi traže više prostora. Traže i drugačiji način postava te pažljivo osmišljeno osvjetljenje.
Kipar Branimir Boban ističe da su takva mjesta posebno važna upravo za autore koji rade u mediju 3D umjetnosti.
„Ovakva mjesta, pogotovo za kipare i keramičare i nekog tko se bavi 3D umjetnosti, više nego 2D umjetnosti, izuzetno su bitna i važna, jer je puno teže izložiti, puno je teže naći prostor koji to može sve podnijeti i prikazati na način da to dođe do izražaja“, ističe.
Takvi radovi trebaju volumen, svjetlo i fizičku prisutnost. Zato im je puno teže pronaći odgovarajući prostor za izlaganje. U tom smislu, Art Life Gallery donosi važan iskorak. Ona daje mjesto i onim radovima koji ne mogu stati samo na zid.
Umjetnost kao komunikacija, a ne samo izložak
Posebna vrijednost ove galerije jest i njezin naglasak na komunikaciji. Cilj nije da posjetitelji samo pogledaju izložene radove i odu. Ideja je da se upoznaju s autorima, razgovaraju i osjete energiju koja stoji iza stvaranja.
Vlasnica galerije Sanda Horvat Herceg objašnjava da i samo ime galerije govori o toj povezanosti.
„Ime galerije dolazi od kovanice da je umjetnost život, a život se isprepliće s umjetnošću. Cilj nam je bio približiti umjetnost svakodnevnom životu i da svi možemo uživati u tome, ali meni je jako bitan i jedan drugi dio, a to je komunikacija“, kaže.
Upravo taj pristup daje galeriji dodatnu dimenziju. Umjetnost se ovdje ne doživljava kao nešto udaljeno i zatvoreno. Ona postaje nešto živo, dostupno i inspirativno.
Umjetnost u interijeru ne mora biti nedostižna
Zanimljiv dio koncepta galerije jest i uključivanje arhitektice. Ona posjetiteljima može pomoći pri odabiru umjetničkog djela za dom ili poslovni prostor. Time se dodatno ruši česta predrasuda da je umjetnost rezervirana samo za kolekcionare ili za one s velikim budžetima.
Arhitektica Jelkica Bogdanić ističe da mnogi još nisu svjesni koliko umjetnost može oplemeniti prostor.
„Mislim da prosječan čovjek zapravo uopće nije svjestan koju dobrobit neka vrsta umjetnosti može donijeti, kako može oplemeniti prostor. I možda zato što je dosta stigmatizirano, jer ljudi uvijek misle da je umjetnost užasno skupa, a to isto ne mora biti tako“, objašnjava.
To je važna poruka. Umjetničko djelo nije samo dekoracija. Ono prostoru može dati dubinu, karakter i emociju. U tom smislu galerija nije samo mjesto izlaganja. Ona je i mjesto savjetovanja te povezivanja umjetnosti s konkretnim životnim prostorima.
Zagreb dobiva novu točku susreta umjetnosti i publike
Otvorenjem ove galerije mladi umjetnici dobili su ono najvažnije. Dobili su prostor u kojem njihova djela mogu pronaći put do publike. S druge strane, publika je dobila mjesto na kojem može upoznati suvremenu umjetnost iz neposrednije perspektive.
Takvi projekti važni su za kulturni život grada. Oni stvaraju nove navike, nove susrete i novu publiku. Umjetnost tako izlazi iz uskog kruga i postaje dostupnija širem broju ljudi.
Kipar Bruno Lang ovaj je projekt opisao kao izvrstan koncept. Takve reakcije pokazuju da potreba za ovakvim mjestima itekako postoji.
Art Life Gallery donosi važan kulturni impuls Zagrebu
Vrijednost ovakvog prostora nije samo u tome što okuplja mlade umjetnike na jednoj adresi. Njegova važnost leži i u tome što povezuje umjetnost, prostor i ljude. Stvara mjesto na kojem publika može upoznati autore. Istodobno autorima daje priliku da njihov rad živi izvan ateljea.
U vremenu kada se često govori o manjku kulturnih sadržaja, Art Life Gallery donosi nešto konkretno. Donosi prostor koji umjetnost ne zatvara u elitni okvir. Naprotiv, približava je ljudima i svakodnevnom životu.
Za mlade autore to je velika prilika. Za publiku je to poziv da otkrije umjetnost koja ne obogaćuje samo prostor u kojem živimo. Ona obogaćuje i način na koji gledamo svijet.
Izbor urednice
Arhitektice, dizajnerice i umjetnice: 8 inspirativnih žena koje smo upoznali u Domu na kvadrat
Kroz emisiju Dom na kvadrat upoznali smo brojne stručnjakinje koje svojim znanjem, iskustvom i kreativnošću pokazuju kako promišljen pristup prostoru može unaprijediti kvalitetu svakodnevnog života
Dom nikada nije samo prostor omeđen zidovima. On je mjesto u kojem se susreću funkcionalnost, estetika i svakodnevni život, a iza svakog promišljenog prostora stoji ideja, iskustvo i kreativnost onih koji ga oblikuju. Arhitektura i dizajn zato imaju veliku ulogu u kvaliteti života – od načina na koji organiziramo prostor do atmosfere koju on stvara.
U posljednjim desetljećima sve snažniju ulogu u tim područjima imaju žene u arhitekturi i dizajnu, koje kroz projekte, istraživanja i kreativne ideje oblikuju način na koji promišljamo prostor oko sebe. Njihov rad pokazuje da arhitektura i dizajn nisu samo estetska disciplina, nego i alat koji može unaprijediti svakodnevni život.
