Gradnja doma
Kako odabrati stolariju za kuću
Odabir stolarije za kuću zahtjevan je proces, a očekivanja velika. Tražimo funkcionalnost i pouzdanost, a naravno, ne želimo se odreći niti dizajna. Tu je slatku muku nedavno prošla Ivana Husar Mlinac i rado će s nama podijeliti svoja rješenja.
Aluminijska stolarija s karakteristikama PVC-a
Kad kuća ima savršen pogled na grad, onda mora imati i najbolje staklene stijene. Tako je Ivana Husar Mlinac arhitekturu svoje kuća radila oko staklenih stijena koje su se nametnule kao srce kuće i ocrtavaju njenu obitelj. Zato su staklene stijene postale prioritet i postavljeni su visoki zahtjevi.
“Istraživali smo i tražili stolariju koja će estetski izgledati kao aluminijska stolarija, ali sa karakteristikama PVC-a i nije bilo lako. Stvarno smo si dali truda u tom našem istraživanju i gledali smo jako puno opcija i na svu sreću naletjeli smo na opciju koja nam je zapravo po svim performansama odgovarala”, prisjeća se Ivana.
“Ono što nam je bilo jako bitno jest da nam estetski odgovara, da u ponudi budu boje koje smo željeli s obzirom da smo se odlučili za crnu stolariju u trenutku kad smo tražili svoju stolariju, a to baš nije bilo u uobičajenoj ponudi. Našli smo rješenje kod Deceunincka. Oni su zaista imali odgovor na sve naše zahtjeve, izuzetno smo zadovoljni.”
Kvalitetan materijal je prioritet
Stolarija pridonosi energetskoj učinkovitosti te je važno odabrati onu izrađenu od kvalitetnog materijala.
“Materijali koji koristimo zapravo su naši PVC prozori, a unutar tih PVC profila se nalaze u pravilu čelična ojačanja i još imamo staklo plus brtve. To su sastavnice prozora. Međutim, naši PVC prozori su ujedno održivi jer se koriste ekološki materijali, reciklirana plastika, i u našem pogonu spasimo između dva i dva i pol milijuna starih prozora, gdje radimo sastavnice PVC-a koje se koriste u našim prozorima”, objašnjava Josip Šimunec.
“Smatram da je Deceuninck jako dobar izbor zato što može zadovoljiti najzahtjevnijeg kupca. Mislim da smo mi lagano bili u toj kategoriji, imali smo jako puno pitanja i na gotovo sva naša pitanja dali su pozitivan odgovor”, ističe Ivana.
Vrlo je elegantna, estetski podsjeća na aluminij, nema zaobljenih kutova nego su ravni, a to je Ivani osobno bilo jako bitno, a istovremeno s praktične strane nudi jako dobru zvučnu izolaciju i toplinsku izolaciju.
Ne odlučujte se odmah na najskuplje rješenje
“Zapravo se radi o kombinaciji i profila i stakla. Možemo reći da je dobra izolacija postignuta rasporedom komora unutar samih profila. Nije bitno je li pet ili šest komora, mi sa svojim rasporedom komora postižemo visoku učinkovitost u profilima i htio bih reći da zapravo uz profil je bitno i staklo, ali ono što je bitno poručiti ljudima je da ne odabiru odmah najskuplje rješenje nego neko optimalno rješenje. Možda je nekome dovoljno i dvoslojno staklo, nekome je dovoljno i troslojno, to se vrlo lako izračuna danas”, ističe Josip.
Deceuninck koristi moderne materijale i visoko kvalitetnu tehnologiju za proizvodnju PVC prozora i vrata. Osim klasičnih čeličnih ojačanja, koriste i ThermoFibra tehnologiju neprekinutih nizova staklenih vlakana za maksimalnu toplinsku izolaciju te odličnu stabilizaciju prozora.
Hrvatski proizvod na koji možemo biti ponosni
“Mi kao tvrtka Deceuninck ulažemo u razvoj i inovaciju i u lokalnim krajevima, možemo reći da naši prozori imaju tehnologiju sa staklenim vlaknima unutar profila i da to više nisu samo PVC prozori već je spoj materijala možda nova generacija ili vrsta prozora. Takve profile odnosno prozore laminiramo i izrađujemo u našoj novoj tvornici u Bistri gdje radi preko 200 zaposlenih i isporučujemo ih u preko 500 partnera diljem Europe tako da možemo reći da je ovaj proizvod koji je danas ovdje uvelike hrvatski proizvod.”
