Povežimo se

Bez kategorije

Klasifikacija drvenih podnih obloga

Parket je višestoljetna prirodna klasika, a parketni podovi mogu se postaviti na gotovo svaku podlogu. Drvene podne obloge interijeru daje prirodnost i toplinu, uz jednostavne uvjete održavanja.

Uz domaće vrste kao što su hrast, jasen, bukva i grab, tržište nudi i niz egzotičnih vrsta poput bambusa, wenge drveta i tikovine. Parkete dijelimo na masivne i višeslojne, no u nastavku teksta više ćemo se pozabaviti podjelom po klasama.

Klase parketa

Klasifikacija parketa po razredima nije podjela po kvaliteti, već prema esteskom izgledu parketa, koji ovisi o prirodnim karakteristikama drveta. Tako razlikujemo 4 najčešće klase – prva i ujedno najcjenjenija je E ili Ekstra klasa koju karakterizira ravna struktura i blistače iz osrženog dijela trupca te je kao takva najčvršći dio drveta. Ova klasa ima najfiniju strukturu, a pošto nepravilnosti poput čvorića, pukotina i sličnog nisu dozvoljene, u višem je cjenovnom rangu.

Drveni podovi Dom2

Čistu suprotnost profinenoj E klasi predstavlja VS odnosno van standardna klasa koja je slikovita zbog šarolikosti, kvrga i drugih prirodnih nepravilnosti koje joj i daju najveću posebnost i karakter.

Kod rustik klase dozvoljena je grubo izražena struktura te čvorovi, a kako joj i ime kaže, zbog svoje je strukture idealna za opremanje vikendica i prostorija uređenih u starinskom stilu.

Natur klasa odlikuje se lijepo izraženom strukturom bočnica, koje su potpuno prirodnog izgleda te tako najljepše ističu teksturu i prirodnost drveta.

U moderno uređenim interijerima često susrećemo E kategoriju, koja zbog svojih ravnih godova i ujednačene boje stvara dojam veće jednolikosti ploha, dok će klasičari svoje domove urediti natur klasom.

Drveni podovi Dom2

Za koju god se klasu odlučili, ne zaboravite i na mogućnost termotretiranja vašeg parketa. Tim procesom drvo postaje otpornije na vodu i štetočine, a njegova boja poprima tamnije nijanse. Termička obrada drva je inovativna finska tehnologija koja parketu daje veću kvalitetu, ali preporučuje se obrada parketa bez prirodnih oštećenja.

Svim klasama je jedna stvar zajednička, a to je životni vijek koji je jednak bez obzira o kojoj se kategoriji radilo. Ukoliko je kvalitetne izrade parket može potrajati i do 100 godina, a nakon dvadesetak godina poželjno ga je prebrustiti i prelakirati, čime će vratiti svoj sjaj te će ga se adekvatno zaštititi od oštećenja.

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Bez kategorije

Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji

Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

božićna-trpeza-domnakvadrat

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?

Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.

Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.

Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.

Nastavite čitati

Bez kategorije

Najšarmantnije kolibe u kojima bismo rado proveli zimu

Male su, simpatične i vrlo ugodne za boravak.

koliba-u-šumi-domnakvadrat

Iako nema zime, kolibe u planinama vrlo su atraktivno i poželjno mjesto za provesti zimske dane. Malo mira i tišine bez stresa i gradske vreve mnogima je lijek, a mi smo na Pinterestu pronašli baš takva mjesta. Možda dobijete inspiraciju i odlučite se na pothvat gradnje baš takve kolibe.

Naravno da moraju biti drvene i okružene drvećem.

Kako izvana, tako drvo dominira i iznutra. Rustikalni stil savršen je za ovakve kolibe jer im daje potrebnu toplinu i ugođaj.

A za još bolji ugođaj pobrinut će se i kamin koji je nezaobilazan u ovakvim kućicama. Ili pak peć na drva.

Tepisi i krzno utoplit će i najhladnije zimske dane i noći.

A u ovo vrijeme ne smiju se zaboraviti ni božićni ukrasi.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice