Gradnja doma
Izolacijom fasade do uštede
Za optimalnu energetsku uštedu izolacija ovojnice zgrade, prvenstveno fasade, je ključna. Zato je bitno odabrati izolacijske proizvode primjerene debljine i tehničkih karakteristika koje će uz uštedu osigurati ugodan, zdrav i siguran boravak.
Prema statistici, od ukupnog broja nastanjenih stanova i kuća u Hrvatskoj, čak 75 posto građevina starije je od 20 godina. Takve zgrade energetski su neučinkovite i troše previše energije za grijanje i hlađenje. Zbog nesigurnosti zaliha energije i zabrinjavajućeg rasta cijena, ali prije svega zbog zdravog i udobnog boravka, energetska obnova zgrada i kuća treba biti prioritet.
Kako bi takva obnova bila učinkovita i ostvarila sve zacrtane ciljeve uštede energije i ugodnog boravka, bitno je da se provodi prema stručnim tehničkim smjernicama.
Proučite stanje podloge
Dario Henezi iz tvrtke Knauf Insulation kaže da kod obnove starih fasada treba temeljito proučiti postojeće stanje podloge, osobito kad su posrijedi nekakve stare fasade, stara pročelja i često se tu dogodi da su na fasadi nekakve pukotine, ne nosivi dijelovi koje treba pripremiti u smislu skidanja ne nosivih dijelova i popravka reparaturnim motovima, nešto slično ili jasno, od tih nečistoća, prljavština, nekakvih ulja i nešto slično.
Prema tehničkom procesu o uštedi energije, na kontinentalnom dijelu sad su već uobičajene debljine od petnaest do dvadeset centimetara debljina izolacije toplinske, a u primorskom dijelu od desetak do petnaest centimetara toplinske izolacije na vanjskim zidovima objekata, izjavio je Henezi za Dom na kvadrat.
Minimalna toplinska zaštita
Kod novih zgrada su svojstva i debljine izolacije definirane Tehničkim propisom za racionalno korištenje energije, a Henezi je objasnio da treba izračunati koeficijent prolaska topline koji mora biti kao minimalna toplinska zaštita. Kada računate toplinsku vrijednost samog zida, pa čak i žbuke, iznutra i izvana i debljine izolacije, morate dobiti taj U koeficijent minimalne toplinske zaštite zahtjevan prema tim propisima. Zapravo je to ono što određuje potrošnju topline odnosno energije u tim stambenim zgradama.
Kod obnove starih zgrada, djelomična je ograničenost tehničkih rješenja, no kod gradnje novih tih ograničenja nema te svaka zgrada uz svoju arhitektonsku vrijednost mora biti i energetski učinkovita. Knauf Insulation izolacijske ploče su najbitniji i neizostavan dio fasadnih sustava jer upravo o njima ovisi kolike će biti uštede energije i kakvi će biti uvjeti stanovanja.
Kad gledamo praktički postoji nekoliko vrsta, možda samo dvije vrste toplinske izolacije za kontaktne toplinske fasade trenutno na tržištu. Najučestaliji bi rekli, ali kamena vuna ono što nudi, prvenstveno je sama po sebi je osim toplinske, zvučna i protupožarna zaštita, a vrlo bitno je i da je sama kamena vuna od tih mineralnih vlakna vrlo porozan materijal i jako paropropustan, gotovo kao zrak, što omogućava da jednostavno zbog bolje klime u unutarnjim prostorima, ta takozvani zidovi dišu, rekao nam je Henezi.
Mineralna vuna
Mineralna vuna je negoriv izolacijski materijal, kompatibilan sa svim certificiranim fasadnim sustavima na tržištu. Ona je prirodan, trajno dimenzijski stabilan materijal te izvrsna zvučna izolacija.
Knauf insulation nudi četiri u jedan proizvod. Dakle, toplinska, protupožarna, zvučna izolacija i vrlo bitno spomenuti po pitanju požara. Postoji jedan pamtljiv podatak da u Europskoj uniji svake četiri minute dolazi do požara. U Zagrebu je to četiri dnevno i bitno je kod tih stambenih zgrada da kamena vuna kao potpuno negorivi materijal jednostavno ne dopušta da, ako se dogodi požar u nekom stanu, da se on ne širi po fasadi u stanove iznad, objasnio je Henezi.
