Gradnja doma
Kako je građen Knauf Insulation experience centar – vrhunski primjer održive gradnje
Održiva gradnja temelji se na šest načela – reciklirati, očuvati, ponovno koristiti, obnoviti, zaštititi prirodu i bez štetnog utjecaja na okoliš. Prema tim načelima građena je zgrada Knauf insulation experience centra u Sloveniji, a dobila je i najviši DGNB certifikat.
Knauf Insulation experience centar je regionalni, obrazovno demonstracijski centar u području energetske učinkovitosti, toplinske i zvučne izolacije, požarne sigurnosti te održive gradnje.
Objekt sa šest različitih fasada
“Bruto tlocrtna površina objekta je 832 kvadratna metra koji je sam po sebi vrlo raznolik. Već sam arhitektonski dizajn objekta shematski prikazuje različite mogućnosti dizajna kao i principe održive gradnje koje nudi koncern Knauf u svim svojim divizijama te pridruženi partneri u projektu.
Objekt ima 6 različitih vrsta fasada, od klasičnih kontaktnih, ravnih i valovitih ventiliranih fasada, ovjesne fasade s toplinskim izolacijskim panelima te također živi ozelenjeli zid.”, navodi Domen Ivanšek, voditelj građevinskih znanosti, Knauf Insulation.


Centar je izgrađen 2018. godine i prvi je objekt u Sloveniji s međunarodnim DGNB certifikatom za održivu gradnju.
“DGNB se temelji na šest ocjenjivačkih kriterija svake zgrade. Ako počnemo s ekološkom kvalitetom, u tom se segmentu mora izvesti vrlo opsežna LCA analiza štetnih utjecaja objekta na okoliš, sve od utjecaja CO2 pa do različitih upotreba energija i slično. Tu treba posebno pažljivo odabrati besprijekoran građevinski materijal, čega smo se u našem primjeru vrlo strogo pridržavali.”, ističe.
Za dobivanje certifikata ocjenjuje se ekonomska isplativost, kakvoća zraka, fleksibilnost objekta pri korištenju, upotreba energije, proces projektiranja te socijalna i funkcionalna kvaliteta, što uključuje i postignutu toplinsku, vizualnu i akustičnu udobnost.
“U našem centru smo koristili kao srce akustičkih svojstava i akustičkog komfora, mineralnu vunu, uparili smo je sa proizvodima Knauf grupacije, znači gips pločama i sličnim suhomontažnim sustavima, što je jedna od naših najjačih točaka, odnosno najbolja moguća simbioza kad se govori o akustičkim svojstvima i visokoj razini zvučne izolacije.”, navodi Maro Puljizević, dipl.ing.građ., voditelj odjela za razvoj i istraživanje, Knauf Insulation.


Mineralna kamena i staklena vuna su jedne od rijetkih materijala koji objedinjuju odlična toplinska, protupožarna i akustična svojstva
“Struktura mineralne vune je takva otvorena struktura, kad bi stavili mineralnu vunu pod mikroskop ukazao bi nam se labirint zraka i vlakana mineralne vune i upravo taj labirint predstavlja problem zvuku da prođe sa jedne strane na drugu stranu ili mineralne vune ili građevinskog elementa u kojem je mineralna vuna sastavni dio.”, ističe Puljizević.
Prije izgradnje, valjalo je odabrati razinu zvučne izolacije koja odgovara potrebama djelatnika centra.
“Naravno, mi smo išli na najviši mogući nivo. I to je nivo koji nam osigurava da se glasan razgovor sa jedne strane neće čuti na drugoj strani. Kad znamo takav limit i to je naša meta našeg odabira građevinskog elementa, onda možemo krenuti u sam sastav i izgradnju. U našem slučaju, to znači da koristimo dvostruku Knauf oblogu sa oba dvije strane te ispunu, a najmanje 75 ili čak 100 milimetara mineralne vune. To je nekakav klasični sastav koji omogućava visoku razinu zvučne izolacije, odnosno privatnosti.”, pojašnjava.

Odlična akustika i kakvoća zraka osigurani su u svim prostorijama u centru
Puljizević kaže kako je Centar podijeljen na prizemlje u kojem je demonstracijski centar, tu su veliki eksponati koji se mogu jednostavno rastavljati i sastavljati te se tako mogu praktično demonstrirati i podučavati različite interne i eksterne sudionike.
“Zatim imamo tehničko savjetodavnu službu za sve naše klijente. Na prvom katu imamo takozvani edukacijsko-iskustveni prostor s dvije multifunkcijske učionice koje imaju modernu audio vizualnu opremu, od pametnih ploča pa do demonstracijskih primjera i virtualne stvarnosti.
U virtualnoj stvarnosti imamo razvijene aplikacije kroz koje se možete jednostavno prošetati u našoj kući ili po industrijskom objektu. Virtualno jednostavno otvorite zid, stropove, podove, primite svaki sloj izolacije, profile i pogledate ih i u virtualnom okruženju te pročitate više o tim rješenjima.”, zaključuje.


