Gradnja doma
Vodič za uštedu energije u domu: 10 najčešćih mitova koje treba izbjegavati
Je li jeftinije držati grijanje stalno na niskoj temperaturi ili ga uključivati samo kad je potrebno?
Postoji mnogo gradskih mitova i “brzih trikova” za uštedu novca na računima za energiju. Mnogi su prilično beskorisni, ali neki ipak nude jednostavne i jeftine načine da smanjite potrošnju energije (i vaš mjesečni račun).
U nastavku su 10 najčešćih mitova i zabluda o uštedi energije koje treba izbjegavati.
1. Je li jeftinije držati grijanje stalno na niskoj temperaturi ili ga uključivati samo kad je potrebno?
Postoje argumenti za i protiv, a odgovor će vjerojatno ovisiti o vrsti sustava grijanja, vašem obrascu korištenja, te vrsti kuće i izolacije koju imate.
Službeni odgovor bio bi – stalno grijanje tijekom cijelog dana dovodi do većih gubitaka topline i viših troškova. Glavna britanska javna organizacija za smanjenje potrošnje energije i emisija ugljika, Energy Saving Trust, daje službeni odgovor da stalno grijanje tijekom cijelog dana troši više goriva, dovodi do većih gubitaka topline, a time i do viših troškova.
Koncept je jednostavan: zagrijavajte svoj dom kada vam je to potrebno; nemojte plaćati za stalno zagrijavanje kada vam nije potrebno. Kažu da je ovo najbolji način za uštedu energije i novca. Najbolje je koristiti timer kako bi termostat uključivao i isključivao grijanje i održavao željenu temperaturu u kući.
2. Rade li solarni paneli zimi?
Uobičajena je zabluda da solarni paneli ne funkcioniraju tijekom zime ili za oblačnih dana. Iako su puno učinkovitiji u stvaranju električne energije kad je sunčano, solarni paneli i dalje mogu proizvoditi struju čak i na najtmurnije dane.
Ključna je dnevna svjetlost, a ne sunčeva svjetlost. Čak i u oblačnim uvjetima, dio sunčeve svjetlosti prolazi kroz oblake, omogućujući panelima da generiraju struju, iako manje učinkovito.
Snijeg i led na solarnih panelima mogu smanjiti izlaznu snagu. No, moderni solarni paneli dizajnirani su da se do neke mjere sami čiste, pa bi smanjena učinkovitost trebala biti privremena.
3. Koriste li uređaji u stanju pripravnosti ili punjači ostavljeni u utičnicama i dalje struju?
Mnogi uređaji, poput igraćih konzola, prijenosnih računala i televizora, troše male količine energije kada nisu u uporabi, ali su i dalje priključeni i uključeni u utičnicu. To se ponekad naziva “vampirska struja“. Lako možete izbjeći korištenje ove standby energije tako da uređaje isključite iz zida.
Energy Saving Trust kaže da možete uštedjeti oko 45 funti godišnje isključivanjem uređaja iz utičnice kada ih ne koristite.
Međutim, prema zakonima EU-a, televizori i drugi uređaji proizvedeni nakon 2013. ne mogu trošiti više od 0,5 vata u stanju pripravnosti. Da biste dobili dojam o razmjeru, televizor koji je ostavljen u stanju pripravnosti 20 sati dnevno koštao bi oko 80 penija godišnje. Dakle, iako možda nećete uštedjeti koliko Energy Saving Trust predviđa, i dalje se isplati to činiti – svi uređaji koriste malu količinu struje, a to se može nakupiti.
4. Hoće li mi pametna brojila uštedjeti novac?
Ne – barem ne sama po sebi. Pametna brojila jednostavno zamjenjuju vaša postojeća brojila za plin i struju (po jedno za svaku), prate vašu potrošnju i automatski šalju očitanja vašem dobavljaču svaki mjesec.
Međutim, mogu vam pomoći da otkrijete načine kako uštedjeti energiju putem zaslona koji imate u kući. Ovaj mali uređaj bežično komunicira s vašim pametnim brojilima, prati vašu potrošnju energije i pokazuje vam koliko vas to košta, gotovo u stvarnom vremenu.
