Gradnja doma
Kako prepoznati bolesnu kuću ili ured?
Ako je većina zgrada u Hrvatskoj označena kao energetski neučinkovita – zaključak je da ih je većina bolesnih, odnosno potpuno neodgovarajućih u smislu ljudskog zdravlja! Kako to promjeniti?
Stručnjaci iz BPIE (Buildings Performance Institute Europe: BPIE) utvrdili su da su zgrade odgovorne za 40 posto potrošnje energije i 36% emisija CO2 – više od industrije i transporta zajedno, 35% zgrada u Europskoj Uniji je starije od 50 godina, a 75% zgrada je energetski neučinkovito. Gotovo se isti podaci spominju i u Hrvatskoj uz napomenu da većina zgrada kod nas pripada energetskim razredima E, F ili G.
Pri spominjanju ovih statistika uobičajeno mislimo na kvotu potrošnje energenata i mogućnost unaprijeđenja postupcima energetske obnove zgrada, no moramo se osvrnuti i na činjenicu da uz energetsku obnovu poboljšane radi toplinske izolacije koja će dovesti do smanjenja potrošnje energenata za grijanje i hlađenje zgrade, istovremeno možemo raditi i na poboljšanju opće kvalitete zgrade u smislu održivosti, statičke sigurnosti, estetske regeneracije i u konačnici udobnosti za krajnje korisnike.
Ako je većina zgrada u Hrvatskoj označena kao energetski neučinkovita, vjerojatnost da su to zgrade s lošom ventilacijom odnosno lošom kvalitetom zraka i lošom toplinskom izolacijom, s puno plijesni, smanjenog dotoka dnevnog svjetla i lošim instalacijama i grijaćim tijelima – zaključak je da ih je većina bolesnih, odnosno potpuno neodgovarajućih u smislu ljudskog zdravlja!
Kreirajmo životni i radni prostor na dobrobit čovjeka
U zgradama provodimo više od 90 % vremena. Živimo, učimo i radimo u njima, družimo se s najbližima, tražimo zaštitu od vanjskih utjecaja i na poslijetku zgrade nam pružaju komfor u kojem bismo se trebali moći regenerirati za nove radne i životne pobjede. Sve navedeno već bi trebao biti dovoljan argument kako bismo bili sigurni da zgrade neće biti shvaćene samo kao funkcionalni prostori za naše aktivnosti, već kao dio okoliša s ljudima u glavnom fokusu.
Drugim riječima, interes ljudi i njihove potrebe trebale bi biti glavni prioritet u planiranju i dizajniranju zgrada, a svjedoci smo da u mnogim situacijama to nije tako jer prevladava interes investitora, profit ili pak nešto treće. To je paradoksalno ako znamo da kod društveno odgovornog stajališta ništa ne može biti važnije od zdravlja ljudi, njihove pune produktivnosti i zadovoljstva.
Utjecaj na naše zdravlje
Zgrade imaju iznimno velik utjecaj na naše zdravlje, mogućnost regeneracije i produktivnost. Pitamo li se ikada što se sve u prostoru oko nas nalazi, koliko vrijede zgrade u kojima ne želimo biti i u kojima se ne osjećamo dobro, koje nam ne čine dobro za zdravlje, koje nas čine bolesnima? Projektanti i predstanici građevinskih tvrtki zajedno s investitorima nerijetko o tome razmišljaju kad je već prekasno ili uopće ne razmišljaju, odnosno uočavaju problem i nedostatak tek kad je zgrada već izgrađena i useljena.
No, s podizanjem svijesti te većim ulaganjima u rekonstrukciju zgrada prema zelenim principima i s glavnim fokusom na energetsku učinkovitost, događa se u zadnje vrijeme i stanovito poboljšanje; o predmetnoj se temi raspravlja na institucionalnoj i stručnoj razini, health and wellbeing su tema brojnih aoscijacija koje se bave zgradarstvom.
Također, na svu sreću mnoge su gospodarske grane postale svjesne da svoje poslovanje moraju fokusirati na ljudske resurse kao najvrijedniji kapital. Naime, tijekom ukupnog vremena korištenja neke poslovne zgrade, poznate su činjenice da su najmanji troškovi izgradnje, održavanja i režijskih troškova, a najveći se troškovi odnose na zaposlenike koji rade u zgradi tijekom cijelog njenog životnog vijeka.
Kvalitetne zgrade kao simbol poštivanja ljudi
U današnje vrijeme jednostavno moramo graditi kvalitetne zgrade za boravak ljudi kako bi one postale simbol poštivanja ljudi kao stanovništva, turističkih gostiju, radne snage. I to ne samo u slučaju zgrada u kojima radimo, već i rezidencijalni sektor mora poboljšati kvalitetu izgradnje u većem postotku.
Prostor mora biti prilagodjen potrebama i biti na dobrobit ljudi, a ne obrnuto. To se odnosi na škole, tvornice, bolnice, uredske zgrade, stambeni prostor. Međunarodni certifikat zelene gradnje DGNB kao iznimno važne kriterije pri ocjenjivanju zgrada uzima upravo one koji se odnose na zadovoljstvo i komfor krajnjih korisnika.
Svježi i čisti zrak, čista i zdrava voda, stimulirajući prostor dovoljnih dimenzija, ugodna temperatura, adekvatna rasvjeta i obilje dnevnog svjetla, puno zelenila…sve su to primarni zahtjevi koji se kod projektiranja i gradnje moraju poštovati.
Ovaj zaključak rezultat je brojnih analiza provedenih među zasposlenicima u europskim uredima (European OFFICAIR-Study 2016) pri čemu se doznalo da je od ukupnog broja zaposlenih njih 23 % izjavilo da je nezadovoljno udobnošću u prostoru, čak 51% je reklo da im nedostaje osobnog prostora, 46% se žalilo na vrlo suhi zrak u prosotru, a gotovo 47 % zaposlenika ne može podnijeti buku koja iz okružuje u radnom prostoru.
Dakle, well-being i performanse u zgradarstvu kojima je čovjek i njegovo zdravlje i dobrobit u fokusu, postat će kad tad neophodnost u pristupu većine – kako arhitekata, tako i izvođača gradjevinskih radova, dobavljača materijala i u konačnici investitora. Zadovoljstvo krajnjih korisnika određivat će vjerojatno i vrijednost i image zgrada koje nas okružuju.
Arhitektura i dizajn
Što je biogradnja i zašto se sve češće spominje kao budućnost stanovanja?
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor
Biogradnja je pristup gradnji koji u središte stavlja zdravlje čovjeka, odnos prema prirodi i dugoročnu održivost prostora u kojem živimo. Riječ je o načinu gradnje koji koristi prirodne materijale, poštuje lokalni kontekst i nastoji smanjiti negativan utjecaj na okoliš.
Za razliku od klasične gradnje, biogradnja ne promatra kuću samo kao tehnički objekt. Ona je prostor koji aktivno utječe na kvalitetu života. Temperatura, vlaga, kvaliteta zraka i osjećaj ugode jednako su važni kao i statika ili dizajn.
Zašto su knjige o arhitekturi i dalje ključne za razumijevanje prostora
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor.
Odakle dolazi pojam biogradnje?
Pojam biogradnje razvija se iz kombinacije tradicionalnog znanja, ekologije i suvremene arhitekture. Temelji se na iskustvima starih kultura koje su gradile kuće od materijala dostupnih u neposrednom okruženju.
Takvi domovi bili su prilagođeni klimi, terenu i načinu života ljudi. Debeli zidovi od zemlje ili kamena ljeti su hladili, a zimi zadržavali toplinu. Drvo se koristilo zbog svoje dostupnosti i fleksibilnosti.
Danas se ta znanja reinterpretiraju kroz suvremene tehnologije, ali osnovna filozofija ostaje ista – graditi u skladu s prirodom, a ne protiv nje.
Koji se materijali koriste u biogradnji?
U biogradnji se koriste prirodni, slabo obrađeni i netoksični materijali. Najčešći su drvo, glina, slama, kamen, vapno i pluto. Sve češće se koristi i ovčja vuna kao izolacijski materijal.
Ono što ove materijale povezuje jest njihova sposobnost regulacije vlage i temperature. Zidovi „dišu“, a prostor zadržava stabilnu mikroklimu bez naglih promjena.
Za razliku od sintetičkih materijala, prirodni ne ispuštaju štetne spojeve. Time se smanjuje rizik od alergija, glavobolja i sindroma „bolesnih zgrada“.
Kako biogradnja utječe na kvalitetu života?
Prostori građeni prema načelima biogradnje često se opisuju kao ugodniji za boravak. Temperatura je stabilnija, zrak svježiji, a vlaga uravnotežena tijekom cijele godine.
Plijesan, vlaga ili loš zrak u vašem domu? Rekuperatori zraka nude trajno rješenje
Takvi domovi posebno su pogodni za obitelji s djecom, osobe s respiratornim problemima i sve koji puno vremena provode u zatvorenom prostoru. Boravak u njima potiče osjećaj smirenosti i povezanosti s okolinom.
Biogradnja također potiče sporiji i svjesniji način življenja. Prostor postaje mjesto odmora, a ne izvor dodatnog stresa.
