Gradnja doma
Kako prepoznati bolesnu kuću ili ured?
Ako je većina zgrada u Hrvatskoj označena kao energetski neučinkovita – zaključak je da ih je većina bolesnih, odnosno potpuno neodgovarajućih u smislu ljudskog zdravlja! Kako to promjeniti?
Stručnjaci iz BPIE (Buildings Performance Institute Europe: BPIE) utvrdili su da su zgrade odgovorne za 40 posto potrošnje energije i 36% emisija CO2 – više od industrije i transporta zajedno, 35% zgrada u Europskoj Uniji je starije od 50 godina, a 75% zgrada je energetski neučinkovito. Gotovo se isti podaci spominju i u Hrvatskoj uz napomenu da većina zgrada kod nas pripada energetskim razredima E, F ili G.
Pri spominjanju ovih statistika uobičajeno mislimo na kvotu potrošnje energenata i mogućnost unaprijeđenja postupcima energetske obnove zgrada, no moramo se osvrnuti i na činjenicu da uz energetsku obnovu poboljšane radi toplinske izolacije koja će dovesti do smanjenja potrošnje energenata za grijanje i hlađenje zgrade, istovremeno možemo raditi i na poboljšanju opće kvalitete zgrade u smislu održivosti, statičke sigurnosti, estetske regeneracije i u konačnici udobnosti za krajnje korisnike.
Ako je većina zgrada u Hrvatskoj označena kao energetski neučinkovita, vjerojatnost da su to zgrade s lošom ventilacijom odnosno lošom kvalitetom zraka i lošom toplinskom izolacijom, s puno plijesni, smanjenog dotoka dnevnog svjetla i lošim instalacijama i grijaćim tijelima – zaključak je da ih je većina bolesnih, odnosno potpuno neodgovarajućih u smislu ljudskog zdravlja!
Kreirajmo životni i radni prostor na dobrobit čovjeka
U zgradama provodimo više od 90 % vremena. Živimo, učimo i radimo u njima, družimo se s najbližima, tražimo zaštitu od vanjskih utjecaja i na poslijetku zgrade nam pružaju komfor u kojem bismo se trebali moći regenerirati za nove radne i životne pobjede. Sve navedeno već bi trebao biti dovoljan argument kako bismo bili sigurni da zgrade neće biti shvaćene samo kao funkcionalni prostori za naše aktivnosti, već kao dio okoliša s ljudima u glavnom fokusu.
Drugim riječima, interes ljudi i njihove potrebe trebale bi biti glavni prioritet u planiranju i dizajniranju zgrada, a svjedoci smo da u mnogim situacijama to nije tako jer prevladava interes investitora, profit ili pak nešto treće. To je paradoksalno ako znamo da kod društveno odgovornog stajališta ništa ne može biti važnije od zdravlja ljudi, njihove pune produktivnosti i zadovoljstva.
Utjecaj na naše zdravlje
Zgrade imaju iznimno velik utjecaj na naše zdravlje, mogućnost regeneracije i produktivnost. Pitamo li se ikada što se sve u prostoru oko nas nalazi, koliko vrijede zgrade u kojima ne želimo biti i u kojima se ne osjećamo dobro, koje nam ne čine dobro za zdravlje, koje nas čine bolesnima? Projektanti i predstanici građevinskih tvrtki zajedno s investitorima nerijetko o tome razmišljaju kad je već prekasno ili uopće ne razmišljaju, odnosno uočavaju problem i nedostatak tek kad je zgrada već izgrađena i useljena.
No, s podizanjem svijesti te većim ulaganjima u rekonstrukciju zgrada prema zelenim principima i s glavnim fokusom na energetsku učinkovitost, događa se u zadnje vrijeme i stanovito poboljšanje; o predmetnoj se temi raspravlja na institucionalnoj i stručnoj razini, health and wellbeing su tema brojnih aoscijacija koje se bave zgradarstvom.
Također, na svu sreću mnoge su gospodarske grane postale svjesne da svoje poslovanje moraju fokusirati na ljudske resurse kao najvrijedniji kapital. Naime, tijekom ukupnog vremena korištenja neke poslovne zgrade, poznate su činjenice da su najmanji troškovi izgradnje, održavanja i režijskih troškova, a najveći se troškovi odnose na zaposlenike koji rade u zgradi tijekom cijelog njenog životnog vijeka.
Kvalitetne zgrade kao simbol poštivanja ljudi
U današnje vrijeme jednostavno moramo graditi kvalitetne zgrade za boravak ljudi kako bi one postale simbol poštivanja ljudi kao stanovništva, turističkih gostiju, radne snage. I to ne samo u slučaju zgrada u kojima radimo, već i rezidencijalni sektor mora poboljšati kvalitetu izgradnje u većem postotku.