S više informacija o vašoj svakodnevnoj potrošnji energije, moći ćete uočiti načine kako smanjiti potrošnju.
5. Trebam li koristiti uređaje noću?
Korištenje perilice rublja i sušilice noću može vam uštedjeti novac, ali to ovisi o vrsti tarifnog plana koji imate za električnu energiju. Ako ste na tarifi koja nudi jeftinije noćne stope, kao što su Economy 7 ili Economy 10, tada ćete plaćati manje za struju koju koristite tijekom noćnih sati. Ove tarife pružaju niže cijene energije noću (obično između 11 sati navečer i 6 sati ujutro), ali po višoj cijeni tijekom dana.
Ako nemate takvu tarifu, korištenje uređaja noću neće značajno utjecati na vaše račune, jer ćete plaćati istu cijenu električne energije bez obzira na doba dana.
Važno je napomenuti sigurnosne rizike. Vatrogasne službe upozoravaju da je bolje ne koristiti sušilicu dok spavate, jer sušilice mogu uzrokovati požare, stoga bi bilo sigurnije koristiti ove uređaje dok ste budni i možete ih nadzirati.
6. Bi li pomoglo obojiti radijatore u crno?
Što se tiče bojenja radijatora u crno, odgovor je ne, prema Energy Saving Trustu. Najbolje je ostaviti ih bijelima, iako razlika nije velika.
Stručnjaci upozoravaju: Na ove stvari u domu nikada nemojte nanositi boju!
7. Je li jeftinije koristiti električni grijač umjesto radijatora?
Električni grijači učinkovito pretvaraju energiju u toplinu i mogu biti isplativo rješenje ako grijete samo jednu prostoriju na kraće vrijeme. Daju toplinu odmah, ali jednako tako, čim ih isključite, toplina nestaje. Ako grijete veći prostor i želite da ostane topao dulje vrijeme, centralno grijanje će vjerojatno biti bolje rješenje.
Iako su električni grijači jeftiniji, obično ne zagrijavaju prostor u kući tako učinkovito. Dakle, ako grijete samo sebe sat ili dva, električni grijač može biti isplativiji način zagrijavanja u usporedbi s pokretanjem cijelog sustava centralnog grijanja.
Međutim, ako želite grijati više prostorija ili jednu prostoriju tijekom duljeg razdoblja, centralno grijanje vjerojatno će biti učinkovitije.
8. Trebam li ostaviti grijanje uključeno ako idem na put?
Da – zimi. Da biste spriječili smrzavanje cijevi, što može prouzročiti štetu u vrijednosti stotina funti, Energy Saving Trust preporučuje da zimi ostavite grijanje barem donekle uključeno, čak i ako niste kod kuće.
Provjerite svoju policu osiguranja prije odlaska. Opće je pravilo održavati grijanje na najmanje 12°C (iako neki preporučuju barem 15°C), umjesto da ga potpuno isključite.
9. Trebam li isključivati svjetla svaki put kada izlazim iz prostorije?
Energy Saving Trust preporučuje isključivanje svjetla kad napuštate prostoriju, bez obzira na to koliko dugo. Također, izbjegavajte ostavljanje televizora i drugih uređaja u stanju pripravnosti.
10. Ako mi je grijanje uključeno, trebam li držati unutarnja vrata otvorena ili zatvorena?
Bolje je držati vrata prostorija koje ne želite grijati zatvorenima, kaže Energy Saving Trust.
Radijatori, električni panelni grijači, konvektorski grijači i toplinske pumpe rade stvaranjem strujanja zraka u prostoriji. Topli zrak se diže, kruži po sobi, hladi se i spušta, te se ponovno vraća do grijača kako bi se opet zagrijao.
Zatvaranje vrata osigurava da ovo strujanje ostane unutar određenog prostora i sprječava ulazak hladnog zraka.
