Povežimo se

Bez kategorije

LED rasvjeta

U rujnu 2009. godine Europska unija zabranila je prodaju neefikasnih žarulja sa žarnom niti, a njih su u najvećoj mjeri zamijenile LED žarulje, uz štedne fluokompaktne žarulje. LED žarulje su dugotrajnije i troše znatno manje energije.

Problem s klasičnim žaruljama sa žarnom niti jest u tome što one zapravo nisu rasvjetna tijela već grijači. Gotovo 95% energije koju žarulja dobije, pretvori u toplinu, a samo 5% u svjetlost. S druge strane, tehnologija LED žarulja znatno je napredovala, tako da su one danas izrazito sjajne, dugotrajne i troše malo energije.

Princip rada LED rasvjetnih tijela zasniva se na svjetlosnoj diodi – poluvodiču koji pretvara električnu energiju u svjetlost. Boja te svjetlosti ovisi o vrsti materijala koji se koristi za poluvodič, a LED svjetlost može biti crvena, zelena, plava i bijela.

Prednosti LED rasvjete

LED žarulje ne sadrži živu, štetne plinove ni otrovne materijale te se mogu reciklirati. Zbog odličnih mehaničkih karakteristika neosjetljive su na vibracije, udarce i ostala naprezanja. LED rasvjetna tijela u prosjeku traju 20 do 30 godina, ako ih koristimo 3 sata tijekom dana, što je 20 do 25 puta više od običnih žarulja. Također, LED-ice su energetski 10 puta učinkovitije od standardnih žarulja i 2 puta štedljivije od fluorescentnih žarulja.

S obzirom da su LED žarulje po nekim elementima sličnije čipovima nego standardnim žaruljama, cijela industrija mogla bi se promijeniti. Tržištem vrijednim 100 milijardi dolara trenutno vladaju tri tvrtke: američki General Electric, njemački OSRAM i nizozemski Philips. U proizvodnju LED žarulja mogle bi se uključiti i tvrtke koje se bave čipovima, poput Samsunga, Panasonica i LG-a.

Mnoge svjetske kompanije i vladine agencije već imaju programe za prelazak na LED rasvjetu, pa je tako Toronto na gradskoj razini pokrenuo program edukacije stanovništva o prednostima LED žarulja. Priča se i o subvencioniranju cijene LED žarulja koje, barem kao početna investicija, nisu jeftine: cijena im se kreće od 30 do 40 dolara, odnosno između 150 i 250 kuna.

Zbog toga su LED žarulje kod nas prilično rijetka pojava, no s obzirom da se bliži ulazak Hrvatske u Europsku uniju, odbacivanje neučinkovitih žarulja i prelazak na LED čeka i nas, samo je pitanje hoćemo li to napraviti prije ili kasnije. Grad Osijek je nedavno pokušao uštedjeti ulaganjem u štedljive žarulje, no u tome je ostao usamljen. Većina hrvatskih gradova na prekomjerne troškove za struju, odgovorila je jednostavnim gašenjem dijela rasvjete.

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Bez kategorije

Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji

Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

božićna-trpeza-domnakvadrat

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?

Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.

Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.

Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.

Nastavite čitati

Bez kategorije

Najšarmantnije kolibe u kojima bismo rado proveli zimu

Male su, simpatične i vrlo ugodne za boravak.

koliba-u-šumi-domnakvadrat

Iako nema zime, kolibe u planinama vrlo su atraktivno i poželjno mjesto za provesti zimske dane. Malo mira i tišine bez stresa i gradske vreve mnogima je lijek, a mi smo na Pinterestu pronašli baš takva mjesta. Možda dobijete inspiraciju i odlučite se na pothvat gradnje baš takve kolibe.

Naravno da moraju biti drvene i okružene drvećem.

Kako izvana, tako drvo dominira i iznutra. Rustikalni stil savršen je za ovakve kolibe jer im daje potrebnu toplinu i ugođaj.

A za još bolji ugođaj pobrinut će se i kamin koji je nezaobilazan u ovakvim kućicama. Ili pak peć na drva.

Tepisi i krzno utoplit će i najhladnije zimske dane i noći.

A u ovo vrijeme ne smiju se zaboraviti ni božićni ukrasi.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice