Povežimo se

Interijeri

Odabir kuhinja koje će zasjati u vašem domu

Proteklih su godina u modi bile minimalističke kuhinje koje se stapaju s ostatkom interijera. Međutim, otkad se kuhanje vratilo u modu i kuhinja postaje zvijezdom doma. Naša ovotjedna inspiracija, u suradnji s Lesninom XXXL, su tri takve kuhinje.

Neki vole goste oduševiti na ulazu u dom, a neki će to napraviti u samom srcu doma – kuhinji. Jedna ovakva monumentalna kuhinja svakako će privući pažnju, ali i pokazati da je upravo ona mjesto druženja i okupljanja.

monumentalna-kuhinja-lesnina-xxxl-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

“U suvremenom dizajnu kuhinja je često dio otvorenog prostora u kojem se obično nalazi i prostor za blagovanje i dnevna soba. Kod konceptualno otvorenih prostora cilj nam je postići harmoničan i skladan prostor, odnosno međusobno uskladiti i izbalansirati sve materijale, teksture, boje i linije koje se u tom prostoru nalaze”, kaže dizajnerica interijera Sanja Domini.

sanja-domini-kuhinje-lesnina-xxxl-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Vitrine za elegantne kuhinje

Elegantne vitrine idealne su upravo za otvorene prostore jer one mogu biti i dio blagovaonice i dio dnevnog boravka. A ti prostori bi trebali biti uređeni u klasičnom stilu poput kuhinje ili minimalistički da se kuhinja istakne.

Što su kuhinje bez otoka?!

Dizajnerica svakako preporučuje da se u kuhinju postavi kuhinjski otok, ako prostor to dozvoljava jer tako dobivate više radne površine, ali isto tako i dodatan prostor za kućanske uređaje.

otok-kuhinja-lesnina-xxxl-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Svi će ti elementi interijeru dati osjećaj dubine i on će posjedovati nenametljivu dozu karaktera čime ćete postići bezvremensku eleganciju koja ne podliježe trendovima.

Kuhinja i rasvjeta

Stil u kojem je kuhinja uređena ovisi o željama klijenta, a dizajnerica savjetuje primjenu neutralne palete boja, ključ uspjeha monokromatske sheme krije se u kontrastnim tonovima unošenjem teksture kroz određene materijale i višeslojnoj rasvjeti.

Ako se u kuhinji nalazi OTOK, poviše njega obično smještamo jedno ili više rasvjetnih tijela koje imaju svrhu glavne rasvjete.

rasvjeta-otok-lesnina-xxxl-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Osim glavne rasvjete, u kuhinji je jako važna i radna rasvjeta, jer želite vidjeti što radite.

rasvjeta-radna-ploha-lesnina-xxxl-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

U prostor ispod visećih zidnih elemenata i poviše radne plohe postavljamo radnu rasvjetu, a akcentnom rasvjetom se služimo za naglašavanje interesantnih elemenata u prostoru.

rasvjeta-kuhinjske-police-lesnina-xxxl-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Obavezno ugradite i uređaje za regulaciju intenziteta svjetlosti kojim ćete kontrolirati njezin intenzitet i stvarati ugođaj kakav želite.

Ovakva će kuhinja zasigurno zasjati u jednom rustikalnom prostoru.

rustikalna-kuhinja-lesnina-xxxl-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Kuhinjski trokut

A kojeg god stila bila vaša kuhinja kao zvijezda interijera, jedna je stvar u ovom dijelu doma najvažnija. Priprema hrane generalno se odvija između tri ključna elementa, a to su hladnjak, sudoper i štednjak. Zato pripazite da su oni smješteni unutar takozvanog kuhinjskog radnog trokuta i da se između njih nalazi što veća radna ploha.

kuhinjski-trokut-lesnina-xxxl-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Inspiracije za uređenje kuhinja vam donosimo u suradnji s Lesninom.

Oglas
Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Gradnja

Akustična zidna rješenja od reciklirane plastike – dizajnom nikoga ne ostavljaju ravnodušnim

Održiva i svestrana akustična rješenja iz daleke Australije uselila u Iverpanov Izlog ideja

Kad govorimo o akustičnim rješenjima, prva pomisao su akustične letvice i paneli. No, iz Australije stižu posebna rješenja vizualno privlačna, ekološki prihvatljiva i vrlo učinkovita.

Održiva i svestrana akustična rješenja iz daleke Australije uselila su se u Iverpanov Izlog ideja, a svojim dizajnom oduševljavaju već na prvi pogled.

Zintra su ploče dimenzija 280 x 122,5 i 12 milimetara debele koje se dobivaju; 65 posto od plastičnih boca iz mora, do 85, 95 posto od ostataka reciklirane plastike i otprilike 5 posto je PET iz bio izvora. Izgleda kao filc, na dodir ugodne, vizualno dojmljive, a dolazi u temeljne 24 boje. Zintra akustični paneli nisu namijenjeni izolaciji zvuka već njihova isprepletena vlakna smanjuju odjek i pozadinsku buku čineći prostor ugodnijim.