Gradnja doma
Kad život diktira tlocrt: Gradnja doma iznutra prema van
Funkcionalna kuća omogućuje kratke i logične veze između prostora, jasno razdvajanje dnevnih i noćnih zona te dovoljno skladišnih površina koje su lako dostupne.
Kada razmišljamo o gradnji kuće, većina nas prvo vidi njezin vanjski izgled – fasadu, krov, volumen i stil. No suvremena arhitektura sve se češće okreće drukčijem pristupu. U fokus dolazi gradnja doma iznutra prema van – način projektiranja koji polazi od stvarnog života, svakodnevnih navika i dugoročnih potreba obitelji.
Riječ je o pristupu u kojem kuća ne nastaje iz crteža, nego iz razgovora. Umjesto pitanja “kako će kuća izgledati”, postavlja se ono važnije: kako će se u toj kući živjeti.
Kuća koja se planira prema svakodnevnim navikama
Kako objašnjava arhitektica Lucija Puljić, gradnja doma iznutra prema van započinje analizom funkcioniranja ukućana. Projekt ne počinje tlocrtnim linijama, već pitanjima: kako izgleda vaš dan, što vam danas smeta u prostoru u kojem živite, koje navike želite zadržati, a koje promijeniti.
Vrlo često investitori dolaze s nizom vizualnih referenci i želja, no problem nastaje kada se te slike ne uklapaju u stvarno mjerilo života. Kuća koja izgleda impresivno na fotografiji može u praksi biti naporna za korištenje. Ako se svakodnevne radnje odvijaju uz stalno penjanje stepenicama, dugačke hodnike ili loše organizirano skladištenje, prostor brzo postaje teret.
Zato je u ovom pristupu ključno prvo posložiti funkciju, kretanje i odnose između prostora, a tek potom razmišljati o materijalima, bojama i završnim oblogama.
Funkcionalna kuća kao temelj dobrog života
Planiranje kuće iznutra znači promišljanje svih svakodnevnih scenarija. Gdje ostavljate stvari kada ulazite u kuću, kako se krećete između kuhinje i blagovaonice, koliko vam je blizu spremište, gdje se odvija tišina, a gdje druženje.
Dobra kuća nije ona koja je samo lijepa, nego ona koja ne ometa život. Funkcionalna kuća omogućuje kratke i logične veze između prostora, jasno razdvajanje dnevnih i noćnih zona te dovoljno skladišnih površina koje su lako dostupne. Tek kada je ta osnova riješena, prostor može postati miran, ugodan i dugoročno održiv.
Kuća se ne gradi za danas, nego za godine koje dolaze
Jedna od ključnih prednosti gradnje doma iznutra prema van jest dugoročno razmišljanje. Kuća se ne planira samo za trenutnu fazu života, već za cijeli životni ciklus obitelji.
Zato je važno razmišljati kako će se prostori koristiti s vremenom, koje će se potrebe mijenjati i može li se kuća prilagoditi bez velikih zahvata. Dobra arhitektura omogućuje kući da “stari” zajedno s ljudima koji u njoj žive.
Odnos interijera, parcele i orijentacije prostora
Iako gradnja doma iznutra prema van polazi od interijera, ona ne zanemaruje vanjski kontekst. Naprotiv – funkcionalno planiranje mora se ispreplesti s parcelom, orijentacijom i zakonitostima prostora.
Orijentacija prostorija prema stranama svijeta jedan je od često zanemarenih, ali presudnih elemenata kvalitetnog doma. Dnevni boravci i prostori u kojima se boravi najčešće trebaju biti okrenuti prema jugu kako bi imali dovoljno prirodnog svjetla i pasivne topline zimi. Servisni prostori poput kupaonica, spremišta ili kuhinja mogu se smjestiti na sjeverniju stranu.
Upravo zato Puljić naglašava važnost uključivanja stručnjaka već pri odabiru parcele. Pogrešno odabrana parcela često onemogućuje kvalitetno projektiranje kuće, što kasnije dovodi do kompromisa poput loše osvijetljenih prostorija ili nedostatka prirodne ventilacije.