Ivana je svoju stolariju izabrala u crnoj boji, koja zbog svoje specifične folije manje privlači toplinu, a zvučna i toplinska izolacija postignuta je i troslojnim staklom. Elegantan, francuski izgled stolarije dodatno ističe predivan pogled.
Gradnja doma
5 situacija u kojima vam geodet može uštedjeti tisuće eura
U cijeloj priči oko kupnje nekretnine ili gradnje kuće, geodet je onaj kojeg nitko ne poziva na vrijeme, a svi požele da jesu
Geodeta se gotovo uvijek gleda kao trošak. Još jedan stručnjak, još jedan elaborat, još jedna stavka u ionako napuhanom budžetu za gradnju ili kupnju nekretnine. No u praksi je često obrnuto: pravi trenutak za geodeta nije trošak, nego ulaganje. A krivi trenutak, ili njegovo potpuno izostavljanje, može vas koštati višestruko više.
Problem je što geodet nije struka koja se sama reklamira. Arhitekt vam pokaže vizualizaciju, građevinar donese ponudu po kvadratu, banka objasni uvjete kredita — a geodet jednostavno čeka da ga netko pozove. Većina ljudi ga pozove prekasno, u trenutku kada je problem već nastao i kada su opcije puno skuplje nego što su bile na početku.
Dobra vijest je da se to može izbjeći. Dovoljno je znati u kojim fazama procesa geodet postaje ključan — i zašto ga isplati angažirati prije nego što situacija to počne sama zahtijevati.
Mislite da vam geodet ne treba? Evo kada ga zapravo morate angažirati
U kojoj fazi kupnje nekretnine je geodet potreban?
Kratki odgovor: ranije nego što mislite.
Kod kupnje zemljišta, geodet bi idealno trebao izaći na teren još prije nego što potpišete predugovor. U toj fazi njegova uloga je preventivna — provjerava podudaraju li se katastarski podaci sa stvarnim stanjem na terenu, jesu li međe jasne i neosporne, i nema li nikakvih odstupanja koja bi mogla otežati gradnju ili buduću prodaju. Više o tome što sve trebate provjeriti prije kupnje pišemo u tekstu Savjeti za kupnju nekretnine ili zemljišta.
Kod gradnje kuće geodet ulazi u igru dva puta: prvi put prije početka radova, kada iskolčuje građevinu na terenu, i drugi put kada je gradnja završena, kada snima izvedeno stanje za upis u katastar. Bez prvog koraka ne možete legalno početi graditi, bez drugog ne možete dobiti uporabnu dozvolu.
Kod legalizacije postojećeg objekta geodetski snimak jedan je od temeljnih dokumenata u cijelom postupku — bez njega zahtjev ne može ni krenuti u proceduru.
Kod prodaje nekretnine geodet nije formalno obavezan, ali neuređeni katastarski podaci redovito blokiraju transakciju u zadnji čas — najčešće kada kupac već ima odobren kredit i sve strane čekaju samo na potpis.
5 situacija u kojima geodet može napraviti stvarnu razliku
1. Otkrijete da kupujete manje nego što mislite
Oglas kaže 800 kvadrata. Katastar kaže 800 kvadrata. Ali stvarna izmjera na terenu pokaže 720 — jer je susjed godinama pomicao ogradu ili je stara međa jednostavno pogrešno ucrtana. Razlika od 80 kvadrata na građevinskom zemljištu u okolici većeg grada može lako značiti desetke tisuća eura. Geodet to otkriva prije potpisivanja ugovora. Bez njega, plaćate za nešto što ne dobivate i to s kamatama ako ste uzeli kredit.
2. Spriječite gradnju na krivom mjestu
Iskolčenje građevine zvuči kao formalnost. U stvarnosti je to trenutak u kojem apstraktni nacrt postaje fizička stvarnost na terenu — i jedina prigoda da se uhvate eventualne pogreške prije nego što je ikad previše kasno. Kuća koja završi preblizu susjedovoj međi, preblizu cesti ili izvan građevinske zone mora se ili rušiti ili skupo prilagođavati. Ispraviti takvu grešku nakon što su temelji izliveni košta višestruko više od geodetskog elaborata koji je trebalo napraviti na početku.
