Rajčica je vrlo zdrava namirnica koja u sebi sadrži najjači antioksidans koji pomaže u borbi protiv nakupina stanica raka te štiti zdravlje srca.

Foto: DOMnaKVADRAT

Sok od rajčice bogat je vitaminom C i prirodno snižava povišeni kolesterol. Uz to, dobar je za mršavljenje zato što smanjuje osjećaj gladi.

Foto: DOMnaKVADRAT

Sastojci iz rajčice jačaju nokte, njeguju ljepotu kože, štite od kancerogenih oboljenja, a kalij iz rajčice je dobar za sportaše jer djeluje kao zaštita od grčeva.

Zato smo za vas snimili kako se priprema ovaj vrlo ukusni i zdravi soka od rajčice.

Dočim blitva je nešto drugačije prirode, ali je u suhim našim krajevima imala gotovo jednaku sudbinu.

Danas špinat i blitva se koriste opet na onaj najtradicionalniji način, a to je na čorbu. To je čorba od zelja s krumpirom kao i svaka druga ili ona od divljega zelja. Međutim sve više i jedno i drugo ulaze danas u kuhinje ka prilozi i još k tome se kuhaju na pari s cvjetačom, keljom, brokulom ili sličnima.

Međutim treba znati da su ova zelja uistinu korisna i niskokalorična danas kada nas se toliko muči s kalorijama i viškom tjelesne težine. Kažu talijani da danas se više u jednom danu u Italiji potroši na preparate kako smršaviti, nego što pojesti. A ovome nadodajmo da se godišnje baci korisne i zdrave, ili bolje rečeno kupljene hrane, četiri tisuće tona. Onda zaključimo kako je važna blitva i njen pratitelj špinat u niskokaloričnosti.

Priprema blitve i špinata je brza i jednostavna na koji god se način odlučite. Jedino je veoma važno da se ne kuha u puno vode i da se voda u kojoj je sve korisno ne baca. A ako ćete koristiti za pitu onda ih samo provucite kroz kipuću vodu.

Svakom zelju, a poglavice blitvi i špinatu želim dobar dolazak i što dugovječniji ostanak u našim kuhinjama i na našim obiteljskim stolovima.

Recept iz knjige: STARA HERCEGOVAČKA KUHINJA

Autor knjige: Fra Franjo Mabić

Dapače, u mnogim mjestima kao što su Sarajevo, Zagreb, Muenchen ili po Americi, ljudi su znali da je hercegovac u kući isped koje u bašči raste raštika.

Nije uzalud vladala uzočica da raštika i krme daju miran sam čovjeku i zimi. To nije rečeno bez velikih temelja. Još ako ovome pridodamo i onu obitelj koja je mogla uzdržavati i kravu, onda uistinu zime nije bilo niukojem pogledu i slučaju.

Raštika je zahvalna u spremanju i na svaki način na koji je spremate i spravljate – od najobičnije raštike s malo krumpira, kap ulja i zrno soli do japraka.

Nekada se uvriježilo mišljenje da raštiku treba odkuhati, obariti. To je uistinu vrijedilo za ljetne raštike u sušnim krajevima, ali i poslije odkuhavanja ona je jednako ostajala drvena i glotna, a pored svega tvrda. Danas nema potrebe o ovomerazmišljati. Raštiku je dovoljno samo oprati i odrediti na koji je način kuhati. Peteljke se ne odbacuju jer su veoma korisne kao i sami listovi.

Izreže se i opere i stavi u hladnu vodu zajedno s krumpirima, svežim ili suhim mesom, ako ćemo na čorb, ali ako ćemo na suho s krumpirom, onda se stavlja veoma malo vode ili danas se može kuhati na pari i dobiti željeni rezultat. No, na ovaj resept na suho s krumpirima je neizostavno iscvrljano domaće, mlado maslo. Tek s njime će raštika dobiti onaj lijepi, stari, prepoznatljivi miris, ali i okus.

Oni koji zaborave ponijeti u Zagreb majkino mlado maslo uvike kažu da raštika na suho i izlivača nisu kao u majke. Pa, naravno da nisu!

Za svako kuhanje raštike s bilo čime i na bilo kojinači potrebna je osobna procjena jer i vrste kao i jačine vatre su različite, ali je različito i ono što je s raštikom i što je u raštici.

Recept iz knjige: STARA HERCEGOVAČKA KUHINJA

Autor knjige: Fra Franjo Mabić