Povežimo se

Interijeri

Biblioteka u vlastitom domu

U hladnim zimskim danima nema ničeg ljepšeg od zavlačenja pod toplu dekicu. Još kad uz to možete pročitati i dobru knjigu, onda znate da ste svoje vrijeme pametno iskoristili. A za to vam treba i kutak za čitanje. Kako i gdje urediti biblioteku u vlastitom domu savjetuje eko dizajnerica interijera Lana Anderson.

Uređenje biblioteke

Iako ćete na prvu mnogi pomisliti da vam za čitanje zapravo treba samo mali kutak i knjiga u bilo kojem dijelu doma, kod odabira mjesta za biblioteku treba paziti da on bude što udaljeniji od prolaza koje ukućani često koriste.

biblioteka-lesnina-dom-na-kvadrat.jpg

„Za uređenje kućne biblioteke potrebna nam je jedna jako solidna i čvrsta fotelja, sa visokim naslonom. Zatim polica po mogućnosti od prirodnih materijala na koju ćemo odložiti naše knjige i poželjno je, naravno, da taj kutak bude u što udaljenijem kutku našeg doma gdje se možemo opustiti“, objašnjava Lana.

Udobnost i toplina su na prvome mjestu

Biblioteka u vlastitom domu treba biti mjesto gdje ćemo se dobro osjećati i čitati naše omiljeno štivo. Udobnost i toplina stoga su na prvome mjestu.

„Vrijeme za čitanje je obično uvečer, kad sve naše dnevne aktivnosti utihnu, pa predlažem da se koriste ovakvi prirodni materijali, dekica neka ugodna i mekana, kad čitamo da se možemo pokriti sa njom“, ističe dizajnerica interijera.

Osvjetljenje biblioteke

A navečer je često mračno pa treba i vidjeti čitati. „Što se tiče rasvjete u bibliotekama, predlažem da to bude jedna umjerena rasvjeta, ne prejaka, znači ne centralna, nego više ova lokalna, sa nekakvim prigušenim svjetlom, a opet dovoljno jaka da uspijete čitati vaše štivo“, savjetuje Lana Anderson.

zarulja-osvjetljenje-lesnina-dom-na-kvadrat.

Prirodni materijali čine biblioteku u vlastitome domu ‘no stres’ prostorijom

Osim udobnog mjesta za čitanje i držanje knjiga još je jedan detalj važan u biblioteci.  „Kutak za čitanje bi ustvari i trebao biti potpuno prirodan, jer dokazano je da prirodni materijali opuštaju ljude i naše tijelo, naročito nakon cjelodnevnog stresa. Tako da jedna ovakva tapeta ili biljka na polici i prirodni materijali svakako utječu na smanjenje razine stresa“, ističe Lana.

drvene-police-lesnina-dom-na-kvadrat.

Smanjenje razine stresa svakako je nešto što nam u ovim vremenima treba. A da sama polica za knjige ne bi bila izvor stresa treba pripaziti da naše police za knjige budu čvrste i stabilne.   „Znamo da su knjige teške pa je poželjno da u prostoru imamo jednu policu onako od punog drva ili čvršće konstrukcije jer je moguće, naravno, ako stavljamo knjige na policu, da će polica puknuti“, naglašava dizjanerica interijera.

biblioteka-lesnina-lana-anderson-dom-na-kvadrat.
Lana Anderson, eko dizajnerica interijera

Odabir boja koje nas okružuju ima veliki utjecaj na naše raspoloženje, a dok čitate želite biti dobre volje.  „To je pitanje možda i stila, muško žensko bih rekla, svatko ima svoj stil. Međutim, uvijek ostaje ta nekakva konstanta dok čitami. Kad odlazimo u to stanje, trebali bismo biti opušteniji pa bi tako i boje koje nas okružuju i materijali rebali biti više zemljani. Smećkasti boja drva, drveni elementi, koža eventualno. U tom smjeru da se ide i da se tijelo može što brže i bolje opustiti da bi mogli ustvari krenuti u čitanje“, savjetuje Lana Anderson.

Biblioteka u manjim interijerima – kako je napraviti?

Dobra je knjiga hrana za dušu pa vjerujemo da za knjige treba naći mjesta i u domovima u koje biblioteka ne stane. „Većina nas koji živimo u prosječnim hrvatskim stanovima nemamo nažalost mogućnost da imamo posebnu prostoriju za čitanje, takozvanu biblioteku, a ni da čak oformimo nekakav kutak u boravku koji bi nam bio za čitanje. Tada je rješenje polica u koju ustvari možemo sve staviti. I knjige, i čaše i možda neke obiteljske fotografije. Ustvari ona mora postati multifunkcionalna stalaža i s njom u principu onda baratamo u prostoru na način da nam onda služi i da je praktična i da je estetski lijepa te da je vizualno dojmljiva u prostoru“, objašnjava Lana.

biblioteka-za-manje-interijere-lesnina-dom-na-kvadrat

Otvorene police često privlače prašinu, ali i za to postoji rješenje. „Ideja je ustvari vrlo jednostavna. Jednostavno, tu policu djelomično ili potpuno zatvorite u neka vrata. Vrata mogu biti ili prozirna ili puna, sve u ovisnosti što želite pokazati ili kakav vam je životni stil i ukus u uređenju“, savjetuje dizajnerica interijera.

Uz sve ove savjete više nema isprike. Vrijeme je za uređenje biblioteke u vlastitome domu.

Interijeri

Kako na jednostavan način vizualno zaokružiti prostorije doma?

Prostorije svakog doma svoj završni izgled dobivaju tek pri dodavanju pojedinih značajnih detalja. Upravo je tepih jedan od onih detalja koji će prostoriju povezati u jednu cjelinu i dati joj osobnost.

Bilo da je riječ o velikim prostorijama poput dnevne sobe, bilo da je u pitanju najmanja prostorija, primjerice hodnik, tepisi će osim svoje praktičnosti, dizajn učiniti kompletnim. Postoje različiti oblici i uzorci tepiha koji mogu na jednostavan način upotpuniti gotovo svaku prostoriju.

Jednostavno, ali značajno

Tepisi su vrlo jednostavan dio opreme za dom, ali njihov doprinos prostoriji može biti vrlo značajan. Upravo zato tepihe možemo koristiti kako bi postigli određeni stil ili začinili dodatno dizajn interijera.

Tako danas vrlo popularan stil sedamdesetih postižemo dodavanjem retro vintage tepiha u tonovima smeđe boje. Tepih orijentalnog uzorka ostavlja upečatljiv dojam čime prostor dnevne sobe neće proći nezapaženo.
Za minimalističke interijere preporučuju se monokromatski tepisi hladnijih boja, dok za one prostorije u kojima se želimo poigrati bojama, šareni tepih bit će idealna točka na i.

Za postizanje cozy atmosfere

Poželjno je da prostorije u kojima najviše boravimo odišu udobnošću. Dodavanjem tepiha od
umjetnog krzna u laganim pastelnim bojama u tren postižemo cozy atmosferu. U ove hladne zimske dane sve što je potrebno za opuštanje u toplini svoga doma su šalica čaja, dobra knjiga i mekani tepih toplih tonova.

Različiti oblici za različite interijere

Svaka prostorija ima svoja posebna obilježja po kojima ćemo birati odgovarajući tepih. Tako ćemo primjerice tepih staze koristiti za hodnik ili kuhinju, pravokutni tepih za savršeno upotpunjavanje prostora blagovaonice, dok će okrugli tepih idealno pristajati uz udobnu fotelju u opuštajućem kutku stana. Ipak, svaki je interijer priča za sebe pa je važno pratiti raspored namještaja pri odabiru ispravnog oblika tepiha.

Otkrivamo gdje možete pronaći xxxl ponudu modernih tepiha!

Široki asortiman različitih uzorka i dimenzija može se pronaći u svim Lesnina XXXL trgovinama i na web shopu, a u periodu do 23.2.2023. uživajte u posebnim pogodnostima uz aktualne popuste od 15%* na strojno rađene tepihe, 20%* na otirače i staze te 25%* na orijentalne tepihe.

Nastavite čitati

Interijeri

Stan u kojem su nastali romani Marije Jurić Zagorke

Kritika joj nije bila sklona, no njene se knjige čitaju i danas. Bila je prva politička novinarka i borila se za ženska prava. Osnovala je časopis Hrvatica, koji je ugašen dolaskom NDH i tada joj je zaplijenjena sva imovina. Ona je Marija Jurić Zagorka, a njen memorijalni stan i baština očuvani su do danas.