3. Izbjegnete dugogodišnji spor sa susjedom
Granični sporovi između susjeda jedni su od najskupljih i najdugovječnijih vrsta imovinskih sporova. Odvjetnici, sudski vještaci, godine čekanja na pravomoćnu presudu — i sve to samo zato što granica između dviju parcela nikad nije formalno utvrđena. Geodetski elaborat o uređenju međe, potpisan od svih strana, taj problem rješava jednom zauvijek. Cijena takvog elaborata višestruko je manja od prvog odvjetničkog honorara.
4. Uspješno prodate nekretninu bez zadnjih prepreka
Pronašli ste kupca, dogovorena je cijena, a onda se ispostavi da kuća nije uredno upisana u katastar, da se podaci ne podudaraju sa zemljišnom knjigom ili da objekt formalno ne postoji kao stambeni. Banka kupcu neće odobriti kredit. Posao propada. Kupac odustaje. Sve što je trebalo napraviti — geodetski snimak i upis — koštalo bi djelić izgubljene vrijednosti ili propale transakcije. Kad se radi o nekretninama, papirnati red nije birokracija, nego novac.
5. Ubrzate cijeli proces gradnje i dozvola
Svaki korak u gradnji – od lokacijske informacije do uporabne dozvole – pretpostavlja urednu geodetsku podlogu. Kad su ti dokumenti na svom mjestu od samog početka, postupci teku brže, nadležni uredi nemaju razloga za vraćanje zahtjeva, a vi ne gubite tjedne ili mjesece na ispravke i dopune. A u gradnji, svaki izgubljeni tjedan ima svoju cijenu: produženi najam, kamate na kredit, pomicanje useljenja. Geodet koji je uređen od prvog dana nije usporavač procesa — on je jedan od rijetkih koji ga stvarno ubrzava.
Na kraju, pitanje nije hoćete li trebati geodeta – nego kada
Većina ljudi koji su prošli kroz gradnju ili kupnju nekretnine s osmijehom kažu isto: da su znali ranije, pozvali bi ga odmah. Ne zato što je neophodan u svakom trenutku, nego zato što u pravim trenucima radi razliku koju je teško nadoknaditi naknadno.
Ako ste tek na početku procesa — bilo da razmišljate o kupnji zemljišta, gradnji kuće ili sređivanju papira za postojeći objekt — pravi trenutak za razgovor s geodetom je upravo sada, dok su opcije još otvorene i dok greške još nisu napravljene.
Gradnja doma
Mislite da vam geodet ne treba? Evo kada ga zapravo morate angažirati
Saznajte što točno radi geodet, kada ga morate angažirati i kako vam njegove usluge mogu uštedjeti vrijeme, novac i brojne probleme
Kada ljudi planiraju gradnju ili kupnju nekretnine, u glavi im se vrte arhitekti, građevinci, odvjetnici i banke. Geodet najčešće uopće ne dolazi na radar sve dok se negdje ne zakomplicira. A kad se zakomplicira, obično već kasni.
Zato je vrijedno jednom zauvijek razjasniti tko je geodet, čime se bavi i zašto bez njega mnogi projekti jednostavno ne mogu krenuti s mjesta.
5 situacija u kojima vam geodet može uštedjeti tisuće eura
Razlog je donekle razumljiv. Geodet je struka koja radi tiho, u pozadini, bez dramatičnih nacrta i uzbudljivih vizualizacija. Nitko ne gleda YouTube videe o geodetskim elaboratima. Nitko ne pita prijatelje jesu li zadovoljni svojim geodetom. A onda jednog dana stigne poziv susjeda koji tvrdi da mu je ograda na njegovoj parceli, ili se ispostavi da kuća stoji nekoliko metara dalje nego što bi trebala, ili banka odbija kredit jer papiri nisu čisti i odjednom svi žele znati tko je geodet i zašto ih nitko nije na vrijeme upozorio.
Geodet nije samo “onaj koji mjeri zemljište”
Ovlašteni geodet bavi se svime što ima veze s preciznim položajem u prostoru: izmjerom zemljišta, određivanjem granica parcela i izradom geodetskih elaborata koji su zakonski preduvjet za cijeli niz postupaka. On je taj koji iskolčuje građevinu na terenu prije nego što bageri uđu u akciju, koji snima izvedeno stanje objekta za upis u katastar i koji izrađuje parcelacijski elaborat kada se neka čestica dijeli ili spaja.
Ukratko: geodet radi s prostorom kakav stvarno jest, a ne kakav bi netko volio da je.
Kada vam konkretno treba geodet?
