Gradnja doma
Zelene fasade – nova pluća grada
Moderno graditeljstvo i arhitektura naglasak stavljaju na energetski učinkovita rješenja koja, osim brige za okoliš, imaju za cilj poboljšati kvalitetu života stanara. Jedna od takvih solucija su zelene fasade.
Uživanje u prirodnom zelenilu nažalost je luksuz koji si velik broj ljudi ne može priuštiti, posebice u velikim gradovima. Parkova i drugih zelenih površina je malo, a ubrzani gradski ritam često nam ne pruža dovoljno vremena za odlazak u prirodu. Suvremena arhitektura prirodu stoga pokušava unijeti u čovjekov životni i poslovni prostor.
Jedan od načina kako to postići jest živim odnosno zelenim zidovima koje nalazimo na vanjskim, ali i unutarnjim zidovima zgrada. Takvi zidovi imaju vlastite sisteme navodnjavanja te mogu biti postavljeni na zid ili samostojeći. Biljke rastu u supstratu koji se nalazi unutar zidnog modula.
Osim oblaganja cijelih zidnih površina, živi zidovi mogu se ugraditi i na pojedine fronte poput stupova, dok se mobilni zidni paneli po potrebi pomiču po prostoru.
Druga opcija su zelene fasade kod kojih zeleni pokrivač, najčešće biljke puzavice, rastu po fasadi objekta. Biljke su posađene u podnožju zgrade, a za površinu prianjaju direktno ili se penju po konstrukciji koja služi kao potporanj. Ovisno o klimatskim uvjetima i izboru bilja, pojedinim zelenim fasadama trebat će nekoliko sezona da se u potpunosti razviju.
Osim vizualnog dojma, zelene fasade imaju i brojne druge pogodnosti; vertikalna vegetacija pospješuje toplinsku izolaciju objekta te pomaže pri smanjivanju ugljik-dioksida i sitnih čestica prašine, posebice onih manjih od 10 mikrometara koje su karakteristične za urbane sredine.
Bogato zelenilo na fasadi skriva od pogleda, ali i smanjuje buku iz okoline. Osim na stambenim i poslovnim građevinama, ovaj tip fasada sve češće susrećemo i na objektima poput javnih garaža te cestovnim potpornim strukturama.
Zelenilo pronalazimo i na krovovima zgrada. Ovisno o izboru biljnog materijala, a prema tome i supstratu, zeleni krovovi mogu biti intenzivni i ekstenzivni. Intenzivni krovni vrtovi ne razlikuju se značajno od klasičnih vrtova na tlu. Dubljina supstrata se kreće između 30 i 60 centimetara, dok od biljaka susrećemo trajnice, grmove, pa čak i drveća.
Za razliku od njih, ekstenzivni krovovi imaju tanji sloj i na njima se uglavnom sade pokrivači tla poput seduma i čuvarkuće. Zbog manje zahtjevnosti, sadnja ekstenzivnog krovnog vrta je jeftinija i manje složena od intenzivnog.
Biljke će obogatiti svaki prostor u kojem se nađu i unijeti dobrodošlu promjenu u našu svakodnevnicu. Zelene fasade i zidovi tako će nam barem malo približiti svježinu i raskoš prirode od koje smo se udaljili.
Gradnja doma
Odlična izolacija i estetska vrijednost: Drvo-aluminij stolarija pruža najbolje od oba materijala
Drvo aluminijska stolarija ima i estetsku vrijednost, visok stupanj toplinske i zvučne izolacije, a dostupni su u nekoliko boja kako bi se lakše uklopili u svaki stil uređenja.
Često čujemo da drveni prozori dišu, što znači da imaju sposobnost upijanja i otpuštanja vlage iz okoline sudjelujući tako u regulaciji mikroklime u interijeru, a mana im je održavanje. No, što ako i za to postoji rješenje?
Vrsta stolarije obično ovisi o mikrolokaciji postavljanja i željama investitora. Zbog sve manje slobodnog vremena, stolarija od umjetnih materijala postala je sve zastupljenija. No, zadnjih 15tak godina u Hrvatskoj se proizvode prozori u kombinaciji drvo i aluminij, pružajući najbolje od oba materijala.
