Predstavljamo dom
Stan inspiriran pticom kos!
Kao ptica kos. Crno s naglaskom na žuti kljun. Tako nam je arhitekt opisao svoju inspiraciju za uređenje ovog stana.
Dvosoban stan od 100 kvadrata
Crno bijela podloga sa žutim naglascima kreće odmah na ulazu u ovaj zanimljiv stan gdje se žuti tulipani ponavljaju u ozrcaljenim vratima koja udvostručuju mali hodnik. I ta je funkcionalna cjelina ovog doma otprilike jedini mali prostor. Jer ukupnih kvadrata mu ne nedostaje. A evo što je investitor tražio da se s njima napravi.

„Htio je da ovaj stan od 100 kvadrata izgleda hedonistički. Htio je totalnu suprotnost ovog stana kako je nekad bio. Nekad je imao puno prostorija, puno školskih hodnika. Investitor je htio minimalistički i što otvoreniji stan. Znači nekad četverosoban stan je postao dvosoban stan“, kazao nam je mag.ing. arhitekture Hrvoje Hanže Hanzlin.
Veliki dnevni prostor
Dnevni prostor je velik, ali naglasak u njemu je samo na jednom komadu namještaja.

Pod od mikro cementa i zid su ujednačenih boja upravo zato da bi se taj učinak mogao postići.
„Ovaj je namještaj zapravo nastao na način da je to hrvatski jedan proizvod koji su dosta dali naglasak na sam dizajn, tako da smo zapravo vukli tu boju recimo poput ptice kos, ona je sva crna, samo taj akcent je žuti kljun i iz tog razloga smo htjeli da ova žuta sofa bude ta koja će činiti akcent u ovom cijelom stanu“, ističe arhitekt.
Dnevni je prostor zanimljivo i povezan kuhinjom i odvojen od nje.

„To je zapravo jedan element koji se proteže kroz cijeli stan, te police sa tim elementima drvenog dijela. Ono što je zapravo bilo dosta bitno, da ovo bude isključivo fizička, a ne vizualna barijera za cijeli prostor tako da iako su jasno definirane zone dnevnog boravka, blagovaone i kuhinje, opet to ostaje i dalje jedan prostor koji je zapravo otvoren, ali vizualno odijeljen policama“, objašnjava arhitekt.
Kuhinja kao salon za primanje gostiju
„Tajna je u tome da se sakriju apsolutno svi nepotrebni prostori koji su u ovom prostoru, kroz ormare i ove elemente koji se nalaze u samom otoku. Ovaj otok je zapravo namijenjen da bude isto minimalistički, tak da je u prvom planu što se kaže, hrana i da zapravo ove plohe su dosta jednostavne za koristiti“, objašnjava arhitekt.

Skrivena vinoteka
Metalna polica je na zid došla naknadno kako se priprema hrane ne bi pretvorila u obilazak otoka. Tu su svoje mjesto našle namirnice i detalji koji se najviše koriste u kuhinji. Osim u otoku i ormarima koji oblažu zid, spremište se našlo na još jednom mjestu.

„Ono što nitko ne voli je da zapravo te neke prostore kao što su špajze, budu dominante, tako da smo mi napravili unutar tog jednog kuhinjskog elementa zapravo jednu skrivenu vinoteku. Zapravo, osobe, kad dođu ovdje, ne moraju odmah znati o čemu je riječ. Svatko kad vidi ovu skrivenu prostoriju se oduševi, tak da, taj mu je dio, nekako na kraju postane i najdraži dio stana“, ističe arhitekt.
Motiv žutog kljuna proteže se kroz cijeli stan
Žuti detalj kljuna malog kosa ponavlja se i u tapecirungu barskih stolica i on je dodatno naglašen zbog veće količine crnih elemenata u prostoru.

Spavaća soba veličine dnevnog boravka
Spavaća soba od 25 kvadrata slobodno može preuzeti ulogu drugog dnevnog boravka ovog zanimljivog doma.

„Obzirom da je na južnoj strani, zamislili smo ju i kao mali dnevni boravak, di se može boraviti tokom cijelog dana. Za rad od doma i sad ovo vrijeme izolacija i svega, ova soba, osim kuhinje, ima sve što bi trebala imati“, kaže arhitket.

U njoj se ističe stol konzola koji je dizajn arhitekta. On skriva radijatore, a može služiti i kao radni, te stol za šminkanje tako da dvije osobe mogu paralelno funkcionirati za njim.
Zanimljiv razlog za odabir industrijske rasvjete
Posebna priča u cijelom prostoru je rasvjeta koja ima industrijske elemente. Razlog za to je praktične prirode. „Ova je zgrada rađena devedesetih godina, u doba kad su bili dosta moderni pred gotovljeni elementi, znači, gotovi zidovi, stropovi. Znači cijela zgrada je dolazila kao lego kockice. Taj beton je zapravo u tvornici napravljen i iz nekog razloga bilo ga je jako teško štemati. Tako da smo mi zapravo sve što smo radili, radili smo u tom nekom industrial looku. U cijelom prostoru je vidljiv taj element čelika“, pojašnjava arhitekt.

I svi su se ti elementi stopili u jednu zaokruženu cjelinu koja je pozadinska pozornica za pravu zvijezdu – žuti kljun malog crnog kosa.

Predstavljamo dom
Potresom oštećen stan pretvoren u snažan industrijski interijer
Čelik, stepenice i vidljive konstrukcije postale su estetski element, a ne samo funkcionalno rješenje
Nekada zapušten i potresom dodatno oštećen stan u Masarykovoj ulici danas je snažan, karakteran interijer u kojem dominira industrijski stil. Ono što je mnogima izgledalo kao prevelik rizik, Željki i njezinoj obitelji bila je prilika.
Stan su kupili zbog lokacije i arhitektonskih potencijala koje su odmah prepoznali – visoki stropovi, mogućnost galerija i otvoren tlocrt pružali su prostor za kreativnu transformaciju.
„Stan je bio u jako lošem stanju, još i prije potresa, a potres je napravio dodatnu štetu. Ali to nas nije omelo jer smo imali viziju kako ćemo ga urediti“, prisjeća se vlasnica.
Visina stropa kao temelj novog prostora
Ključna ideja bila je maksimalno iskoristiti visinu stropa. Umjesto klasične adaptacije, odlučeno je da se u stan uvedu galerije – ali ne masivne, zatvorene konstrukcije, već prozračne i otvorene.
„Htjeli smo napraviti galerije, ali da budu lagane, da nisu betonske ni drvene, nego da sve ima zraka.“
Galerije su izvedene na čeličnim konstrukcijama, čime je dodatno naglašen industrijski stil u interijeru. Jedna galerija služi kao spavaća soba, druga kao radni prostor, a njihova otvorenost zadržala je osjećaj volumena i svjetlosti.
Čelik, stepenice i vidljive konstrukcije postale su estetski element, a ne samo funkcionalno rješenje.

Odabir industrijskog stila – svjesna odluka
Nakon konstrukcijskih zahvata, stil uređenja gotovo se nametnuo sam.
„Zbog stepenica i galerija, namještaj se nekako prirodno uklopio u industrijski stil. Htjela sam da stan bude drugačiji, nisam pristaša onoga što je trenutno moderno.“
Industrijski stil u interijeru ovdje nije kopija trenda, već logičan nastavak arhitektonske ideje. Kombinacija metala, tamnijih tonova, sirovijih tekstura i otvorenih struktura prostoru daje snažan identitet.

Namještaj s pričom
Posebnost ovog stana krije se u detaljima. Umjesto generičkog namještaja, vlasnica je prostor ispunila komadima s pričom.
„Dobila sam ideju da od starih kofera napravim komode i stolove.“
Brojni komadi pronađeni su na buvljacima, obnovljeni i prilagođeni prostoru. Time je stan dobio osobni pečat i dodatnu slojevitost. Industrijski stil u interijeru ovdje se ne svodi samo na metal i konstrukcije, već uključuje i elemente nostalgije, putovanja i uspomena.
Uokvirene fotografije s putovanja dodatno naglašavaju osobnu dimenziju prostora.

Zagreb kao dio identiteta stana
Osim putovanja, važan motiv u uređenju je i grad Zagreb.
„Volim ovaj grad i htjela sam ga pokazati kroz detalje.“
Ukrasni tanjuri s motivima Zagreba, stakleni dekorativni elementi i gradske vizure integrirani su u interijer. Tako stan, osim što odražava industrijski karakter, nosi i snažnu lokalnu emociju.