Borila se za ženska prava

Iznad zagrebačke tržnice Dolac nalazi se memorijalni stan Marije Jurić Zagorke. 134 kvadratna metra površine, otkrivaju povijest žene koja se borila za ženska prava. Zagorka se u taj stan doselila krajem tridesetih godina, a njegova veličina govori o njenoj financijskoj moći.

Stalni postav smješten je u Zagorkinu nekadašnju radnu sobu, u kojoj su nakon Drugog svjetskog rata živjeli njezini sustanari.

Sav namještaj je originalan

“Naša današnja predavaonica bio je dnevni boravak, a knjižnica je bila Zagorkina spavaća soba. Također imamo malo predvorje, gdje nam je i danas predvorje također, a tu nam je uvijek i naša voditeljica ureda, netko tko će goste prvi dočekati. Njezina kupaonica je danas naša čajna kuhinja i imamo još dvije prostorije koje su nam uredske, a nekad su bile kuhinja i soba za djevojku koja je pomagala u kući”, govori Ana Zbiljski, voditeljica Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke.

Iako su neke prostorije preuređene u ured Udruge koja se brine o Zagorkinom stanu i baštini, stalni postav čini originalan namještaj naše spisateljice. Od radnog stola, sofe, dvosjeda, ormara u kojem se drže lente, sve je originalno.

Pisaća mašina kao najbitniji segment Zagorkina doma

Dašak prošlosti i taj neponovljiv um prožeti su kroz atmosferu stana, a uzbuđenje izaziva Zagorkina pisača mašina na kojoj je nastala većina njezinih romana.

Ipak, kada bi Zagorka stvarala novi roman zaposlila bi tipkačicu. Ona bi legla na kauč, pokrila oči crvenom maramom i diktirala bi novi nastavak. Ono što je zanimljivo jest da je ona dnevno znala promijeniti čak dvije ili tri tipkačice, stoga možemo samo zamisliti koliko je bila razvijena njezina mašta i koliko je mogla stvarati. 

Brojne anegdote

Renovacija stana vođena je i starim fotografijama te su zidovi prepuni slika, kako bi se dočaralo kakav je stan bio dok je Zagorka u njemu živjela. Stručno vodstvo priča razne anegdote tijekom obilaska, a daju uvid u utjecaj njenih romana na čitatelje.

Pričalo se da je na radnom stolu imala figurice svojih likova, no, navodno to nije bila istina.

Prema predaji i fotografijama, Zagorkin stol uvijek je bio prepun papira, novina i knjiga, a danas se na njemu nalaze izdanja Jutarnjeg lista koji je objavljivao roman Gordana u nastavcima.

Bogata baština budi maštu

Sačuvana je jedna Zagorkina slika, akvarel mrtve prirode. Zidovi daju počast Ženskom listu te podsjećaju na njenu predanost ženama, a impresivna kolekcija Zagorkine baštine budi maštu.

Veliki dio toga bio je u stanu ili na tavanu, no, naravno sve je zahtijevalo pomnu restauraciju jer je bilo u lošijem stanju. Jedan dio dali su ljubitelji Zagorke, a ponajviše obitelj Car koji su Zagorkini nasljednici i koji imaju i druge njezine predmete.

Ne zna se točno kada je Zagorka unajmila stan, pretpostavlja se da tijekom Drugog svjetskog rata čak nije tu niti živjela, jer joj je sva imovina bila oduzeta.

Bitna figura javnog života

Ormar s restauriranim lentama priča o Zagorkinoj involviranosti u kazalište i život grada.

Lente su se nekad davale sa vijencem, bilo cvjetnim ili lovorov vijencem, što se često donosilo u kazalište. Bilo je to povodom neke praizvedbe, premijere, obljetnice, rođendana, bilo kakva svečana svečana okolnost. Zagorka ih je imala 85, najstarija je iz 1904. koju je dobila povodom praizvedbe Evice Gupčeve.

Hodati istim prostorom kao Zagorka, čuti škripu parketa i prisjetit se svih romana koje je napisala, doživljaj je koji će vas na kratko staviti u neke davne godine. 

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Oglas

Izbor urednice