Prostor mora biti prilagodjen potrebama i biti na dobrobit ljudi, a ne obrnuto. To se odnosi na škole, tvornice, bolnice, uredske zgrade, stambeni prostor. Međunarodni certifikat zelene gradnje DGNB kao iznimno važne kriterije pri ocjenjivanju zgrada uzima upravo one koji se odnose na zadovoljstvo i komfor krajnjih korisnika.
Svježi i čisti zrak, čista i zdrava voda, stimulirajući prostor dovoljnih dimenzija, ugodna temperatura, adekvatna rasvjeta i obilje dnevnog svjetla, puno zelenila…sve su to primarni zahtjevi koji se kod projektiranja i gradnje moraju poštovati.
Ovaj zaključak rezultat je brojnih analiza provedenih među zasposlenicima u europskim uredima (European OFFICAIR-Study 2016) pri čemu se doznalo da je od ukupnog broja zaposlenih njih 23 % izjavilo da je nezadovoljno udobnošću u prostoru, čak 51% je reklo da im nedostaje osobnog prostora, 46% se žalilo na vrlo suhi zrak u prosotru, a gotovo 47 % zaposlenika ne može podnijeti buku koja iz okružuje u radnom prostoru.
Dakle, well-being i performanse u zgradarstvu kojima je čovjek i njegovo zdravlje i dobrobit u fokusu, postat će kad tad neophodnost u pristupu većine – kako arhitekata, tako i izvođača gradjevinskih radova, dobavljača materijala i u konačnici investitora. Zadovoljstvo krajnjih korisnika određivat će vjerojatno i vrijednost i image zgrada koje nas okružuju.
Propisi i regulative
Energetski razredi stambenih zgrada – što znače i kolika je stvarna potrošnja?
Saznajte što znače energetski razredi od A+ do G i kako utječu na potrošnju energije, troškove i vrijednost vaše nekretnine.
Energetski razred zgrade jedan je od ključnih pokazatelja njezine energetske učinkovitosti, odnosno količine energije potrebne za grijanje po kvadratnom metru tijekom godine. Izražava se u jedinici kWh/m²a (kilovatsati po četvornom metru godišnje), a klasifikacija ide od A+ (najbolji razred) do G (najlošiji).
Ovaj sustav omogućuje jednostavnu procjenu kvalitete gradnje, razine izolacije te očekivanih troškova energije za grijanje i hlađenje.
Kako se određuje energetski razred?
Energetski razred zgrade ovisi o nizu međusobno povezanih faktora, među kojima su najvažniji toplinska izolacija (fasada, krov i pod), kvaliteta prozora i vrata, odnosno stolarije, sustavi grijanja i hlađenja, kao i ventilacija i ukupna brtvljenost objekta. Sve veću ulogu ima i korištenje obnovljivih izvora energije. Što je zgrada bolje izolirana i tehnički opremljena, to je manja količina energije potrebna za održavanje ugodne unutarnje temperature, što izravno rezultira nižim troškovima i većom energetskom učinkovitošću.
Energetski razredi i potrošnja energije
U nastavku donosimo okvirne vrijednosti godišnje potrebne toplinske energije za grijanje po energetskim razredima:
A+ – iznimno učinkovite zgrade
- Potrošnja: ≤ 15 kWh/m²a
- Karakteristike: gotovo nulta energija (nZEB), korištenje obnovljivih izvora (solarni paneli, dizalice topline), vrhunska izolacija
- Primjena: moderne novogradnje i pasivne kuće
A – vrlo učinkovite zgrade
- Potrošnja: 15 – 25 kWh/m²a
- Karakteristike: visoka razina izolacije, kvalitetna stolarija, niski troškovi grijanja
B – visoka energetska učinkovitost
- Potrošnja: 25 – 50 kWh/m²a
- Karakteristike: dobra izolacija, učinkoviti sustavi grijanja
- Često se postiže u kvalitetnijim novogradnjama
C – standardna novogradnja
- Potrošnja: 50 – 100 kWh/m²a
- Karakteristike: zadovoljava zakonske minimalne uvjete
- Najčešći razred kod novijih zgrada
D – srednja učinkovitost
- Potrošnja: 100 – 150 kWh/m²a
- Karakteristike: slabija izolacija, viši troškovi grijanja
- Često starije zgrade bez obnove
E – niska učinkovitost
- Potrošnja: 150 – 200 kWh/m²a
- Karakteristike: značajni gubici topline, zastarjeli sustavi
F – vrlo niska učinkovitost
- Potrošnja: 200 – 250 kWh/m²a
- Karakteristike: loša izolacija, visoki računi za energiju
G – izrazito neučinkovite zgrade
- Potrošnja: > 250 kWh/m²a
- Karakteristike: velike toplinske gubitke, potreba za hitnom energetskom obnovom
Kako poboljšati energetski razred?