Direktor Iverpana, Mladen Jambrović ističe kako oni ovisno o načinu postavljanja imaju jako dobru apsorpciju zvuka.

“Dakle, alfa vrijednost od 0 do 30, ako je zalijepljena za čvrstu podlogu do 0,95 što znači da od 30 posto do 95 posto zvučnih valova Zintra upije, što znači čišći i bolji zvuk jer to je ono što ljudi često zanemaruju, u prostoru govore o ekologiji i svemu tome, a zanemaruju buku. Buka uvelike umanjuje i radnu sposobnost i osjećaj ugode, tako da je Zintra idealan materijal koji omogućava da se to osjetno poboljša. Kad Zintra je odmaknuta od zida, onda se ta alfa ili NFC vrijednost se poboljšava, što znači da jednostavno se stvara nekakav zračni džep unutar kojeg zvučni valovi opet ostaju zarobljeni na kvalitetniji način, a način postavljanja ovisi o željama dizajnera, odnosno investitora i jednostavno funkcionira super jednostavno, dakle, može postavit Zintru bilo tko.

Imali smo slučajeva gdje smo ju lijepili na panele za knauf, znači ove nosače za knauf, ima varijanti gdje je sa vlastitom konstrukcijom pa se ovjesi na sajle ili opet vlastita konstrukcija koja se ubušit, profili se ubuše u zid, a Zintra se samo umetne u sve to, dakle, prilično jednostavno, treba vam malo znanja, bušilica, nivelirka i to je to. “, pojasnio je.

Materijal identičan u svom cijelom presjeku daje mogućnost personalizacije i jednostavno prilagođavanje svakom prostoru.

“Može se printat po njemu, bilo koji otisak ili fotografiju postaviti na zid i usput dobiti i akustična svojstva, kažete dimenzije zida, oni isprintaju na određen broj panela koliko je potrebno da se pokrije ta površina zida i na to rasporede fotografiju. Neki vole industrijski dizajn, ciglu i beton, i ne žele napustiti taj stil i onda jednostavno se snimi ta cigla, taj beton i printa se na Zintru i imate akustični puno bolji prostor, a vizualno isti onakav kakav ste imali i prije. “, navodi Jambrović.

Zintra akustični paneli idealno su rješenje za prostore koji traže dobre akustičke i estetske performanse. To mogu biti rezidencijalni ali i komercijalni prostori.

“Kao i kod većine naših specijalnih materijala, mašta je apsolutno jedino ograničenje. S tim da kod Zintre akustični inženjeri i tehničari su surađivali i već su unaprijed pripremili vrlo bogat katalog gotovih proizvoda koji se onda dodatno mogu prilagoditi svakome prostoru. Još jedna zgodna stvar kod Zintre kad se uzimaju gotovi predlošci je mogućnost da se i velike površine i veliki zidovi opreme na način da se ne vidi ponavljajući uzorak. Dakle, vidi se samo jedan kontinuitet na tome istome zidu. Budući da su paneli napravljeni tako kad se okrenu jedan uz drugi čine jedinstvenu strukturu.”

Zintru oblikuje bogatstvo boja, uzoraka i tekstura što omogućava kreativna dizajnerska rješenja uz ekološku prihvatljivost i učinkovitu kontrolu buke.

Nastavite čitati

Dizajn i trendovi

Upoznajte arhitekticu Sandru Meštrović, zaljubljenicu u visoku modu i interijere

Arhitektica čiji dizajn oduševljava

Za Sandru Meštrović, dipl. ing. arh., i dizajnericu interijera kažu da je vizionarka čiji dizajn priča posebnu priču. Što nije niti čudno jer studij scenografije koji je, između ostalog, završila, pomaže joj kreirati različite scene u interijeru i ostaviti posjetitelje bez daha…

Sandra, kako je arhitektura pronašla put u vaš život?

Pa mislim da sam s njom rođena. Jer nekako već kao dijete sam pokazivala sklonosti prema likovnom izričaju i oblikovanju i mislim da je arhitektura pronašla mene jer sam već u petom osnovne znala da ću ja biti arhitektica i da ću raditi ljudima kuće i domove.

Sandra Meštrović

Arhitekturu ste diplomirali u Zagrebu, studij ste nastavili u Firenci, a zatim u Milanu

Tako je. U Firencu sam zapravo došla po neko novo radno iskustvo i krenulo je ta profesionalna karijera u Firenci i zbog dozvole boravka sam odlučila upisati likovnu akademiju.

Svakako oduvijek sam željela upisat likovnu akademiju barem jednu godinu da se malo oslobodim tih okova u koje nas studij arhitekture ipak smješta. I na kraj, ne samo da sam upisala nego sam uz rad i završila sve četiri godine i to s izvrsnim rezultatima, moram se pohvalit.

Koliko je taj studij scenografije zapravo utjecao na vas kasnije i na vaš dizajn interijera?