Izolacija fasade kamenom mineralnom vunom štedimo i do pedeset posto energije koju trošimo za grijanje i hlađenje radnog i životnog prostora.
Na www.knaufinsulation.hr nalazi se kalkulator za obiteljske kuće u koji možete unijeti postojeće stanje izolacije, ne samo na fasadu nego i u krovišta, u podove i u pregradne zidove, obloge zidova i možete izračunati koliko okvirnu godišnju uštedu, izjavio je Henezi.
Najavljene državne subvencije za obnovu kuća i zgrada će s najvećim iznosima poticati tzv. dubinsku i sveobuhvatnu obnova zgrada, pri čemu će se voditi računa o uštedama, zdravim unutarnjim klimatskim uvjetima u prostoru te zaštiti od požara kao primarnom sigurnosnom faktoru.
Gradnja doma
Planirate renovaciju stana? Evo koga trebate angažirati i kada
U nastavku donosimo jasan vodič koji pomaže razumjeti ulogu svakog stručnjaka i redoslijed njihova uključivanja u proces renovacije
Planiranje renovacije stana često započinje istim pitanjem – koga angažirati za renovaciju? Pravovremeno uključivanje pravih stručnjaka ključno je za kvalitetan rezultat, kontrolu budžeta i izbjegavanje naknadnih korekcija.
Zahvaljujući dostupnosti digitalnih alata, inspiracije na društvenim mrežama i sve naprednijim AI alatima za vizualizaciju prostora, mnogi vlasnici stanova već u početnoj fazi pokušavaju sami zamisliti budući izgled svog doma. Uz nekoliko klikova moguće je isprobati različite tlocrte, boje, stilove i rasporede namještaja.
Takvi alati mogu biti korisni kao polazišna točka. Pomažu u artikuliranju ideja i lakšem komuniciranju želja. Ipak, virtualne vizualizacije ne mogu zamijeniti stručno znanje i iskustvo. One ne uzimaju u obzir stvarna ograničenja prostora, tehničke instalacije, zakonske okvire i dugoročnu funkcionalnost.
Upravo zato, bez obzira na to koliko je ideja dobro razrađena u digitalnom alatu, najsigurniji put do kvalitetne renovacije uvijek vodi kroz suradnju sa stručnjacima. Arhitekti, dizajneri interijera i ostali profesionalci znaju kako ideju pretvoriti u izvediv, siguran i dugoročno održiv projekt.
U nastavku donosimo jasan vodič koji pomaže razumjeti ulogu svakog stručnjaka i redoslijed njihova uključivanja u proces renovacije.
1. Arhitekt – prvi korak kod ozbiljne renovacije
Ako renovacija uključuje rušenje zidova, promjenu tlocrta, novu kupaonicu ili zahvate u nosivu konstrukciju, arhitekt je prva osoba koju treba angažirati. On analizira postojeće stanje, prostorne mogućnosti i zakonske okvire. Na temelju toga izrađuje projekt koji je funkcionalan, siguran i izvediv.
U ovoj fazi definiraju se raspored prostorija, osnovna logika kretanja kroz stan i tehnička rješenja. Kvalitetan arhitektonski projekt sprječava pogreške koje se kasnije teško i skupo ispravljaju.
2. Dizajner interijera – povezivanje funkcije i estetike
Nakon što je osnovna struktura stana definirana, u proces se uključuje dizajner interijera. Njegova uloga je oblikovati prostor prema stvarnim navikama korisnika. Fokus je na funkcionalnosti, ergonomiji i atmosferi prostora.
5 savjeta dizajnerice interijera kako urediti dom kao profesionalac
Dizajner interijera planira raspored namještaja, rasvjetu, odabir materijala i boja. Njegovo uključivanje prije početka radova omogućuje precizno planiranje instalacija i izbjegavanje improvizacija na gradilištu.
3. Specijalisti za kuhinje i namještaj po mjeri
Kada je koncept interijera jasan, slijedi suradnja sa specijalistima za kuhinje, ormare i namještaj po mjeri. Oni izrađuju detaljna rješenja prilagođena prostoru i svakodnevnom korištenju.
Ova faza je važna jer se tada definiraju točne mjere, sustavi pohrane i tehnički detalji. Dobro isplanirana kuhinja i ugradbeni elementi značajno utječu na kvalitetu života u stanu.
4. Savjetnik za boje – završno usklađivanje prostora
Odabir boja često se podcjenjuje, iako snažno utječe na doživljaj prostora. Savjetnik za boje pomaže u izboru nijansi koje odgovaraju svjetlu, materijalima i funkciji prostorije.
Ova faza je posebno korisna kod cjelovitih renovacija, ali i u situacijama kada se teško donose konačne odluke.
5. Izvođač radova – početak realizacije
Tek kada su svi projekti i detalji definirani, u posao ulazi izvođač radova. On organizira gradilište, koordinira majstore i vodi računa o rokovima i kvaliteti izvedbe.
Ako se izvođač uključi prerano, često dolazi do promjena tijekom radova. To povećava troškove i produžuje trajanje renovacije. Jasna dokumentacija u ovoj fazi je ključna.
6. Krajobrazni arhitekt – ako stan ima vanjski prostor
Ako stan ima terasu, vrt ili atrij, planiranje vanjskog prostora ne bi trebalo ostaviti za kraj. Krajobrazni arhitekt osmišljava vanjski dio kao logičan nastavak interijera.
Japanski vrt u hrvatskom dvorištu: Dizajn Petre Novak
Planiraju se podne obloge, zelenilo, rasvjeta i način korištenja prostora kroz godinu. Dobro osmišljen vanjski prostor povećava vrijednost stana i kvalitetu boravka.
7. Profesionalni organizator – završni korak
Nakon završetka radova i useljenja, profesionalni organizator pomaže u organizaciji prostora. Njegov zadatak je prilagoditi ormare, pohranu i raspored stvari stvarnim navikama ukućana.
Ova faza osigurava da stan ne bude samo lijep, već i dugoročno funkcionalan.
Renovacija kao proces, a ne improvizacija
Kada se postavi pitanje koga angažirati za renovaciju stana, odgovor ovisi o opsegu radova i fazi u kojoj se projekt nalazi. Pravilnim redoslijedom angažiranja stručnjaka renovacija postaje predvidljiv proces, a ne niz improvizacija. Dobro planiranje uvijek štedi vrijeme, novac i živce, a krajnji rezultat je prostor koji u potpunosti odgovara načinu života njegovih korisnika.
Planirate renovirati stan? Evo koliko bi vas to moglo koštati
Arhitektura i dizajn
Što je biogradnja i zašto se sve češće spominje kao budućnost stanovanja?
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor
Biogradnja je pristup gradnji koji u središte stavlja zdravlje čovjeka, odnos prema prirodi i dugoročnu održivost prostora u kojem živimo. Riječ je o načinu gradnje koji koristi prirodne materijale, poštuje lokalni kontekst i nastoji smanjiti negativan utjecaj na okoliš.
Za razliku od klasične gradnje, biogradnja ne promatra kuću samo kao tehnički objekt. Ona je prostor koji aktivno utječe na kvalitetu života. Temperatura, vlaga, kvaliteta zraka i osjećaj ugode jednako su važni kao i statika ili dizajn.
Zašto su knjige o arhitekturi i dalje ključne za razumijevanje prostora
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor.
Odakle dolazi pojam biogradnje?
Pojam biogradnje razvija se iz kombinacije tradicionalnog znanja, ekologije i suvremene arhitekture. Temelji se na iskustvima starih kultura koje su gradile kuće od materijala dostupnih u neposrednom okruženju.
Takvi domovi bili su prilagođeni klimi, terenu i načinu života ljudi. Debeli zidovi od zemlje ili kamena ljeti su hladili, a zimi zadržavali toplinu. Drvo se koristilo zbog svoje dostupnosti i fleksibilnosti.
Danas se ta znanja reinterpretiraju kroz suvremene tehnologije, ali osnovna filozofija ostaje ista – graditi u skladu s prirodom, a ne protiv nje.
Koji se materijali koriste u biogradnji?
U biogradnji se koriste prirodni, slabo obrađeni i netoksični materijali. Najčešći su drvo, glina, slama, kamen, vapno i pluto. Sve češće se koristi i ovčja vuna kao izolacijski materijal.
Ono što ove materijale povezuje jest njihova sposobnost regulacije vlage i temperature. Zidovi „dišu“, a prostor zadržava stabilnu mikroklimu bez naglih promjena.
Za razliku od sintetičkih materijala, prirodni ne ispuštaju štetne spojeve. Time se smanjuje rizik od alergija, glavobolja i sindroma „bolesnih zgrada“.
Kako biogradnja utječe na kvalitetu života?
Prostori građeni prema načelima biogradnje često se opisuju kao ugodniji za boravak. Temperatura je stabilnija, zrak svježiji, a vlaga uravnotežena tijekom cijele godine.
Plijesan, vlaga ili loš zrak u vašem domu? Rekuperatori zraka nude trajno rješenje
Takvi domovi posebno su pogodni za obitelji s djecom, osobe s respiratornim problemima i sve koji puno vremena provode u zatvorenom prostoru. Boravak u njima potiče osjećaj smirenosti i povezanosti s okolinom.
Biogradnja također potiče sporiji i svjesniji način življenja. Prostor postaje mjesto odmora, a ne izvor dodatnog stresa.
Primjeri biogradnje u Hrvatskoj i svijetu
Primjeri biogradnje postoje stoljećima i prisutni su u različitim kulturama diljem svijeta, često kao odgovor na klimu i dostupne resurse.
Iglui, koje su Inuiti gradili na Arktiku, izrađeni su isključivo od snijega, ali upravo zahvaljujući strukturi i zraku zarobljenom između slojeva leda pružaju iznenađujuće dobru toplinsku izolaciju.
U afričkim zajednicama, primjerice kod naroda Masai i Himba, tradicionalne kuće izrađuju se od mješavine zemlje, gline i kravljeg izmeta, materijala koji je prirodan, lokalno dostupan i ima antibakterijska svojstva. Takvi objekti ljeti ostaju hladni, a zimi zadržavaju toplinu.
Slične principe nalazimo i u zemljanim kućama od naboja (rammed earth) u Kini i Maroku, kao i u adobe gradnji u Južnoj Americi. Iako se materijali razlikuju, zajedničko im je jedno: gradnja u skladu s prirodom, bez industrijskih procesa i s jasnim razumijevanjem okoliša u kojem nastaju. Upravo zbog toga ovakvi primjeri danas služe kao inspiracija suvremenoj biogradnji i održivoj arhitekturi.
U Hrvatskoj se biogradnja najčešće pojavljuje u obiteljskim kućama i manjim projektima. Posebno je prisutna u ruralnim područjima, ali sve češće i u suvremenim kućama na obali.
Primjeri uključuju kuće od drva i gline u Gorskom kotaru, slamnatice u kontinentalnom dijelu zemlje te drvene kuće projektirane prema pasivnim standardima.
U svijetu su predvodnici biogradnje Austrija, Njemačka i Švicarska, gdje se prirodni materijali često kombiniraju s visokom energetskom učinkovitošću. U Skandinaviji dominira drvo, dok se u Japanu tradicionalna drvena gradnja prilagođava suvremenim protupotresnim zahtjevima.
Je li biogradnja povratak unatrag ili korak naprijed?
Iako se oslanja na tradiciju, biogradnja nije nostalgičan povratak prošlosti. Ona je suvremen odgovor na pitanje kako graditi održivo i odgovorno.
Prirodni materijali danas se kombiniraju s modernim sustavima grijanja, ventilacije i upravljanja energijom. Rezultat su domovi koji su funkcionalni, estetski privlačni i dugoročno isplativi.
Biogradnja nije prolazni trend. Ona je promjena načina razmišljanja o prostoru. I jasna poruka da dom može biti zdrav, lijep i u skladu s prirodom – istovremeno.