Najčešće mjere za poboljšanje energetskog razreda uključuju:
- ugradnju toplinske izolacije (fasada, krov)
- zamjenu stolarije (PVC ili ALU s troslojnim staklom)
- modernizaciju sustava grijanja (kondenzacijski kotlovi, dizalice topline)
- ugradnju solarnih sustava
- poboljšanje ventilacije (rekuperacija)
Energetski razredi jasno pokazuju koliko je zgrada učinkovita u potrošnji energije. Razlika između razreda A+ i G može značiti i više od deset puta veću potrošnju energije. Upravo zato ulaganje u energetsku učinkovitost nije samo ekološki odgovorno, već dugoročno donosi značajne financijske uštede.
Prilikom kupnje ili najma nekretnine, energetski razred trebao bi biti jedan od ključnih kriterija odluke.
Propisi i regulative
Kako čitati energetski certifikat i što vam govori o stanju kuće
Energetski certifikat može biti puno više od zakonske obveze
Mnogi vlasnici kuća i stanova o njemu počnu razmišljati tek kada prodaju nekretninu ili je žele iznajmiti, no energetski certifikat može biti puno više od zakonske obveze. On pokazuje koliko zgrada troši energije, gdje nastaju najveći gubici i što se isplati obnoviti prije nego što uložite novac u novu fasadu, grijanje ili stolariju.
U praksi je riječ o dokumentu koji može pomoći da ne ulazite u energetsku obnovu naslijepo. Umjesto nagađanja, vlasnik dobiva jasniju sliku o tome u kakvom je stanju objekt i koji zahvati mogu donijeti najveću uštedu.
Zelene zgrade ili samo marketing? Stručnjaci upozoravaju na greenwashing
Što je energetski certifikat i zašto je važan
Iza samog certifikata stoji detaljan energetski pregled zgrade. U tom se postupku analiziraju podaci iz dokumentacije, pregledava se stanje objekta na terenu i uzimaju u obzir informacije o načinu korištenja prostora. Procjenjuju se toplinska izolacija, kvaliteta vanjske stolarije, sustavi grijanja i drugi elementi koji utječu na ukupnu potrošnju energije.
Kako objašnjava Josip Ladić, dipl. ing. arh., stručnjak za energetsko certificiranje, svi se ti podaci prema propisanoj metodologiji unose u proračunski model koji na kraju daje energetski razred zgrade. Osim samog dokumenta, u postupku se izrađuje i opširnije izvješće koje detaljno pokazuje koje su ulazne vrijednosti korištene u izračunu.
Drugim riječima, certifikat nije samo papir s nekoliko tablica i oznakom razreda. On je sažetak stvarnog stanja zgrade.
Što znače energetski razredi od A+ do G
Najpoznatiji dio koji svaki energetski certifikat prikazuje jest energetski razred zgrade. To je oznaka koja pokazuje koliko energije objekt troši tijekom godine.
Na ljestvici od A+ do G, najviši razredi označavaju energetsku učinkovitost, a najniži velike gubitke energije. Razredi A+ i A odnose se na vrlo učinkovite objekte s malom potrošnjom, dok se B i C još uvijek smatraju dobrim standardom. Razredi D, E, F i G najčešće su povezani sa starijim zgradama koje nemaju kvalitetnu izolaciju, imaju dotrajalu stolariju ili zastarjele sustave grijanja.
Ipak, sam razred treba znati pravilno protumačiti. Ladić ističe da prosječnoj osobi certifikat često nije dovoljno jasan bez stručnog tumačenja. Razred C, primjerice, ne znači da je objekt loš. Dugo su upravo takve bile standardno građene novije kuće, s izoliranim zidovima, izoliranim krovom i kvalitetnijom stolarijom.
Kako čitati energetski certifikat bez zabune
Mnogi vlasnici kad prvi put pogledaju certifikat vide samo obojenu skalu sa slovima i zaključe da je to jedina važna informacija. No stvarna vrijednost dokumenta krije se u onome što stoji iza tog rezultata.
Važno je razumjeti kako se do energetskog razreda došlo. Nije isto ima li kuća toplinsku izolaciju, ali zastario sustav grijanja, ili je problem u neizoliranoj ovojnici i lošim prozorima. Upravo zato bi vlasniku trebalo jednostavno objasniti što dobiveni razred znači i koji se problemi iz njega mogu iščitati.