Drvo-aluminijski prozori ne zahtijevaju održavanje i rjeđe se obnavljaju
“U maloprodaji najviše se okrećemo tim drvo aluminijskim prozorima gdje ljudi zapravo drvene prozore više ne žele i nemaju vremena održavat, što je potrebno. Iako su oni puno napredovali zadnjih godina, sa tim novim tehnologijama i novim bojama i lakovima, ali opet održavanje je potrebno. Kod drvo aluminijskih proizvoda, aluminij postavimo izvana gdje zapravo on štiti drvo od vremenskih utjecaja, nema više nikakvog održavanja, a u interijeru ostane drvo gdje zapravo postoje kao unutarnji namještaj i održavanje više nikakvo, ama baš nikakvo nije potrebno.”, pojasnio je Marko Mihelčić, direktor tvrtke Lokve.
Zbog napretka kemijskog sastava boja i lakova, danas drvenu stolariju treba nešto rjeđe obnavljati. Mihelčić navodi kako to ovisi o vremenskim utjecajima na sam prozor i gdje je prozor ugrađen tj. na kojoj strani kuće, ali otprilike svakih 5 godina da bi trebalo raditi nekakvo osnovno održavanje.
Visoka kvaliteta proizvoda za najzahtjevnije kupce
Kod kombinacije drvo aluminij stolarije, drvo je s unutarnje strane, što znači da na njega neće utjecati atmosferilije dok aluminij s vanjske strane dobro podnosi sve vremenske uvjete.
“Potražnja za drvenim i drvo-aluminijskim prozorima značajno ponovno raste, treba uzet u obzir da je drvo aluminijski prozor i to je srednja viša ili viša klasa, to je jedan premium proizvod, uspoređujući sa PVC prozorima i čak sa aluminijskim prozorima. Tako da tržište se definitivno povećava, definitivno se otvara, ali opet specifičan je proizvod za specifično tržište i za specifične kupce, baš koji traže visoku kvalitetu proizvoda i jedan premium segment prozora i podizno kliznih stijena.”, ističe sugovornik.
U usporedbi s materijalima kao što je plastika, drvo je održiviji izbor, ekološki prihvatljiviji i odličan je izolator
“Uvijek u svim segmentima tehnički gledano, da li je to otpornost prozora na voda, vjetar ili zrak, da li je to toplinska izolacija samog prozora, drvo, aluminijski ili čak i drveni proizvod, drvo aluminijski proizvodi su uvijek superiorni u odnosu na ostale proizvode od drugih materijala.
Naša jedna prednost u drvu, odnosno proizvodnji drvenih i drvo aluminijskih proizvoda je upravo ta gdje, ograničenja su gotovo nikakva u tim prozorima. Dobro, nešto nas ograničava okov i ta težina, ali načelno rijetko kad se susretnemo s nekim stvarima gdje možemo reći ne, ali najčešće nađemo neko drugo rješenje da to prevaziđemo.”, navodi.
Tvrtka Lokve jedina u Hrvatskoj proizvodi drvo aluminijsku stolariju u koju trupca za obradu dolaze ravno iz obližnje šume Gorskog Kotara. Zaokružen proizvodni proces omogućava visoku kvalitetu krajnjeg proizvoda.
“Počeli smo sa drvenim prozorima i onda smo razvili, napravili prvi u Hrvatskoj drvo aluminijski prozor prije 15 godina, dvadesetak čak. Razvijao se neki smjer te plastike, razvijao se smjer čistih aluminijskih prozora, ali mi smo nekako htjeli držat fokus na prirodne materijale, ono što je pogotovo danas jako popularno, vidimo šta se dešava s umjetnim materijalima, u kojem to smjeru ide, jednostavno rekli smo nećemo gubit fokus sa našeg proizvoda, tamo gdje imamo snagu.
U Gorskom kotru gdje imamo našu šumu, naše drvo, sve kompletno lokalna sirovina i nismo se išli okretat drugim materijalima, nego samo usavršavat zapravo taj drvo aluminijski prozor koji je danas i u maloprodaji, preko 90 posto maloprodaje.”, zaključio je.
Drvo aluminijska stolarija ima i estetsku vrijednost, visok stupanj toplinske i zvučne izolacije, a dostupni su u nekoliko boja kako bi se lakše uklopili u svaki stil uređenja.
Gradnja doma
Stručnjaci predstavili svjetske novitete na konferenciji o suvremenim ostakljenim pročeljima
Ostakljeno pročelje povećava količinu prirodne svjetlosti unutar zgrade, ali donosi i izazove u sprječavanju gubitka energije, na čemu se intenzivno radi
Prva konferencija o suvremenim ostakljenim pročeljima održana je prošle godine u sklopu završetka europskog projekta, a prošlog tjedna održana je druga internacionalna konferencija i donijela mnoštvo zanimljivih tema.
Međunarodna znanstvena konferencija o suvremenim ostakljenim pročeljima okupila je stručnjake iz znanstvenog, istraživačkog i gospodarskog sektora u svrhu predstavljanja noviteta u svijetu.
Budućnost ostakljenih pročelja
“Glavna tema konferencije, reklo bi se, sadašnje je stanje i budućnost ostakljenih pročelja. Vidimo da su sve veći zahtjevi za naše fasade, a ostakljena pročelja su jedna specifična ovojnica zgrade, kod koje nosivi element, uglavnom metalni plus staklo, sudjeluje u formiranju te kontakta između unutarnjeg i vanjskog prostora na toj ovojnici same zgrade.”, ističe predsjednik N-ZEB klastera, prof. dr. sc. Zoran Verešić, dipl. ing.
Okupljenima su predstavljeni i rezultati Europskog projekta za razvoj dvostruke fasade s hermetički zatvorenom šupljinom, koji je nastao kao odgovor na zahtjev tržišta staklenih i aluminijskih fasada.
“Većinom su zgrade sa ostakljenim pročeljem. Stambene ili javne zgrade, ali mogućnosti au izvedbe i dijela ostakljenih pročelja na stambenim i višestambenim zgradama, tako da su one ili u kompletu ili u segmentima. Mogu se koristiti i na individualnim zgradama i na višestambenima, ali u pravilu, predviđene su za uredske, poslovne ili javne zgrade.”, dodaje.
Dipl. ing. građ. Luka Fukat (KFK), kontrolor kvalitete te jedan od predavača na konferenciji, navodi kako osim 15-ak zgrada u Zagrebu te kompleksa City Island u Zagrebu, možda bi se moglo nabrojati još tridesetak zgrada koje mogu predstavljati reprezentativne aluminijske ostakljene fasade.
Investitori traže učinkovite i energetski obnovljive proizvode
Razumijevanje arhitektonskih trendova potiče kreativnost, kao i način upotrebe materijala, a korištenje suvremenih ostakljenih fasada ovisi o količini sredstava u građevinskom sektoru te tehničkih zahtjeva i pitanju održivosti.
“Hrvatska trenutno stoji, po mom mišljenju, u situaciji gdje treba proizvesti fasadu u budžetu, u zadanom vremenskom roku. Drugih zahtjeva, osim zakonskih, zapravo nema.
Ekvivalent tome su zapravo zakoni u Ujedinjenom kraljevstvu koji su približni našima, međutim, sami investitori traže učinkovitije, energetski obnovljive i više-manje reciklabilne proizvode.
Ako želite tehnički najbolju fasadu, staklena vuna, kamena vuna i fasada koja se koristi u standardnoj gradnji, najbolja je opcija. Prednosti staklenih i aluminijskih fasada je ljepota i to da su sto posto reciklabilnost. Međutim, po kvaliteti se staklene aluminijske fasade nikada neće moći mjeriti sa klasičnom gradnjom. “, pojašnjava Fukat.
Kako poboljšati učinkovitost ostakljenih sustava
Ostakljeno pročelje povećava količinu prirodne svjetlosti unutar zgrade, ali donosi i izazove u sprječavanju gubitka energije, na čemu se intenzivno radi.
“Trend razvoja je danas ide u smjeru očuvanja okoliša i uštede energije. Tako da ova sva rješenja idu upravo u tom smjeru: Kako poboljšati učinkovitost tih sustava, kako smanjiti utjecaj i kod proizvodnje materijala na okoliš, kako smanjiti tj. odnosno ograničiti energiju koja prolazi kroz ta stakla i u jednom i u drugom smjeru…
Kod ostakljene fasade imamo gubitak energije od grijanja prema van, ali isto tako imamo dobitak energije od sunčevog zračenja.
To su vrlo specifični transparentni dijelovi ovojnice zgrade gdje moramo voditi brigu i o gubitcima topline, ali i dobitcima topline u ljetnim mjesecima kada moramo koristiti uređaje za hlađenje prostora, što opet utječe na potrošnju energije zgrade u cjelini.
Trud se uvijek ulaže da bi se stvorili što kvalitetniji uvjeti boravka u prostoru, a današnji trend i današnji zahtjevi tržišta su i smanjenje CO2 otiska i ušteda energije, tako da su sve to teme ove konferencije.
O velikim iskustvima svjetski poznatih firmi koje se bave proizvodnjom ostaklenih pročelja govore na konferenciji njihovi predstavnici. Nadamo da se će rezultati konferencije imati koristi za sve. “, zaključio je Fukat.
You must be logged in to post a comment Login