Primjeri biogradnje u Hrvatskoj i svijetu
Primjeri biogradnje postoje stoljećima i prisutni su u različitim kulturama diljem svijeta, često kao odgovor na klimu i dostupne resurse.
Iglui, koje su Inuiti gradili na Arktiku, izrađeni su isključivo od snijega, ali upravo zahvaljujući strukturi i zraku zarobljenom između slojeva leda pružaju iznenađujuće dobru toplinsku izolaciju.
U afričkim zajednicama, primjerice kod naroda Masai i Himba, tradicionalne kuće izrađuju se od mješavine zemlje, gline i kravljeg izmeta, materijala koji je prirodan, lokalno dostupan i ima antibakterijska svojstva. Takvi objekti ljeti ostaju hladni, a zimi zadržavaju toplinu.
Slične principe nalazimo i u zemljanim kućama od naboja (rammed earth) u Kini i Maroku, kao i u adobe gradnji u Južnoj Americi. Iako se materijali razlikuju, zajedničko im je jedno: gradnja u skladu s prirodom, bez industrijskih procesa i s jasnim razumijevanjem okoliša u kojem nastaju. Upravo zbog toga ovakvi primjeri danas služe kao inspiracija suvremenoj biogradnji i održivoj arhitekturi.
U Hrvatskoj se biogradnja najčešće pojavljuje u obiteljskim kućama i manjim projektima. Posebno je prisutna u ruralnim područjima, ali sve češće i u suvremenim kućama na obali.
Primjeri uključuju kuće od drva i gline u Gorskom kotaru, slamnatice u kontinentalnom dijelu zemlje te drvene kuće projektirane prema pasivnim standardima.
U svijetu su predvodnici biogradnje Austrija, Njemačka i Švicarska, gdje se prirodni materijali često kombiniraju s visokom energetskom učinkovitošću. U Skandinaviji dominira drvo, dok se u Japanu tradicionalna drvena gradnja prilagođava suvremenim protupotresnim zahtjevima.
Je li biogradnja povratak unatrag ili korak naprijed?
Iako se oslanja na tradiciju, biogradnja nije nostalgičan povratak prošlosti. Ona je suvremen odgovor na pitanje kako graditi održivo i odgovorno.
Prirodni materijali danas se kombiniraju s modernim sustavima grijanja, ventilacije i upravljanja energijom. Rezultat su domovi koji su funkcionalni, estetski privlačni i dugoročno isplativi.
Biogradnja nije prolazni trend. Ona je promjena načina razmišljanja o prostoru. I jasna poruka da dom može biti zdrav, lijep i u skladu s prirodom – istovremeno.
Baumit akademija
Baumit Ionit: zidne površine koje aktivno poboljšavaju kvalitetu zraka u domu
Mineralne zidne površine mogu aktivno poboljšati mikroklimu u interijeru regulacijom vlage, smanjenjem prašine i stvaranjem ugodnijeg, svježijeg zraka za svakodnevni boravak.
Kvaliteta zraka u prostoru u kojem živimo često se podrazumijeva. Ako redovito provjetravamo i održavamo čistoću, pretpostavljamo da je zrak dobar. No istraživanja i svakodnevno iskustvo pokazuju drugačije – upravo u zatvorenim prostorima zrak je često lošije kvalitete nego na otvorenom. A s obzirom na to da oko 90 posto života provodimo u interijerima, taj podatak nije zanemariv.
Osjećaj „teškog zraka“, suhoće, pojačane prašine ili sezonskih alergija često se ne povezuje s površinama koje nas okružuju, iako upravo one imaju velik utjecaj na mikroklimu prostora.
Bijela je nova crna: zašto arhitekti obožavaju nijanse bijele
Zračni ioni – nevidljiva, ali važna komponenta zraka
Zračni ioni prirodni su dio zraka koji udišemo. U prirodnim okruženjima poput šuma, planina ili uz more njihova je koncentracija znatno veća, zbog čega se u takvim prostorima često osjećamo svježije i opuštenije. U zatvorenim prostorima situacija je suprotna – zbog umjetnih materijala, nedostatka strujanja zraka i suhog grijanja, koncentracija zračnih iona znatno je niža.
Nedostatak iona ne primjećujemo svjesno, ali ga osjećamo kroz suhoću zraka, pojačanu prašinu i općenito manju ugodu boravka u prostoru.
Kako zidovi mogu aktivno utjecati na mikroklimu?
Zidovi se često doživljavaju isključivo kao vizualni element interijera. No mineralne površine mogu imati i aktivnu ulogu u prostoru. Za razliku od klasičnih, pasivnih zidnih obloga, aktivne mineralne površine sudjeluju u regulaciji vlage i kvalitete zraka.
