Bez kategorije
Zašto su crvena i zelena božićne boje?
Dvije boje koje, kada je u pitanju uređenje interijera, tradicionalno povezujemo s božićnim blagdanima nesumnjivo su crvena i zelena. No, što zapravo simboliziraju te boje i zašto ih za Božić unosimo u svoje domove?

Energična crvena razbuđuje svaki prostor u kojemu se nađe, dok ju komplementira smirujuća zelena koja donosi harmoniju i svježinu. No, zašto su baš te dvije boje postale ‘božićne boje’? Razlozi nisu crveno odijelo djeda Božićnjaka ni zelene oprave njegovih pomoćnika, već nešto sasvim drugo.
Po kršćanskom vjerovanju zelena je simbol vječnog života, poput zimzelenog drveta koje tijekom hladne zime zadrži svoje iglice. Kršćanima ta boja predstavlja vječni život Isusa Krista, dok crvena označava Kristovu krv koju je prolio na križu.
Crtica iz povijesti
Prema povijesnim činjenicama u 14. stoljeću crkve su održavale vjerske priredbe čiji je cilj bio educirati nepismeno stanovništvo. Na Badnjak se tradicionalno održavala tzv. “Rajska predstava” o Adamu i Evi, a umjesto drveta jabuke koje nije bilo dostupno tijekom zimskih mjeseci, jabuke su pričvrstili na borove grane. Bor je tako postao prisutan element u crkvama, ali i u brojnim domovima s dodatkom crvenih jabuka kao ukrasa.
Inače, božićno se drvce ovim plodovima ukrašavalo do sredine prošlog stoljeća kada su ih zamijenili drugi ukrasi.
Crvena i zelena u drugim kulturama
Iako zelena i crvena asociraju na božićne blagdane, njihovo značenje varira u različitim kulturama. Crvena tako predstavlja ljubav, toplinu, strast, sreću te životnu snagu, ali ima i negativne konotacije – agresiju, zabranu, mržnju i pakao.
U zemljama poput Indije crvena se tradicionalno oblači na vjenčanjima, dok je proslava kineske Nove godine također nezamisliva bez crvene koja simbolizira istinu, sreću i krepost. U centralnoj Africi ova snažna boja je znak za život i zdravlje, dok u južnoj Africi označava smrt i žalovanje. Crvena je svoje mjesto našla i na mnogim nacionalnim zastavama, a kod mnogih zemalja poput SAD-a i V. Britanije označava patriotizam, odnosno hrabrost i požrtvovnost.
U suvremeno doba, zelena je postala zaštitni znak brojnih grupa za zaštitu okoliša, no baš kao i crvena, riječ je o boji konfliktnih značenja. U srednjem vijeku predstavljala je plodnost i ljubav, a mlade su je često nosile na dan vjenčanja. Istovremeno, smatrali su je bojom otrova i zla. Usprkos uvriježenim mišljenjima, nacionalna boja Irske (koju nazivaju i “Smaragdnim otokom”) izvorno nije zelena, već kraljevsko plava. Zbog bogatih zelenih površina te djeteline kao jednog od simbola Irske, danas je zelena opće prihvaćena boja te zemlje.
Iako pojedinačno imaju različita značenja, zelena i crvena dobitna su božićna kombinacija koja će u domove diljem svijeta unijeti pravu svečanu atmosferu.
Bez kategorije
Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji
Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?
Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.
Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.
Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.
Bez kategorije
Najšarmantnije kolibe u kojima bismo rado proveli zimu
Male su, simpatične i vrlo ugodne za boravak.

Iako nema zime, kolibe u planinama vrlo su atraktivno i poželjno mjesto za provesti zimske dane. Malo mira i tišine bez stresa i gradske vreve mnogima je lijek, a mi smo na Pinterestu pronašli baš takva mjesta. Možda dobijete inspiraciju i odlučite se na pothvat gradnje baš takve kolibe.
Naravno da moraju biti drvene i okružene drvećem.
Kako izvana, tako drvo dominira i iznutra. Rustikalni stil savršen je za ovakve kolibe jer im daje potrebnu toplinu i ugođaj.
A za još bolji ugođaj pobrinut će se i kamin koji je nezaobilazan u ovakvim kućicama. Ili pak peć na drva.
Tepisi i krzno utoplit će i najhladnije zimske dane i noći.
A u ovo vrijeme ne smiju se zaboraviti ni božićni ukrasi.
You must be logged in to post a comment Login