Poštivanjem strogih pravila održive gradnje, energetske učinkovitosti i ugodnosti življenja, Knauf insulation experience centar uspio je dobiti najviši, platinum certifikat.
“Certifikat za nas osobno i za Knauf Insulation zgradu predstavlja marketinški atraktivan alat. S tehničke strane zapravo znači da smo uspjeli s našim rješenjima, koncerna Knauf i pridruženih partnera, sagraditi i dokazati da se mogu doseći najviši standardi održive gradnje na svijetu.
Osim toga, ovo je prvi objekt u Sloveniji koji je certificiran po dodatnoj održivoj shemi Active House. Također, ta zgrada je bila korištena kao pilot primjer za testiranje novog europskog okvira pod nazivom Levels kojeg je razvila Europska komisija.”, dodaje Domen Ivanšek.
Prema okviru održive gradnje Europske unije, do 2030. godine trebala bi se udvostručiti stopa energetske učinkovitosti, a ovo je primjer kako bi se objekti trebali projektirati i graditi.
Propisi i regulative
Energetski razredi stambenih zgrada – što znače i kolika je stvarna potrošnja?
Saznajte što znače energetski razredi od A+ do G i kako utječu na potrošnju energije, troškove i vrijednost vaše nekretnine.
Energetski razred zgrade jedan je od ključnih pokazatelja njezine energetske učinkovitosti, odnosno količine energije potrebne za grijanje po kvadratnom metru tijekom godine. Izražava se u jedinici kWh/m²a (kilovatsati po četvornom metru godišnje), a klasifikacija ide od A+ (najbolji razred) do G (najlošiji).
Ovaj sustav omogućuje jednostavnu procjenu kvalitete gradnje, razine izolacije te očekivanih troškova energije za grijanje i hlađenje.

Kako se određuje energetski razred?
Energetski razred zgrade ovisi o nizu međusobno povezanih faktora, među kojima su najvažniji toplinska izolacija (fasada, krov i pod), kvaliteta prozora i vrata, odnosno stolarije, sustavi grijanja i hlađenja, kao i ventilacija i ukupna brtvljenost objekta. Sve veću ulogu ima i korištenje obnovljivih izvora energije. Što je zgrada bolje izolirana i tehnički opremljena, to je manja količina energije potrebna za održavanje ugodne unutarnje temperature, što izravno rezultira nižim troškovima i većom energetskom učinkovitošću.

Energetski razredi i potrošnja energije
U nastavku donosimo okvirne vrijednosti godišnje potrebne toplinske energije za grijanje po energetskim razredima:
A+ – iznimno učinkovite zgrade
- Potrošnja: ≤ 15 kWh/m²a
- Karakteristike: gotovo nulta energija (nZEB), korištenje obnovljivih izvora (solarni paneli, dizalice topline), vrhunska izolacija
- Primjena: moderne novogradnje i pasivne kuće
A – vrlo učinkovite zgrade
- Potrošnja: 15 – 25 kWh/m²a
- Karakteristike: visoka razina izolacije, kvalitetna stolarija, niski troškovi grijanja
B – visoka energetska učinkovitost
- Potrošnja: 25 – 50 kWh/m²a
- Karakteristike: dobra izolacija, učinkoviti sustavi grijanja
- Često se postiže u kvalitetnijim novogradnjama
C – standardna novogradnja
- Potrošnja: 50 – 100 kWh/m²a
- Karakteristike: zadovoljava zakonske minimalne uvjete
- Najčešći razred kod novijih zgrada
D – srednja učinkovitost
- Potrošnja: 100 – 150 kWh/m²a
- Karakteristike: slabija izolacija, viši troškovi grijanja
- Često starije zgrade bez obnove
E – niska učinkovitost
- Potrošnja: 150 – 200 kWh/m²a
- Karakteristike: značajni gubici topline, zastarjeli sustavi
F – vrlo niska učinkovitost
- Potrošnja: 200 – 250 kWh/m²a
- Karakteristike: loša izolacija, visoki računi za energiju
G – izrazito neučinkovite zgrade
- Potrošnja: > 250 kWh/m²a
- Karakteristike: velike toplinske gubitke, potreba za hitnom energetskom obnovom

