Uređenje interijera
Namještaj kao slikarsko platno! Kako restauracijom do statement piece komada
U rukama Mirte Majerić Lapuh, stari namještaj kojeg su se drugi htjeli riješiti, postaje slikarsko platno ispunjeno bojama i originalnošću.
Svatko od nas se barem jednom u životu susreo sa starim namještajem s kojim nije znao što će. Mirta Majerić Laupuh je takav namještaj skupljala godinama i od njega sada stvara boemski namještaj koji se lako može uklopiti u moderne interijere.
„To je ljubav i želja koja traje preko 20 godina. Ne znam. Jednostavno oduvijek sam skupljala namještaj i trpala ga po tuđim tavanima i znala sam da će doć dan kad ću imat mjesta gdje ću moć napokon uređivat i preuređivat“, kaže nam Mirta.
Ona nije akademska slikarica, već ekonomistica koja je korporativni život zamijenila restauracijom i oslikavanjem namještaja koji zbog neuklapanja u današnje interijere, uglavnom završi na otpadu.
Ideju daje oblik i tekstura namještaja
„Ne može na bilo kakvom komadu koji ima godove i slično, biti slika. Al ovaj je bio idealan za napravit nekakvu sliku i scenu na njemu. Obožavam Gauguina a ovo su Gauguinove Tahičanke. Stavila sam samo dio njih, odnosno do grudi. Radi se o printu. To je specijalan rižin papir na kojem se isprinta određena slika koju želiš i onda ju doslovce dekupaž tehnikom naneseš i ostatak docrtaš, spojiš i izgleda poprilično utisnuto u komad namještaja. Ovaj ormar je promijenio ja mislim već jedno četiri sloja boje. On se stalno mijenja, mislim da su uskoro gotove i da ću ga završit jer sam skoro konačno zadovoljna“, uz smijeh objašnjava Mirta za Dom na kvadrat.
Stare ormare pretvara u statement piece komade
Za uređenje sobe kćerkice Sofije, u samo nekoliko dana je gornji dio stare vitrine pretvorila u predivan ormar za dječju sobu.
„Uzela sam taj stari smeđi, ružni ormar, stavili smo mu noge, Sofija je birala boje, znači ona je odgovorna za sve što je na njemu. Zajedno smo ga bojale, ona je bojala sve ovo iznutra i malo izvana. Za jedan vikend se može napravit jedan ozbiljan komad namještaja, čvrst, trajan, vječan, on je zapravo sad ako živi u normalnim uvjetima, teoretski vječan komad namještaja“, ističe hobi resturatorica.
Preuređenje starog namještaja može potrajati i do nekoliko mjeseci
„Ne samo da je oštećen, to je još manja stvar ili crvljiv, to se sve može tretirat. Najgori je zapravo smrad. Najčešće stari namještaj ima onaj prepoznatljiv karakterističan smrad vlage. Ovisi gdje je bio čuvan, može biti i pljesan u pitanju, najčešće ispadaju tisuće paukova iz njega kad se krene prat. Ali sa svime se može izać na kraj, za sve postoje nekakava sredstva. Prvi korak je apsolutno dva dana ribanje namještaja, bez obzira gdje je bio, najčešće su podrumi u pitanju. On se doslovno sa specijalnim sredstvima pere, čisti, riba, odmašćuje i onda je tek spreman za nekakve popravke, kitanje, brušenje“, objasnila nam je Mirta.
Nakon toga slijedi nanošenje ekološke boje i motiva
„U ovom slučaju je u pitanju šablona. Bilo bi mi jako teško nacrtat ove lijepe labudove, ja se jako volim igrat sa različitim tehnikama. Boje koje koristim su sve na prirodnoj bazi. Sve su prirodne i namaju nikakvih onih štetnih, hlapljivih tvari i isparavanja, tako da ja zapravo često bojam i gore u spavaćoj sobi ili u dječjoj sobi. U bilo kojoj se sobi zapravo mogu koristit te boje. I to je super, nemaju mirisa i kasnijeg isparavanja nema“, ističe.
Boemski namještaj
Sve ovo sada je funkcionalan namještaj zaštićen prirodnim voskom ili lakom. Za kraj možemo slobodno reći da u rukama Mirte Majerić Lapuh, stari namještaj kojeg su se drugi htjeli riješiti, postaje slikarsko platno ispunjeno bojama i originalnošću. Ovi boemski komadi apsolutno su statement piece svakog interijera, odnosno namještaj koji je prilikom ulaska u prostoriju prvi primjećen.
Predstavljamo dom
Parcijalna adaptacija stana sve je češći izbor kada budžet ne dopušta sve – pogledajte kako to rješava naša omiljena arhitektica
Prema iskustvu Gordane Đerić, danas se pojavila nova vrsta klijenata. Riječ je o ljudima koji su informirani, koriste dostupne alate i vrlo dobro znaju što im treba…
Parcijalna adaptacija stana sve je češći izbor mladih koji teško dolaze do novog, vlastitog prostora. Umjesto potpune renovacije, sve se više radi postupno, u skladu s budžetom. Takav pristup donosi i novu vrstu klijenata, ali i drugačiji način razmišljanja o prostoru.
Upravo takav primjer pokazuje stan koji je uredila arhitektica Gordana Đerić. Adaptacija je rađena djelomično, ali promišljeno, s jasnim fokusom na svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu života.
Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život
Parcijalna adaptacija stana počinje tamo gdje se najviše živi
Zbog ograničenih financijskih mogućnosti, nije se uređivao cijeli stan. Fokus je stavljen na centralne zone – dnevni boravak, kuhinju i ulazni prostor. Cilj je bio stvoriti ugodno i funkcionalno okruženje u kojem se nakon radnog dana može normalno živjeti i odmarati.
Stan je prije adaptacije bio tipičan primjer gradnje iz osamdesetih godina. Imao je mračan hodnik, izdvojenu kuhinju i vrlo malo skladišnog prostora. Upravo su ti nedostaci postali temelj za nova rješenja.
Hodnik kao neočekivano mjesto za veliko spremište
Jedna od ključnih intervencija bila je transformacija hodnika koji vodi prema spavaćoj sobi. Spuštanjem stropa do visine vrata stvoren je prostor za veliko spremište. U njemu se danas nalaze skije, sezonska oprema i hobiji koji su važan dio života stanara.
Rješenje je u početku iznenadilo klijenta, ali se pokazalo iznimno funkcionalnim. Hodnik je prestao biti mračan prolaz i postao aktivan dio stana.
Svjetlo, ogledala i nova percepcija prostora
Kako bi se dodatno poboljšao dojam prostora, ostava koja je imala ulaz iz kuhinje zatvorena je, a novi ulazi izvedeni su iz hodnika. Postavljena su klizna staklena vrata u ogledalu, koja vizualno proširuju prostor.
Ogledalo je provedeno i preko ostatka zida, a iznad je dodana indirektna rasvjeta. Takvo osvjetljenje stvara ugodnu atmosferu bez agresivnog svjetla, što je bio jedan od važnih zahtjeva klijenata.
Kuhinja kao dio dnevne komunikacije
Kuhinja je iz zatvorenog prostora postala dio dnevnog boravka. Rušenjem zida prostor je otvoren i povezan, čime je stan dobio protočnost i bolju organizaciju.
Poseban zahtjev bio je hladnjak za vino, koji je uklopljen u novu cjelinu. Manji zidni segment iskorišten je za staklenu vitrinu u blagovaonici, uz dodatnu rasvjetu koja ima i funkcionalnu i dekorativnu ulogu.
Namještaj iz trgovina, ali s arhitektonskim pristupom
Iako namještaj u ovom stanu nije rađen po mjeri, nego kupljen u trgovinama, prostor nije izgubio na kvaliteti. Kuhinjska čela kupljena su od jednog dobavljača, a zatim prilagođavana cijelom korpusu kuhinje.
Takav proces zahtijevao je precizne prilagodbe i dobru suradnju s majstorima. Rezultat je ujednačena kuhinja koja izgleda kao cjelovito rješenje.
Skriveno radno mjesto za rad od kuće
Rad od kuće bio je važan dio projekta. Umjesto klasičnog radnog stola, osmišljeno je skriveno i fleksibilno rješenje.
Klupski stol ima više funkcija. Jedan dio služi kao radni stol, drugi za društvene igre, treći kao klasični stolić, a četvrti za opuštanje uz televizor. Jedan komad namještaja tako odgovara na više svakodnevnih potreba.
Nova generacija klijenata traži usklađivanje
Prema iskustvu Gordane Đerić, danas se pojavila nova vrsta klijenata. Riječ je o ljudima koji su informirani, koriste dostupne alate i vrlo dobro znaju što im treba jer dugo žive u istom prostoru.
Uloga arhitekta u takvim projektima nije nametanje rješenja, nego usklađivanje. Arhitekt povezuje ideje, materijale, boje i dobavljače u smislenu cjelinu. Jednako važno, pomaže klijentima da unutar budžeta dobiju maksimalnu vrijednost.
Razmišljate rušiti zidove kako biste dobili prekrasan open space? Razmislite još jednom
Kada parcijalna adaptacija stana ima najviše smisla
U ovom stanu nema viška kvadrata, ali postoji jasno posložen život. Prostor koji je nekad bio mračan i nefunkcionalan danas odgovara stvarnim potrebama ljudi koji u njemu rade, odmaraju i planiraju budućnost.
Dobro osmišljena parcijalna adaptacija stana pokazuje da nije uvijek potrebna potpuna renovacija. Uz pametna rješenja, iskustvo i realan budžet, moguće je stvoriti dom koji funkcionira – i dugoročno ima smisla.
Uradi sam projekti
Kako urediti dom za Valentinovo – romantičan interijer bez kiča
Kada se ponovno postavi pitanje kako urediti dom za Valentinovo, vrijedi se prisjetiti da romantičan interijer ne nastaje zbog jednog dana u godini
Romantičan interijer ne nastaje zbog jednog datuma u kalendaru, niti zbog dekoracije koja se vadi jednom godišnje. On se gradi kroz prostor koji potiče bliskost, razgovor i zajedničko vrijeme. Upravo zato, kada se postavlja pitanje kako urediti dom za Valentinovo, odgovor se ne krije u crvenim detaljima, nego u atmosferi.
Koji je vaš jezik ljubavi? Otkrijte kako ga prepoznati
Interijer koji potiče bliskost nije nužno romantičan u klasičnom smislu te riječi. On je topao, smiren i prilagođen stvarnom životu dvoje ljudi. Takav prostor ne nameće raspoloženje, nego ga suptilno podržava. Donosimo 10 savjeta koji pomažu stvoriti romantičan interijer koji funkcionira cijele godine, a ne samo kada razmišljamo kako urediti dom za Valentinovo.
Soft romantic – stil uređenja interijera koji donosi nježnost, toplinu i ravnotežu u prostor
1. Povežite prostore u kojima se boravi zajedno
Romantičan interijer započinje dobrim prostornim odnosima. Otvoreni ili barem vizualno povezani prostori potiču spontanu komunikaciju i zajedničko vrijeme. Kuhinja koja se nadovezuje na dnevni boravak ili blagovaonica koja nije izdvojena stvaraju prirodna mjesta susreta.
2. Birajte tople i smirene boje
Ako želite romantičan interijer, izbjegavajte jake kontraste i hladne tonove. Bež, krem, topla siva, puderaste nijanse i zemljani tonovi stvaraju osjećaj ugode i sigurnosti. Takva paleta smiruje prostor i čini ga povezanijim.
3. Uvedite teksture koje prostoru daju mekoću
Teksture igraju veliku ulogu u doživljaju prostora. Lan, pamuk, vuna, baršun ili bukle čine interijer mekšim i intimnijim. Prostor koji je ugodan na dodir djeluje toplije i bliskije, čak i kada je vizualno jednostavan.
4. Rasvjeta kao temelj atmosfere
Jedno centralno svjetlo rijetko doprinosi romantičnoj atmosferi. Umjesto toga, slojevita rasvjeta – stolne i podne lampe, zidna i indirektna rasvjeta – stvara ugodan i nenametljiv ugođaj. Tople temperature svjetla posebno su važne kada razmišljamo kako urediti dom za Valentinovo, ali i za svakodnevni život.
5. Organizirajte sjedenje koje potiče razgovor
Raspored namještaja može poticati bliskost ili je gušiti. Sofe, fotelje i stolovi koji omogućuju sjedenje licem u lice olakšavaju komunikaciju. Interijeri koji potiču bliskost rijetko su usmjereni isključivo prema televizoru.
6. Manje prostora, više osjećaja
Veliki, ali slabo definirani prostori često djeluju hladno i distancirano. Romantičan interijer lakše se postiže u manjim, dobro organiziranim prostorima koji stvaraju osjećaj blizine i sigurnosti. Bliskost se gradi u prostoru koji okuplja.
7. Kako urediti dom za Valentinovo kroz svakodnevne rituale
Ako se pitate kako urediti dom za Valentinovo, razmislite o svakodnevnim navikama, a ne o tematskoj dekoraciji. Blagovaonski stol, kutak za jutarnju kavu ili mali prostor za večernji razgovor često su važniji od bilo kojeg ukrasa. Upravo se na tim mjestima gradi osjećaj zajedništva.
8. Birajte namještaj koji se koristi zajedno
Zaobljeni oblici, udobne sofe i multifunkcionalni komadi doprinose osjećaju bliskosti. Romantičan interijer nije strogo formalan niti hladno minimalistički. On je prilagodljiv i ugodan za dijeljenje prostora.
9. Uvedite osobne elemente
Fotografije, knjige, uspomene i sitnice s pričom čine prostor autentičnim. Interijer koji potiče bliskost uvijek nosi osobni pečat. Takvi detalji stvaraju osjećaj doma, a ne izložbenog prostora.
10. Ne težite savršenstvu
Najvažniji savjet je i najjednostavniji. Romantičan interijer ne mora biti savršen. Mora biti iskren. Tragovi svakodnevnog života, male nesavršenosti i prilagodbe čine prostor toplim i stvarnim.
Kada se ponovno postavi pitanje kako urediti dom za Valentinovo, vrijedi se prisjetiti da romantičan interijer ne nastaje zbog jednog dana u godini. On se stvara prostorom koji potiče bliskost, razgovor i prisutnost. Takav dom ne djeluje kao scenografija, nego kao mjesto u kojem se dobro boravi – svaki dan.