U praksi, dobro protumačen energetski certifikat može pokazati treba li najprije mijenjati stolariju, izolirati fasadu, sanirati krov ili tek nakon toga ulagati u naprednije sustave grijanja.
Zašto kuća s dizalicom topline može imati bolji energetski razred
Danas se kod certifikata više ne promatra samo količina energije koja je potrebna za grijanje prostora. Sve je važniji i način na koji se ta energija dobiva.
Ako kuća koristi lož ulje ili manje učinkovit sustav grijanja, njezin će ukupni rezultat biti lošiji nego kod objekta koji koristi obnovljive izvore energije. Zato suvremeni sustavi poput dizalica topline, kotlova na pelete i fotonaponskih sustava mogu značajno poboljšati energetski razred.
To znači da zgrada koja je nekad bila svrstana u razred C danas, uz kvalitetniji sustav opskrbe energijom, može prijeći u znatno viši razred. U novijim certifikatima sve se više uzima u obzir i utjecaj objekta na okoliš, a ne samo potrošnja energije u užem smislu.
Pasivne kuće su na vrhu energetske učinkovitosti
Na vrhu ljestvice nalaze se pasivne kuće. To su objekti projektirani tako da troše vrlo malo energije za grijanje, često višestruko manje od prosječne kuće.
Takve kuće kombiniraju visoku razinu toplinske izolacije, kvalitetnu stolariju, promišljenu orijentaciju objekta i suvremene sustave grijanja i ventilacije. Često se grade od ekološki prihvatljivijih materijala i osmišljene su tako da maksimalno smanje potrebu za dodatnom energijom.
Zato pasivne kuće predstavljaju referencu kad se govori o tome koliko suvremena gradnja može biti učinkovita.
Što prvo obnoviti: fasadu, stolariju ili sustav grijanja
Ovo je jedno od najčešćih pitanja vlasnika starijih kuća. Mnogi odmah razmišljaju o ugradnji dizalice topline ili drugog modernog sustava grijanja, ali stručnjaci upozoravaju da to nije uvijek prvi korak.
Na čemu uštedjeti pri adaptaciji, a na čemu nikako ne?
Ako objekt ima lošu ovojnicu, odnosno neizolirane zidove, krov i dotrajalu vanjsku stolariju, velik dio topline i dalje će odlaziti van. U takvoj situaciji skupi sustavi grijanja ne mogu dati puni učinak.
Zato energetska obnova najčešće treba krenuti od ovojnice zgrade. Tek kad se riješe najveći toplinski gubici, ulaganje u novi sustav grijanja postaje doista isplativo. Upravo tu najveću vrijednost ima kvalitetno energetsko certificiranje jer pokazuje redoslijed zahvata koji imaju smisla.
Kako prepoznati da kuća gubi previše energije
Starije kuće bez izolacije i s dotrajalom stolarijom najčešće završavaju u nižim energetskim razredima. Takvi objekti troše više energije za grijanje, a posljedica su veći troškovi tijekom cijele godine.
Na problem mogu upućivati hladni zidovi, propuh, velike temperaturne razlike među prostorijama, kondenzacija na prozorima i visoki računi za grijanje. No bez detaljnog pregleda teško je procijeniti koji su gubici najveći i što je prioritet za obnovu.
Zato je energetski pregled koristan i onda kada ne postoji zakonska obveza. Vlasniku može pomoći da ne ulaže novac u pogrešan zahvat i da obnovu planira dugoročno.
Kada je energetski certifikat obvezan
Zakonski, energetski certifikat obvezan je u određenim situacijama, primjerice kod prodaje ili iznajmljivanja nekretnine. Potreban je i nakon većih rekonstrukcija koje znatno mijenjaju energetsku učinkovitost objekta.
To uključuje zahvate poput nove fasade, zamjene stolarije ili promjene sustava grijanja. Nakon takvih radova logično je ponovno procijeniti energetsku sliku zgrade jer se njezina potrošnja i učinkovitost mogu znatno promijeniti.
Energetski certifikat nije formalnost nego vodič za pametnu obnovu
Iako ga mnogi doživljavaju samo kao administrativni dokument, energetski certifikat zapravo može biti vrlo koristan alat. On ne pokazuje samo kojem razredu pripada kuća ili stan, nego može pomoći da razumijete zašto trošite previše energije i gdje se isplati ulagati.
U vremenu kad su troškovi energenata i kvaliteta stanovanja sve važnije teme, takav dokument postaje puno više od obveze. On može biti prvi korak prema domu koji je ugodniji za život, jeftiniji za održavanje i dugoročno vrjedniji.
You must be logged in to post a comment Login