Kroz emisiju Dom na kvadrat imali smo priliku upoznati brojne stručnjakinje koje svojim projektima i savjetima donose nova razmišljanja o prostoru. Povodom Dana žena izdvajamo osam inspirativnih žena koje smo upoznali kroz naše priloge – arhitektice, dizajnerice i umjetnice koje svojim radom doprinose kvalitetnijem i promišljenijem oblikovanju prostora.
Sunčica Mastelić Ivić
Arhitektica Sunčica Mastelić Ivić poznata je po projektima koji spajaju suvremenu arhitekturu s pažljivim odnosom prema prostoru i kontekstu. Kroz emisiju vodila nas je kroz različite stilove uređenja interijera, davala nam konkretne savjete i osvrtala se na trendove. U svom radu naglašava važnost ravnoteže između estetike, funkcionalnosti i održivosti, stvarajući prostor koji odgovara načinu života korisnika, ali i prostoru u kojem nastaje.
Gordana Đerić
Arhitektica Gordana Đerić posebno je prepoznata po projektima rekonstrukcije stanova i transformacije postojećih prostora. Njezini projekti pokazuju kako se promišljenim arhitektonskim intervencijama može potpuno promijeniti način korištenja prostora.
Rušenjem zidova, reorganizacijom tlocrta i boljim povezivanjem prostorija često nastaju funkcionalniji interijeri. Takav pristup pokazuje da kvalitetan dom ne mora nužno značiti veći prostor, već pametnije korištenje postojećeg.
Lucija Vita Hanžić
Dizajnerica interijera Lucija Vita Hanžić u svojim projektima naglašava važnost detalja koji prostoru daju karakter. Rasvjeta, ogledala, teksture i pažljivo odabrani dekorativni elementi često imaju veliku ulogu u stvaranju ugodne atmosfere.
Uz estetiku, posebnu pažnju posvećuje funkcionalnosti prostora i rješenjima koja olakšavaju svakodnevni život, posebno u manjim stanovima gdje je dobra organizacija prostora ključna.
Martina Kordić
Za dizajnericu interijera Martinu Kordić dom je prostor koji treba odražavati stil života ljudi koji u njemu žive. U svom radu često naglašava važnost planiranja i razumijevanja navika korisnika prostora.
Upravo zato njezini projekti često uključuju pažljivo planiranu rasvjetu, funkcionalan raspored prostorija i elemente koji prostoru daju osobni karakter.
Diana Sokolić
Povjesničarka umjetnosti Diana Sokolić svojim je dugogodišnjim radom značajno doprinijela popularizaciji dizajna i primijenjene umjetnosti u Hrvatskoj. Kao ravnateljica Muzeja za umjetnost i obrt aktivno je promovirala dizajn kao važan dio kulture i svakodnevnog života.
Njezin rad podsjeća da arhitektura i dizajn nisu samo tehničke discipline, nego i važan dio kulturnog identiteta društva.
Petra Novak
Krajobrazna arhitektica Petra Novak u svojim projektima promiče ideju vrta kao produžetka životnog prostora. Umjesto da vrt promatra samo kao dekorativni element, pristupa mu kao prostoru koji može imati različite funkcije – od mjesta za opuštanje do prostora za druženje.
Posebnu pažnju posvećuje odabiru biljaka koje odgovaraju lokalnim klimatskim uvjetima te stvaranju vrtova koji su dugoročno održivi i jednostavni za održavanje.
Tatjana Liktar Elez
Arhitektica Tatjana Liktar Elez u svom radu naglašava važnost dobrog planiranja u procesu gradnje kuće. Od odabira zemljišta do organizacije prostora, svaki korak ima važnu ulogu u stvaranju kvalitetnog doma.
Njezin pristup temelji se na stvaranju funkcionalnih i dugoročno održivih rješenja koja su prilagođena potrebama obitelji.
Maša Kovač
Maša Kovač vlasnica je zagrebačkog konceptualnog storea Mashroom. Mashroom nije klasični salon namještaja, već pažljivo kuriran showroom u kojem se susreću luksuzni brendovi, suvremeni dizajn i umjetnost.
Kroz Mashroom Maša Kovač promovira ideju da dom nije samo funkcionalan prostor, već mjesto koje odražava osobnost i stil njegovih vlasnika.
Žene u arhitekturi i dizajnu
Arhitektura, dizajn i umjetnost snažno utječu na način na koji živimo i doživljavamo prostor oko sebe. Upravo zato sve veću ulogu imaju žene u arhitekturi i dizajnu, čiji projekti i ideje donose nove perspektive u oblikovanju prostora.
Kroz emisiju Dom na kvadrat upoznali smo brojne stručnjakinje koje svojim znanjem, iskustvom i kreativnošću pokazuju kako promišljen pristup prostoru može unaprijediti kvalitetu svakodnevnog života. Njihovi projekti često spajaju funkcionalnost, estetiku i razumijevanje stvarnih potreba ljudi, stvarajući prostore koji su istovremeno lijepi i praktični.
Takvi primjeri pokazuju da arhitektura i dizajn nisu samo pitanje stila ili trendova. Oni su način razmišljanja o prostoru u kojem živimo – prostoru koji treba biti ugodan, funkcionalan i prilagođen životu onih koji ga koriste. Upravo zato rad žena koje djeluju u tim područjima ima sve veći utjecaj na način na koji promišljamo dom, grad i prostor oko sebe.
