Bez kategorije
Keramika Modus na sajmu Viroexpo 2015
Jubilarni, 20. Međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo 2015, koji se od 27. veljače do 1. ožujka održava u Virovitici tradicionalno je mjesto na kojem se Keramika Modus predstavlja domaćem tržištu.

.Viroexpo je ove godine okupio brojne izlagače iz 26 zemalja svijeta, a zemlja partner je Republika Mađarska. Nova zemlja izlagač na sajmu je Republika Kazahstan, a po prvi put predstavlja se i grad partner, a ove godine to je Velika Gorica. Sajam Viroexpo jedan je od najznačajnijih brendova grada Virovitice, kao i Virovitičko-podravske županije u kojoj se nalaze sjedište i tvornica Keramike Modus.

Otvorenje sajma je u petak 27. veljače u 11 sati, a tijekom dana održavanja, radno vrijeme sajma je od 9 do 19 sati. Cijena ulaznice je ostala 10 kn, kao i prethodnih godina. Osim što će moći razgledati ponudu pločica Keramike Modus, svi koji odluče doći na ovaj sajam moći će degustirati domaće proizvode i uživati u bogatom popratnom programu sajma, kao i besplatnom pristupu Internetu.
Organizatori i pokrovitelji sajma Viroexpo 2015 su Virovitičko-podravska županija, Grad Virovitica, HGK – Županijska komora Virovitica, HOK – Obrtnička komora Virovitičko-podravske županije, Turistička zajednica Virovitičko-podravske županije i Poduzetnički inkubator Virovitičko-podravske županije. S programom stručnih predavanja, foruma i popratnog programa možete se upoznati na službenoj internetskoj stranici sajma www.viroexpo.hr.
Bez kategorije
Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji
Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?
Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.
Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.
Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.
Bez kategorije
Najšarmantnije kolibe u kojima bismo rado proveli zimu
Male su, simpatične i vrlo ugodne za boravak.

Iako nema zime, kolibe u planinama vrlo su atraktivno i poželjno mjesto za provesti zimske dane. Malo mira i tišine bez stresa i gradske vreve mnogima je lijek, a mi smo na Pinterestu pronašli baš takva mjesta. Možda dobijete inspiraciju i odlučite se na pothvat gradnje baš takve kolibe.
Naravno da moraju biti drvene i okružene drvećem.
Kako izvana, tako drvo dominira i iznutra. Rustikalni stil savršen je za ovakve kolibe jer im daje potrebnu toplinu i ugođaj.
A za još bolji ugođaj pobrinut će se i kamin koji je nezaobilazan u ovakvim kućicama. Ili pak peć na drva.
Tepisi i krzno utoplit će i najhladnije zimske dane i noći.
A u ovo vrijeme ne smiju se zaboraviti ni božićni ukrasi.
You must be logged in to post a comment Login