Prije kupnje zemljišta. Granice parcele u katastru i stvarno stanje na terenu ponekad se ne podudaraju. Stare međe, neoznačeni stupići, parcele koje su godinama “otišle” na susjedovo — sve se to otkriva tek kad geodet izađe na teren. Provjera prije kupnje može uštediti velik novac i godine nerviranja. Više o tome što sve trebate provjeriti prije potpisivanja ugovora pišemo u tekstu Savjeti za kupnju nekretnine ili zemljišta.
Prije gradnje kuće. Nakon što dobijete građevinsku dozvolu, a prije nego što krene gradnja, geodet mora iskolčiti građevinu. Bez toga nije moguće legalno započeti radove.
Kod legalizacije objekta. Geodetski snimak jedan je od ključnih dokumenata u postupku legalizacije bespravno izgrađenih objekata. Geodet dolazi na teren, snima stvarno stanje i izrađuje elaborat koji se predaje uz zahtjev.
Kod parcelacije i spajanja čestica. Želite prodati samo dio svog zemljišta? Ili spojiti dvije susjedne parcele u jednu? U oba slučaja potreban je parcelacijski elaborat koji izrađuje geodet, a tek potom promjene ulaze u katastar i zemljišne knjige.
Kod upisa kuće u katastar. Kad je gradnja gotova, kuća ne postoji “na papiru” dok je netko ne evidentira. Geodet snima objekt i izrađuje elaborat za upis — bez toga nema uporabne dozvole, nema prijave prebivališta, nema hipoteke.
Geodet, arhitekt, građevinar – tko je tko?
Ovo je pitanje koje zbunjuje gotovo svakoga. Razlika je u biti jednostavna: arhitekt projektira – crta tlocrte, osmišljava izgled i raspored prostora, ishodi dozvole. Građevinar gradi – realizira projekt na terenu. Geodet mjeri i evidentira – radi s granicama, koordinatama i katastarskim podacima.
Planirate renovaciju stana? Evo koga trebate angažirati i kada
Postoji jedna zamka: etažiranje, primjerice, mnogi pogrešno pripisuju geodetu. Etažni elaborat najčešće izrađuju arhitekti ili građevinari jer on sadrži tlocrte unutrašnjosti zgrade, dok geodeti rade usklađenje katastra i zemljišne knjige — dakle, povezivanje zgrade s česticom. Te dvije uloge se često miješaju, a rezultat je gubljenje vremena i novca na pogrešnog stručnjaka.
Što se dogodi ako preskočite geodeta?
Posljedice rijetko dolaze odmah. Češće se nakupljaju tiho, a onda eksplodiraju u najgorem trenutku.
Gradnja na krivom položaju jedan je od bolnijih scenarija: kuća je podignuta, a tek se potom ispostavlja da je temelj preblizu međi ili čak djelomično na susjedovoj parceli. Sporovi sa susjedima zbog neoznačenih ili spornih granica redovita su pojava kada nitko nije pozvao geodeta da ih formalno utvrdi.
Problemi s dozvolama i upisom znaju blokirati cijeli projekt: bez urednog geodetskog elaborata nema upisa u katastar, bez upisa u katastar nema uporabne dozvole, bez uporabne dozvole nema prijave priključaka. Ako vlasnik planira prodaju, bez čistih papira banke često neće odobriti stambeni kredit potencijalnom kupcu — što efektivno znači da je nekretnina neprodiva po tržišnoj cijeni.
Kupnja doma bez stresa? ZABA centar stambenih kredita nudi sve na jednom mjestu
Koliko košta angažman geodeta?
Nema jedinstvene tarife jer cijena ovisi o vrsti elaborata, veličini i konfiguraciji parcele, lokaciji te o tome je li međa sporna ili jednostavna. Prosječna cijena geodetskog snimka za legalizaciju kreće se oko 590 eura, a parcelacija u prosjeku iznosi oko 840 eura, uz napomenu da rasponi mogu biti i širi ovisno o specifičnostima situacije. Konfiguracija terena igra ulogu: nije isto mjeriti ravnu livadu u Slavoniji i nepristupačnu šumu na Velebitu. Ako susjedi odbijaju potpisati među, postupak se komplicira i skuplja.
Dobra vijest: u usporedbi s troškovima koji nastaju kada se propusti pravi trenutak, sudski sporovi, rušenja, prepravke projekta, geodetski elaborat gotovo uvijek ispadne jeftinom ulaganjem.