Pa jako puno. Najviše na razmišljanje o svjetlu. Jer kroz, u scenografiji je svjetlo važno, a i zapravo svi prostori u kojima boravimo i privatni i poslovni, imaju više dnevnih scenografija, noćnih, večernjih i dosta na tome radim kao ugođaj ali isto tako i kao oblikovanje prostora. Svjetlo jako puno može oblikovat prostor. Tako da onda u svojim projektima, ne samo da se bavim opremanjem namještaja, nego sa tim svjetlom, baš idem onako do kraja, svaku lampu pomno odaberem, iako se kod mene lampe baš puno ni ne vide, više se vidi svjetlo. I što radi.

Što ste donijeli iz Italije sa sobom, iz tog radnog iskustva u Italiji u Zagreb?

Sad bi prvo rekla način života i spajanje ono ugodnog i korisnog, šta Talijani odlično rade, to mi prvo pada na pamet, ali da i u poslu isto tako, pokušavam cijelo vrijeme spojit to ugodno i korisno, uživat u procesu, radujem se svemu, radujem se svakoj fazi, a mislim da sam u Italiji jezik koji sam govorila koji je taj nekakav profinjeni, da sam ga tamo onako naučila perfektno, mislim na jezik u arhitekturi u interijerima specijalno.

I ta visoka moda, koja je stvarno vrlo specifična za Italiju i da ste se našli u središtu te mode, kakav je to zapravo bio osjećaj, pogotovo za jednu mladu ženu?

Meni je to bila onako najviša stepenica u interijerima za ono što sam ja još htjela naučiti i savladat. Visoka moda traži, ima određena pravila, izlaganje jako malo komada odjeće na policama tako da taj dizajn interijera tu stvarno dolazi do vrhunskog izražaja. Uz to rasvjeta mora biti savršena, točno pozicije na kojima se postavlja rasvjeta, da ne radite sjenu, da je dobro osvjetljeno, da u garderobi gdje će vam biti svjetlo, da se ne predomislite kad nešto probate i tako ima puno tih štoseva sitnih i to je jednostavno meni postao moj jezik, više o tome ne razmišljam nego jednostavno znam kako ću neke stvari raditi, to je velika škola.

Kad sami sebi uređujete nešto, kako to izgleda, koliko se to razlikuje?

To je najteže. Zato što je moj budžet u pitanju. A kriteriji su mi visoki ali budžet ne prati moje kriterije tako da tu sam baš na mukama. Evo sad sam imala situaciju da sam pokušavala napravit nešto kao ekonomično, ali sam zaključila da ja to neću moći gledat i onda sam sve mijenjala tako da sam napravila dupli trošak. Dobra škola, neću više tako.

Što je najveća inspiracija u vašem životu?

Trenutačno moja kćer. Ali, oduvijek je bila moja obitelj, otok Drvenik Veli, zajednička ljeta i slobodni trenutci na Drveniku i djedovina neka tamo koja je potpuno odvojena od civilizacije, malo robinzonska i to mi je moj zen.

Čisto more i taj poseban miris zraka na Drveniku. Da, da, i zvukovi i na proljeće miris cvijeta naranče, pa cvjetovi kad procvjetaju mendule pa kad su onako cijela stabla ta, ljeto opet ima druge svoje, samo cvrčke čuješ ali toliko da ih više ne čuješ, onda ta noć, dočekaš noć sa onom tišinom, gledaš zvjezdano nebo kakvog ovdje nema tako da to su meni neke moje onako zvijezde vodilje.

Vide li se te zvijezde vodilje u vašim interijerima?

Ja vjerujem da se vide. Jer to bi ja svakom htjela priuštit.

Jako mi se sviđa energija kojom vi zapravo pristupate svojim interijerima i sve one interijere koje ste vi radili, koje znam, svi baš odišu nekom posebnošću, što to zapravo unosite u prostor?

Mislim da jesam vizionar, kako većina i kaže za mene i ta strast nekako prema tom da to ispadne stvarno tako dobro kao što ja to vidim odmah u glavi i s tim valjda zarazim često i cijeli tim i same izvođače, nikom na početku nije jasno šta rade i nekad mi kažu, e mislio sam da si ovaj put pogriješila, ali na kraju, sad mi je tek jasno, uvijek ono do kraja treba doći da vide da je to kao dio neke cjeline i da ima svoju priču. Sve mora imati svoju priču.

Postoji li neki projekt koji niste radili, a da bi ga baš voljeli raditi?

Pa zapravo, svjetionik mi je uvijek bio pojam. Radila sam jedan workshop na temu baš sa Talijanima u Hrvatskoj u Splitu smo ga organizirali, na temu svjetionik kao oaza za bijeg od buke, od civilizacije, ne za bijeg stalni bijeg, nego bijeg u smislu da to je ono što meni moj Drvenik služi, da tamo dođem i uvijek posložim kockice na tvorničke postavke, da me ništa u životu ne može izbacit iz takta, promijenit, da znam tko sam i to se svaki put tamo složi. Mislim da svak treba tako neki svjetionik.

Intervju vodila: Jasmina Franjić

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice