Izbor urednice
Kuhinje snova: kako odabrati idealni salon namještaja za Vašu kuhinju
Kuhinja je srce svake kuće i to je mjesto gdje se obitelj okuplja, kuhaju obroci i provodi vrijeme. Stoga je važno da kuhinja bude funkcionalna, estetski ugodna i prilagođena Vašim potrebama. Kada je riječ o odabiru idealnog salona namještaja za Vašu kuhinju, postoje nekoliko stvari koje trebate uzeti u obzir.
Kuhinja je srce svake kuće i to je mjesto gdje se obitelj okuplja, kuhaju obroci i provodi vrijeme. Stoga je važno da kuhinja bude funkcionalna, estetski ugodna i prilagođena Vašim potrebama. Kada je riječ o odabiru idealnog salona namještaja za Vašu kuhinju, postoje nekoliko stvari koje trebate uzeti u obzir.
Vrste kuhinja
Postoji mnogo različitih vrsta kuhinja, od kojih svaka posjeduje vlastite jedinstvene značajke i stil. Neki od najpopularnijih vrsta kuhinja uključuju tradicionalne, suvremene i prelazne kuhinje.
Tradicionalne kuhinje odlikuju se klasičnim i “vječnim” dizajnom, s elementima poput podignutih panela ormarića, kruništa i ukrašenih rubova, najčešće s malim poličicama za začine. Ove kuhinje često imaju tople, neutralne boje i prirodne materijale poput drva i kamena. Tradicionalne kuhinje savršene su za kuće s formalnijim ili tradicionalnijim estetikom.
Suvremene kuhinje, s druge strane, poznate su po svojem glatkom i modernom dizajnom. Ove kuhinje imaju čiste linije, minimalnu ornamentaciju i fokusiraju se na funkcionalnost. Često uključuju naprednu tehnologiju i materijale poput nerđajućeg čelika i stakla. Suvremene kuhinje savršene su za kuće s modernijom ili minimalističkom estetikom.
Prelazne kuhinje, kao što ime sugerira, su kombinacija tradicionalnog i suvremenog dizajna. Često uključuju mješavinu tradicionalnih i modernih elemenata, te se mogu prilagoditi različitim stilovima, a popularne su kod onih koji žele najbolje od oba svijeta.
Druge vrste kuhinja uključuju seoske i rustikalne kuhinje, koje imaju opušteniju estetiku s elementima poput ormarića sa šipkom i oštećenih završnih radova tzv “shabby-chic”. Često uključuju prirodne materijale poput obnovljenog drva i kamena i savršene su za kuće u ruralnim ili suburbanim područjima.
Moderni spin na seoske kuhinje je shaker stil kuhinje koji ima jednostavne, čiste linije i fokus na funkcionalnost. Često uključuju prirodne materijale poput drva i kamena i imaju manje istaknut dizajn.
Za one koji imaju ograničeni prostor i proračun, kompaktna kuhinja je odlična opcija. Ove kuhinje su dizajnirane kako bi se iskoristio što više ograničenog prostora i često se mogu prilagoditi specifičnim potrebama vlasnika kuće. Često su jeftinije od većih kuhinja i savršene su za stanove, male kuće ili kao sekundarna kuhinja u većoj kući.
Na kraju, postoje i kuhinje po mjeri, koje su prilagođene specifičnim potrebama i preferencijama vlasnika kuće. Ove kuhinje mogu uključivati jedinstvene značajke i završne radove i mogu se napraviti od širokog spektra materijala. Kuhinje po mjeri često su najskuplja opcija, ali omogućuju potpunu kontrolu nad konačnim dizajnom i funkcionalnošću kuhinje.
6 stvari koje morati imati na umu kako biste stvorili kuhinju iz snova
Prvo, trebate razmisliti o veličini Vaše kuhinje. Ako imate manju kuhinju, trebat će vam manji namještaj, dok će veća kuhinja zahtijevati više namještaja. Također, trebat će vam više prostora za rad i pohranu ako imate veću obitelj ili često kuhate za goste.
Sljedeće, razmislite o stilu Vaše kuhinje. Postoji širok raspon stilova kuhinja, od tradicionalnih do suvremenih. Odaberite stil koji odgovara Vašem ukusu i koji se slaže s ostatkom Vašeg doma. Ako se ne možete odlučiti između dva stila, možete kombinirati elemente oba stila kako biste stvorili unikatnu kuhinju koja odražava osobni stil.
Nadalje, trebate razmisliti o funkcionalnosti Vašeg namještaja. Kuhinja je mjesto gdje se kuhaju obroci, stoga trebate osigurati da imate dovoljno radnog prostora i pohranu za sve kuhinjske potrepštine. Provjerite da li su elementi kuhinje kao što su hladnjak, perilica posuđa i pećnica na odgovarajućem mjestu.
Također, razmislite o materijalima koji se koriste za Vaš namještaj. Postoje različiti materijali koji se koriste za kuhinjske elemente, od drva do kamena. Odaberite materijal koji je izdržljiv, lagan za održavanje i koji se slaže s ostatkom Vaše kuhinje.
Dobro je da razmislite i o svjetlu u Vašoj kuhinji. Dovoljno svjetla je važno za rad i sigurnost, pa biste trebali osigurati da Vaša kuhinja ima dovoljno prirodnog i umjetnog svjetla. Razmislite o postavljanju svjetla iznad radne površine, ispod ormara i pod policama za pohranu.
Još jedna važna stvar koju trebate uzeti u obzir je cijena. Kuhinje su skupe i trebat će Vam vremena i truda da pronađete salon namještaja koji odgovara Vašem proračunu. Razmislite o kompromisima koji možete napraviti kako biste pronašli najbolje moguće rješenje za Vas.
U svakom slučaju, potrudite se da odaberete salon namještaja koji će Vam pružiti funkcionalnost, estetiku i udobnost za godine koje dolaze. Ako se želite dobiti savjet stručnjaka, uvijek možete razgovarati s profesionalnim prodajnim predstavnikom MIMA salona, koji će vam pomoći da stvorite kuhinju iz snova.
Izbor urednice
Arhitektice, dizajnerice i umjetnice: 8 inspirativnih žena koje smo upoznali u Domu na kvadrat
Kroz emisiju Dom na kvadrat upoznali smo brojne stručnjakinje koje svojim znanjem, iskustvom i kreativnošću pokazuju kako promišljen pristup prostoru može unaprijediti kvalitetu svakodnevnog života
Dom nikada nije samo prostor omeđen zidovima. On je mjesto u kojem se susreću funkcionalnost, estetika i svakodnevni život, a iza svakog promišljenog prostora stoji ideja, iskustvo i kreativnost onih koji ga oblikuju. Arhitektura i dizajn zato imaju veliku ulogu u kvaliteti života – od načina na koji organiziramo prostor do atmosfere koju on stvara.
U posljednjim desetljećima sve snažniju ulogu u tim područjima imaju žene u arhitekturi i dizajnu, koje kroz projekte, istraživanja i kreativne ideje oblikuju način na koji promišljamo prostor oko sebe. Njihov rad pokazuje da arhitektura i dizajn nisu samo estetska disciplina, nego i alat koji može unaprijediti svakodnevni život.
Kroz emisiju Dom na kvadrat imali smo priliku upoznati brojne stručnjakinje koje svojim projektima i savjetima donose nova razmišljanja o prostoru. Povodom Dana žena izdvajamo osam inspirativnih žena koje smo upoznali kroz naše priloge – arhitektice, dizajnerice i umjetnice koje svojim radom doprinose kvalitetnijem i promišljenijem oblikovanju prostora.
Sunčica Mastelić Ivić
Arhitektica Sunčica Mastelić Ivić poznata je po projektima koji spajaju suvremenu arhitekturu s pažljivim odnosom prema prostoru i kontekstu. Kroz emisiju vodila nas je kroz različite stilove uređenja interijera, davala nam konkretne savjete i osvrtala se na trendove. U svom radu naglašava važnost ravnoteže između estetike, funkcionalnosti i održivosti, stvarajući prostor koji odgovara načinu života korisnika, ali i prostoru u kojem nastaje.
Gordana Đerić
Arhitektica Gordana Đerić posebno je prepoznata po projektima rekonstrukcije stanova i transformacije postojećih prostora. Njezini projekti pokazuju kako se promišljenim arhitektonskim intervencijama može potpuno promijeniti način korištenja prostora.
Rušenjem zidova, reorganizacijom tlocrta i boljim povezivanjem prostorija često nastaju funkcionalniji interijeri. Takav pristup pokazuje da kvalitetan dom ne mora nužno značiti veći prostor, već pametnije korištenje postojećeg.
Lucija Vite Hanžić
Dizajnerica interijera Lucija Vita Hanžić u svojim projektima naglašava važnost detalja koji prostoru daju karakter. Rasvjeta, ogledala, teksture i pažljivo odabrani dekorativni elementi često imaju veliku ulogu u stvaranju ugodne atmosfere.
Uz estetiku, posebnu pažnju posvećuje funkcionalnosti prostora i rješenjima koja olakšavaju svakodnevni život, posebno u manjim stanovima gdje je dobra organizacija prostora ključna.
Martina Kordić
Za dizajnericu interijera Martinu Kordić dom je prostor koji treba odražavati stil života ljudi koji u njemu žive. U svom radu često naglašava važnost planiranja i razumijevanja navika korisnika prostora.
Upravo zato njezini projekti često uključuju pažljivo planiranu rasvjetu, funkcionalan raspored prostorija i elemente koji prostoru daju osobni karakter.
Diana Sokolić
Povjesničarka umjetnosti Diana Sokolić svojim je dugogodišnjim radom značajno doprinijela popularizaciji dizajna i primijenjene umjetnosti u Hrvatskoj. Kao ravnateljica Muzeja za umjetnost i obrt aktivno je promovirala dizajn kao važan dio kulture i svakodnevnog života.
Njezin rad podsjeća da arhitektura i dizajn nisu samo tehničke discipline, nego i važan dio kulturnog identiteta društva.
Petra Novak
Krajobrazna arhitektica Petra Novak u svojim projektima promiče ideju vrta kao produžetka životnog prostora. Umjesto da vrt promatra samo kao dekorativni element, pristupa mu kao prostoru koji može imati različite funkcije – od mjesta za opuštanje do prostora za druženje.
Posebnu pažnju posvećuje odabiru biljaka koje odgovaraju lokalnim klimatskim uvjetima te stvaranju vrtova koji su dugoročno održivi i jednostavni za održavanje.
Tatjana Liktar Elez
Arhitektica Tatjana Liktar Elez u svom radu naglašava važnost dobrog planiranja u procesu gradnje kuće. Od odabira zemljišta do organizacije prostora, svaki korak ima važnu ulogu u stvaranju kvalitetnog doma.
Njezin pristup temelji se na stvaranju funkcionalnih i dugoročno održivih rješenja koja su prilagođena potrebama obitelji.
Maša Kovač
Maša Kovač vlasnica je zagrebačkog konceptualnog storea Mashroom. Mashroom nije klasični salon namještaja, već pažljivo kuriran showroom u kojem se susreću luksuzni brendovi, suvremeni dizajn i umjetnost.
Kroz Mashroom Maša Kovač promovira ideju da dom nije samo funkcionalan prostor, već mjesto koje odražava osobnost i stil njegovih vlasnika.
Žene u arhitekturi i dizajnu
Arhitektura, dizajn i umjetnost snažno utječu na način na koji živimo i doživljavamo prostor oko sebe. Upravo zato sve veću ulogu imaju žene u arhitekturi i dizajnu, čiji projekti i ideje donose nove perspektive u oblikovanju prostora.
Kroz emisiju Dom na kvadrat upoznali smo brojne stručnjakinje koje svojim znanjem, iskustvom i kreativnošću pokazuju kako promišljen pristup prostoru može unaprijediti kvalitetu svakodnevnog života. Njihovi projekti često spajaju funkcionalnost, estetiku i razumijevanje stvarnih potreba ljudi, stvarajući prostore koji su istovremeno lijepi i praktični.
Takvi primjeri pokazuju da arhitektura i dizajn nisu samo pitanje stila ili trendova. Oni su način razmišljanja o prostoru u kojem živimo – prostoru koji treba biti ugodan, funkcionalan i prilagođen životu onih koji ga koriste. Upravo zato rad žena koje djeluju u tim područjima ima sve veći utjecaj na način na koji promišljamo dom, grad i prostor oko sebe.
Izbor urednice
Intervju Ivan Veljača: Prostor u službi drame
Za Ivana Veljaču scenografija nikad nije bila samo pitanje dekoracije ili stila. Prostor je za njega dramaturški alat — mjesto gdje se odnosi među likovima lome, pojačavaju i razotkrivaju. Iako je formalno krenuo iz dizajna, Veljača je s vremenom razvio autorski pristup u kojem scenografiju gradi iznutra, iz scenarija, često razmišljajući kao redatelj prije nego kao scenograf. Njegovi filmski stanovi i kuće uvijek su precizno u službi priče. U razgovoru govori o vlastitom procesu rada, razlikama između suvremenih i “period” projekata te o tome zašto, nakon svega, sanja o praznoj bijeloj kocki.
Završio si ako se ne varam smjer dizajna za Arhitektonskom fakultetu, jesi li već tada znao da ćeš se baviti scenografijom ili se taj interes razvio kasnije?
Jesam, diplomirao sam na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu pod mentorstvom Mladena Orešića i Feđe Vukića. Scenografiju smo dotaknuli kratko na faksu kod profesora Atača i Bakliže, ali je fokus bio na kazališnoj scenografiji, tako da o filmskoj nisam tada ništa ni znao, a kamoli se vidio u ulozi scenografa. Prvi doticaj sa scenografijom je bilo postavljanje linoleuma za sapunicu koju je tada pisala moja sestra. To je bio, doslovno, “daj mi da radim bilo što” posao.
Kako izgleda tvoj proces rada kad osmišljavaš stambeni prostor za likove u filmovima ili serijama?
Kad projektiram stambene prostore za film najčešće ideju crpim iz neposredne okoline. Godinama su moji setovi arhitektonski nalikovali mom stanu, roditeljskom, stanovima prijatelji i td. S vremenom se to razvilo u neki moj osobni pristup u kojem “prisiljavam” realne prostore u filmske prema potrebi scenarija. Ja volim da je sama arhitektura prostora koju gradimo “bogata” i razvedena a najbitnije da je u službi scene. Nisam opterećen arhitektonskim točnostima ni najmanje. Ja scenografiji prvu pristupam kroz dramaturgiju scenarija a tek onda vizualno tako da volim provoditi što više vremena s režiserom ali nekad je to u zadanim uvjetima nemoguće.
Koliko je teško pronaći stanove/kuće za snimanje? Koliko si obično involviran u taj dio procesa?
Ovo stvarno jako ovisi o scenariju. Nekad se uspije pronaći lokacija koja savršeno odgovara svemu što scenarij traži, ali to je jako rijetko. Češće se scenarij ili pak režijski pristup prilagođavaju lokaciji koja ima “ono nešto”. Naravno, ako se setovi grade u studiju onda je puno lakše biti vjeran inicijalnoj režiserovoj ideju.
Koliko se primijenio tvoj pristup scenografiji od kad i sam režiraš?
Jako. Zapravo sam shvatio da već dugo ne pristupam scenografiji na zanatski scenografski način već baš uranjam u scenarij kao da ga režiram. Taj proces mi je najbitniji. Iz toga proizlaze vizualna rješenja, paleta boja, lokacije, osvjetljenje, kostimi i slično. Kad taj dio sto puta preroštam i uspostavimo film “na papiru”, tek onda se počinjem baviti zanatskim dijelom scenografije, uređenjem prostora, izradom i najmom rekvizite i slično.
Da li bi volio stanovati u nekom od prostora koji si osmislio za neki od likova na filmu, koji bi to stan/kuća bio i zašto?
Ne bi. Moj pristup scenografiji bazira se na likovima iz scenarija i drami između njih. To često rezultira prostorima koji nisu “životni” već su u službi filma. S druge strane imam i ogromno vizualno zasićenje. Često znam reći da bi ja najradije živio u bijeloj kocki visokih stropova i velikih prozora, bez ikakvog namještaja.
Radio si na “period” projektima kao što su Čuvar dvorca i Hotel Portofino, koliko je rad na scenografiji na ovakvim projektima složeniji nego na onima koji su smješteni u sadašnjost?
Iako su “period” filmovi i serije često tehnički kompliciraniji za raditi jer uključuju puno izrade rekvizite i gotovo kompletno uređivanje svakog prostora, filmovi smješteni u današnjicu meni su često “veći zalogaj”. Postići vizualnu dramu u filmu koji je , recimo, smješten u suvremenu bolnicu, puno je zahtjevnije od postizanja istoga u vizualno “atraktivnijim” periodima.
Koliko se rad na scenografiji odražava na uređenje tvog osobnog prostora? Jesi li ikada sam sebi “ukrao” neku ideju ili rješenje do kojeg si došao u radu na scenografiji i primijenio je prilikom uređenja svog privatnog prostora?
Odražava se jako ali u smislu da se jako teško odlučujem za namještaj i ostalo uređenje. Sve sam već za neki set kupio, napravio, uredio, namjestio pa se onda za doma najčešće odlučujem za arhetipske komade. No na kraju većinom Ana donosi odluke o uređenju a ja samo negodujem.
Arhitektura Drage Galića kao idealna kulisa za seriju Dnevnik velikog Perice