Takvi zidovi ne „zatvaraju“ prostor, već reagiraju na uvjete u njemu – vežu višak vlage, oslobađaju je kada je zrak suh i sudjeluju u stvaranju stabilnije i ugodnije mikroklime.
Vodič za niveliranje podova: prvi korak prema savršenoj podlozi
Što je Baumit Ionit i kako djeluje?
Baumit Ionit sustav razvijen je upravo s ciljem aktivnog poboljšanja kvalitete zraka u zatvorenim prostorima. Riječ je o mineralnom sustavu zidnih boja i masa koji povećava koncentraciju prirodnih zračnih iona u prostoru i pritom regulira vlagu.
Mjerenja pokazuju da Ionit sustav može udvostručiti broj zračnih iona u odnosu na klasične zidne boje. Za razliku od uređaja koji zahtijevaju električnu energiju i održavanje, Ionit djeluje kontinuirano, kao dio same površine zida.
Regulacija vlage – temelj ugodne mikroklime
Optimalna relativna vlažnost zraka u interijeru kreće se između 40 i 60 posto. Upravo u tom rasponu Baumit Ionit pokazuje najveći učinak. Kada je vlaga u prostoru previsoka, mineralne površine vežu njezin višak. Kada je zrak presuh, primjerice tijekom sezone grijanja, vlaga se postupno oslobađa natrag u prostor.
Rezultat je stabilnija mikroklima, ugodniji osjećaj boravka i manja potreba za dodatnim ovlaživačima zraka.
Manje prašine i peludi – mjerljivi rezultati
Povećana koncentracija zračnih iona ima i vrlo konkretan učinak na lebdeće čestice u zraku. Ioni vežu sitne čestice prašine i peludi, zbog čega one brže padaju na površine i manje se zadržavaju u zraku.
U istraživanjima provedenima u referentnim prostorima, Fraunhofer institut zabilježio je da je u prostorima obojenima Ionit sustavom više od 98 posto peludi uklonjeno iz zraka unutar 30 minuta. U usporedbi s prostorima obojenima klasičnim bojama, razlika je bila jasno mjerljiva.
Zona pobjede: Protupotresna obnova – kako do sigurne kuće i otpornije budućnosti
Tri komponente Ionit sustava i njihova uloga
Baumit Ionit nije jedan proizvod, već sustav koji se sastoji od tri komplementarne komponente. IonitColor je mineralna unutarnja zidna boja koja predstavlja završni sloj. Aktivno povećava broj zračnih iona, smanjuje prašinu i pelud te je dostupna u 66 nježnih, smirujućih nijansi pogodnih za suvremene interijere.
IonitFinish je pastozna masa za zaglađivanje, spremna za upotrebu, koja se može nanositi ručno ili strojno. Aktivno sudjeluje u regulaciji vlage i koristi se za završne obrade površina u rasponu kvalitete Q1 do Q4.
IonitFino je praškasta masa za zaglađivanje namijenjena ručnoj ugradnji. Omogućava preciznu završnu obradu i, kao i ostale komponente sustava, doprinosi regulaciji vlage u prostoru. Najbolje rezultate daje u kombinaciji s IonitColor bojom.
Podloge i redoslijed ugradnje
Ionit sustav prikladan je za različite podloge, uključujući gips-kartonske ploče, beton i postojeće zidne površine. Logičan redoslijed primjene uključuje pripremu podloge, nanošenje mase za zaglađivanje (IonitFinish ili IonitFino) te završni sloj IonitColor boje. Takav sustavni pristup osigurava optimalno djelovanje svih komponenti.
Siguran izbor za svakodnevni život
Svi proizvodi iz Ionit sustava temelje se na mineralnoj bazi i ne sadrže štetne tvari. Sustav nosi relevantne ekološke certifikate, uključujući eco i natureplus oznake, što ga čini prikladnim za prostore u kojima boravimo svakodnevno – od dnevnih i spavaćih soba do dječjih prostora.
Estetika i zdrava mikroklima mogu ići zajedno
Zdravo stanovanje ne mora značiti odricanje od dizajna. Paleta od 66 neutralnih i umirujućih nijansi omogućava jednostavno uklapanje Ionit sustava u različite stilove uređenja, od minimalističkih do toplijih, obiteljskih interijera.
Baumit Ionit pokazuje kako zidne površine mogu imati aktivnu ulogu u prostoru. Umjesto da budu samo vizualna kulisa, one sudjeluju u regulaciji vlage, smanjenju prašine i poboljšanju kvalitete zraka. Riječ je o dugoročnom rješenju koje djeluje tiho, nevidljivo i kontinuirano – ali čiji se učinak osjeti u svakodnevnom životu.
You must be logged in to post a comment Login