Kako poboljšati energetski razred?
Najčešće mjere za poboljšanje energetskog razreda uključuju:
- ugradnju toplinske izolacije (fasada, krov)
- zamjenu stolarije (PVC ili ALU s troslojnim staklom)
- modernizaciju sustava grijanja (kondenzacijski kotlovi, dizalice topline)
- ugradnju solarnih sustava
- poboljšanje ventilacije (rekuperacija)
Energetski razredi jasno pokazuju koliko je zgrada učinkovita u potrošnji energije. Razlika između razreda A+ i G može značiti i više od deset puta veću potrošnju energije. Upravo zato ulaganje u energetsku učinkovitost nije samo ekološki odgovorno, već dugoročno donosi značajne financijske uštede.
Prilikom kupnje ili najma nekretnine, energetski razred trebao bi biti jedan od ključnih kriterija odluke.
Propisi i regulative
Kako čitati energetski certifikat i što vam govori o stanju kuće
Energetski certifikat može biti puno više od zakonske obveze
Mnogi vlasnici kuća i stanova o njemu počnu razmišljati tek kada prodaju nekretninu ili je žele iznajmiti, no energetski certifikat može biti puno više od zakonske obveze. On pokazuje koliko zgrada troši energije, gdje nastaju najveći gubici i što se isplati obnoviti prije nego što uložite novac u novu fasadu, grijanje ili stolariju.
U praksi je riječ o dokumentu koji može pomoći da ne ulazite u energetsku obnovu naslijepo. Umjesto nagađanja, vlasnik dobiva jasniju sliku o tome u kakvom je stanju objekt i koji zahvati mogu donijeti najveću uštedu.
Zelene zgrade ili samo marketing? Stručnjaci upozoravaju na greenwashing
Što je energetski certifikat i zašto je važan
Iza samog certifikata stoji detaljan energetski pregled zgrade. U tom se postupku analiziraju podaci iz dokumentacije, pregledava se stanje objekta na terenu i uzimaju u obzir informacije o načinu korištenja prostora. Procjenjuju se toplinska izolacija, kvaliteta vanjske stolarije, sustavi grijanja i drugi elementi koji utječu na ukupnu potrošnju energije.
Kako objašnjava Josip Ladić, dipl. ing. arh., stručnjak za energetsko certificiranje, svi se ti podaci prema propisanoj metodologiji unose u proračunski model koji na kraju daje energetski razred zgrade. Osim samog dokumenta, u postupku se izrađuje i opširnije izvješće koje detaljno pokazuje koje su ulazne vrijednosti korištene u izračunu.
Drugim riječima, certifikat nije samo papir s nekoliko tablica i oznakom razreda. On je sažetak stvarnog stanja zgrade.

Što znače energetski razredi od A+ do G
Najpoznatiji dio koji svaki energetski certifikat prikazuje jest energetski razred zgrade. To je oznaka koja pokazuje koliko energije objekt troši tijekom godine.
Na ljestvici od A+ do G, najviši razredi označavaju energetsku učinkovitost, a najniži velike gubitke energije. Razredi A+ i A odnose se na vrlo učinkovite objekte s malom potrošnjom, dok se B i C još uvijek smatraju dobrim standardom. Razredi D, E, F i G najčešće su povezani sa starijim zgradama koje nemaju kvalitetnu izolaciju, imaju dotrajalu stolariju ili zastarjele sustave grijanja.
Ipak, sam razred treba znati pravilno protumačiti. Ladić ističe da prosječnoj osobi certifikat često nije dovoljno jasan bez stručnog tumačenja. Razred C, primjerice, ne znači da je objekt loš. Dugo su upravo takve bile standardno građene novije kuće, s izoliranim zidovima, izoliranim krovom i kvalitetnijom stolarijom.