Spoj prošlosti i suvremenog života
Ova obnova pokazuje kako se i najzapuštenijim stanovima može dati novi život – uz jasnu viziju i hrabrost. Umjesto brisanja prošlosti, ona je ovdje integrirana u suvremeni koncept.
Industrijski stil u interijeru poslužio je kao okvir, ali stvarnu vrijednost prostoru daju detalji, osobna priča i dosljednost ideji.
Stan u Masarykovoj danas nije samo obnovljen prostor – on je primjer kako arhitektonski potencijal, kreativnost i karakter mogu stvoriti dom koji odskače od tržišnih trendova i ostaje autentičan.
Predstavljamo dom
Parcijalna adaptacija stana sve je češći izbor kada budžet ne dopušta sve – pogledajte kako to rješava naša omiljena arhitektica
Prema iskustvu Gordane Đerić, danas se pojavila nova vrsta klijenata. Riječ je o ljudima koji su informirani, koriste dostupne alate i vrlo dobro znaju što im treba…
Parcijalna adaptacija stana sve je češći izbor mladih koji teško dolaze do novog, vlastitog prostora. Umjesto potpune renovacije, sve se više radi postupno, u skladu s budžetom. Takav pristup donosi i novu vrstu klijenata, ali i drugačiji način razmišljanja o prostoru.
Upravo takav primjer pokazuje stan koji je uredila arhitektica Gordana Đerić. Adaptacija je rađena djelomično, ali promišljeno, s jasnim fokusom na svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu života.
Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život
Parcijalna adaptacija stana počinje tamo gdje se najviše živi
Zbog ograničenih financijskih mogućnosti, nije se uređivao cijeli stan. Fokus je stavljen na centralne zone – dnevni boravak, kuhinju i ulazni prostor. Cilj je bio stvoriti ugodno i funkcionalno okruženje u kojem se nakon radnog dana može normalno živjeti i odmarati.
Stan je prije adaptacije bio tipičan primjer gradnje iz osamdesetih godina. Imao je mračan hodnik, izdvojenu kuhinju i vrlo malo skladišnog prostora. Upravo su ti nedostaci postali temelj za nova rješenja.

Hodnik kao neočekivano mjesto za veliko spremište
Jedna od ključnih intervencija bila je transformacija hodnika koji vodi prema spavaćoj sobi. Spuštanjem stropa do visine vrata stvoren je prostor za veliko spremište. U njemu se danas nalaze skije, sezonska oprema i hobiji koji su važan dio života stanara.
Rješenje je u početku iznenadilo klijenta, ali se pokazalo iznimno funkcionalnim. Hodnik je prestao biti mračan prolaz i postao aktivan dio stana.


Svjetlo, ogledala i nova percepcija prostora
Kako bi se dodatno poboljšao dojam prostora, ostava koja je imala ulaz iz kuhinje zatvorena je, a novi ulazi izvedeni su iz hodnika. Postavljena su klizna staklena vrata u ogledalu, koja vizualno proširuju prostor.
Ogledalo je provedeno i preko ostatka zida, a iznad je dodana indirektna rasvjeta. Takvo osvjetljenje stvara ugodnu atmosferu bez agresivnog svjetla, što je bio jedan od važnih zahtjeva klijenata.

Kuhinja kao dio dnevne komunikacije
Kuhinja je iz zatvorenog prostora postala dio dnevnog boravka. Rušenjem zida prostor je otvoren i povezan, čime je stan dobio protočnost i bolju organizaciju.
Poseban zahtjev bio je hladnjak za vino, koji je uklopljen u novu cjelinu. Manji zidni segment iskorišten je za staklenu vitrinu u blagovaonici, uz dodatnu rasvjetu koja ima i funkcionalnu i dekorativnu ulogu.

Namještaj iz trgovina, ali s arhitektonskim pristupom
Iako namještaj u ovom stanu nije rađen po mjeri, nego kupljen u trgovinama, prostor nije izgubio na kvaliteti. Kuhinjska čela kupljena su od jednog dobavljača, a zatim prilagođavana cijelom korpusu kuhinje.
Takav proces zahtijevao je precizne prilagodbe i dobru suradnju s majstorima. Rezultat je ujednačena kuhinja koja izgleda kao cjelovito rješenje.
Skriveno radno mjesto za rad od kuće
Rad od kuće bio je važan dio projekta. Umjesto klasičnog radnog stola, osmišljeno je skriveno i fleksibilno rješenje.
Klupski stol ima više funkcija. Jedan dio služi kao radni stol, drugi za društvene igre, treći kao klasični stolić, a četvrti za opuštanje uz televizor. Jedan komad namještaja tako odgovara na više svakodnevnih potreba.

Nova generacija klijenata traži usklađivanje
Prema iskustvu Gordane Đerić, danas se pojavila nova vrsta klijenata. Riječ je o ljudima koji su informirani, koriste dostupne alate i vrlo dobro znaju što im treba jer dugo žive u istom prostoru.
Uloga arhitekta u takvim projektima nije nametanje rješenja, nego usklađivanje. Arhitekt povezuje ideje, materijale, boje i dobavljače u smislenu cjelinu. Jednako važno, pomaže klijentima da unutar budžeta dobiju maksimalnu vrijednost.
Razmišljate rušiti zidove kako biste dobili prekrasan open space? Razmislite još jednom
Kada parcijalna adaptacija stana ima najviše smisla
U ovom stanu nema viška kvadrata, ali postoji jasno posložen život. Prostor koji je nekad bio mračan i nefunkcionalan danas odgovara stvarnim potrebama ljudi koji u njemu rade, odmaraju i planiraju budućnost.
Dobro osmišljena parcijalna adaptacija stana pokazuje da nije uvijek potrebna potpuna renovacija. Uz pametna rješenja, iskustvo i realan budžet, moguće je stvoriti dom koji funkcionira – i dugoročno ima smisla.