Kako čitati energetski certifikat bez zabune
Mnogi vlasnici kad prvi put pogledaju certifikat vide samo obojenu skalu sa slovima i zaključe da je to jedina važna informacija. No stvarna vrijednost dokumenta krije se u onome što stoji iza tog rezultata.
Važno je razumjeti kako se do energetskog razreda došlo. Nije isto ima li kuća toplinsku izolaciju, ali zastario sustav grijanja, ili je problem u neizoliranoj ovojnici i lošim prozorima. Upravo zato bi vlasniku trebalo jednostavno objasniti što dobiveni razred znači i koji se problemi iz njega mogu iščitati.
U praksi, dobro protumačen energetski certifikat može pokazati treba li najprije mijenjati stolariju, izolirati fasadu, sanirati krov ili tek nakon toga ulagati u naprednije sustave grijanja.
Zašto kuća s dizalicom topline može imati bolji energetski razred
Danas se kod certifikata više ne promatra samo količina energije koja je potrebna za grijanje prostora. Sve je važniji i način na koji se ta energija dobiva.
Ako kuća koristi lož ulje ili manje učinkovit sustav grijanja, njezin će ukupni rezultat biti lošiji nego kod objekta koji koristi obnovljive izvore energije. Zato suvremeni sustavi poput dizalica topline, kotlova na pelete i fotonaponskih sustava mogu značajno poboljšati energetski razred.
To znači da zgrada koja je nekad bila svrstana u razred C danas, uz kvalitetniji sustav opskrbe energijom, može prijeći u znatno viši razred. U novijim certifikatima sve se više uzima u obzir i utjecaj objekta na okoliš, a ne samo potrošnja energije u užem smislu.
Pasivne kuće su na vrhu energetske učinkovitosti
Na vrhu ljestvice nalaze se pasivne kuće. To su objekti projektirani tako da troše vrlo malo energije za grijanje, često višestruko manje od prosječne kuće.
Takve kuće kombiniraju visoku razinu toplinske izolacije, kvalitetnu stolariju, promišljenu orijentaciju objekta i suvremene sustave grijanja i ventilacije. Često se grade od ekološki prihvatljivijih materijala i osmišljene su tako da maksimalno smanje potrebu za dodatnom energijom.
Zato pasivne kuće predstavljaju referencu kad se govori o tome koliko suvremena gradnja može biti učinkovita.
Što prvo obnoviti: fasadu, stolariju ili sustav grijanja
Ovo je jedno od najčešćih pitanja vlasnika starijih kuća. Mnogi odmah razmišljaju o ugradnji dizalice topline ili drugog modernog sustava grijanja, ali stručnjaci upozoravaju da to nije uvijek prvi korak.
Na čemu uštedjeti pri adaptaciji, a na čemu nikako ne?
Ako objekt ima lošu ovojnicu, odnosno neizolirane zidove, krov i dotrajalu vanjsku stolariju, velik dio topline i dalje će odlaziti van. U takvoj situaciji skupi sustavi grijanja ne mogu dati puni učinak.
Zato energetska obnova najčešće treba krenuti od ovojnice zgrade. Tek kad se riješe najveći toplinski gubici, ulaganje u novi sustav grijanja postaje doista isplativo. Upravo tu najveću vrijednost ima kvalitetno energetsko certificiranje jer pokazuje redoslijed zahvata koji imaju smisla.
Kako prepoznati da kuća gubi previše energije
Starije kuće bez izolacije i s dotrajalom stolarijom najčešće završavaju u nižim energetskim razredima. Takvi objekti troše više energije za grijanje, a posljedica su veći troškovi tijekom cijele godine.
Na problem mogu upućivati hladni zidovi, propuh, velike temperaturne razlike među prostorijama, kondenzacija na prozorima i visoki računi za grijanje. No bez detaljnog pregleda teško je procijeniti koji su gubici najveći i što je prioritet za obnovu.
Zato je energetski pregled koristan i onda kada ne postoji zakonska obveza. Vlasniku može pomoći da ne ulaže novac u pogrešan zahvat i da obnovu planira dugoročno.

Kada je energetski certifikat obvezan
Zakonski, energetski certifikat obvezan je u određenim situacijama, primjerice kod prodaje ili iznajmljivanja nekretnine. Potreban je i nakon većih rekonstrukcija koje znatno mijenjaju energetsku učinkovitost objekta.
To uključuje zahvate poput nove fasade, zamjene stolarije ili promjene sustava grijanja. Nakon takvih radova logično je ponovno procijeniti energetsku sliku zgrade jer se njezina potrošnja i učinkovitost mogu znatno promijeniti.
Energetski certifikat nije formalnost nego vodič za pametnu obnovu
Iako ga mnogi doživljavaju samo kao administrativni dokument, energetski certifikat zapravo može biti vrlo koristan alat. On ne pokazuje samo kojem razredu pripada kuća ili stan, nego može pomoći da razumijete zašto trošite previše energije i gdje se isplati ulagati.
U vremenu kad su troškovi energenata i kvaliteta stanovanja sve važnije teme, takav dokument postaje puno više od obveze. On može biti prvi korak prema domu koji je ugodniji za život, jeftiniji za održavanje i dugoročno vrjedniji.