Planiranje doma počinje i izvan zidova
Projektiranje kuće ne završava interijerom. Važno je razmisliti kako će se koristiti vanjski prostori – dvorište, terasa, vrt – te kakav odnos želite imati s okolinom. Želite li urbani kontekst ili mirnije okruženje, blizinu škole i vrtića ili povučeniju lokaciju, sve su to odluke koje izravno utječu na organizaciju kuće.
Tek nakon što se definiraju način života, raspored prostorija, odnos prema parceli i okolišu, dolazi završni sloj – odabir materijala, boja i estetskih detalja. U tom trenutku estetika postaje prirodan nastavak funkcije, a ne obrnuto.
Kada jedan arhitekt vodi projekt od početka do kraja
Najkvalitetniji rezultati postižu se kada isti arhitekt vodi projekt od idejnog rješenja do završnih detalja. Tada se kuća ne promišlja kao skup zidova, već kao cjelovit prostor u kojem se unaprijed zna gdje stoji namještaj, kako se otvaraju vrata i kojim se putanjama ljudi kreću.
Takav pristup sprječava kasnije probleme poput nefunkcionalnih prolaza, neiskorištenih kutova ili namještaja koji se ne uklapa u prostor. Kuća se tada ne “popunjava” naknadno, već se od početka projektira kao logična, povezana cjelina.
Zašto je gradnja doma iznutra prema van dugoročno bolja odluka
Gradnja kuće iznutra prema van traži više razgovora, više pitanja i više promišljanja na samom početku. No upravo taj proces rezultira domom koji je funkcionalan, ugodan i održiv, prilagođen stvarnom životu, a ne samo lijepoj slici.
U vremenu kada se sve više traži kvaliteta života, ovaj pristup pokazuje se kao najrazumniji put do doma koji doista funkcionira – danas, sutra i za godine koje dolaze.
Gradnja doma
Na čemu uštedjeti pri adaptaciji, a na čemu nikako ne?
Dizajner interijera Oskar Mendica ističe da se uštede ne postižu rezanjem troškova nasumično, već dobrim planiranjem već na samom početku
Renovacija stana gotovo uvijek započinje istim pitanjem: na čemu uštedjeti pri adaptaciji, a gdje se to nikako ne isplati. Budžet je ograničen, želje su velike, a odluke koje donosimo u toj fazi često imaju dugoročne posljedice. Upravo zato adaptacija ne bi smjela biti niz impulzivnih odluka, već promišljen proces u kojem se jasno razlikuje ono što je estetski promjenjivo od onoga što je konstrukcijski i funkcionalno ključno.
Što prvo urediti u stanu (kada je budžet ograničen)
Kako bi se izbjegle skupe greške, sve više investitora traži savjet stručnjaka. Dizajner interijera Oskar Mendica ističe da se uštede ne postižu rezanjem troškova nasumično, već dobrim planiranjem već na samom početku.
Analiza prostora kao temelj svake uštede
Prije nego se uopće krene razmišljati o materijalima, bojama ili namještaju, nužno je dobro upoznati prostor koji se adaptira. Godina gradnje, konfiguracija zidova i konstrukcijski sustav stana ključni su faktori koji određuju što se može, a što ne smije dirati.
„Prvi korak prije bilo koje renovacije je ući u stan i stvarno ga sagledati – kako stoje zidovi, koja je godina gradnje i kakva je konstrukcija. Ljudi često misle da tanak zid znači da se može ukloniti, ali on ponekad ima protupotresnu funkciju“, upozorava Mendica.
Upravo u toj fazi donosi se odluka o opsegu radova – radi li se o potpunoj adaptaciji ili tek o funkcionalnom osvježenju prostora. Ta razlika često znači i desetke tisuća eura razlike u budžetu.
Na čemu se ne isplati štedjeti pri adaptaciji
Ako postoji jedno pravilo koje vrijedi u svakoj renovaciji, onda je to da se ne štedi na instalacijama. Vodovod, struja i grijanje možda nisu vidljivi, ali su temelj sigurnog i dugotrajnog stanovanja.
„Bilo kakva štednja na instalacijama problem je koji će se pojaviti za pet ili deset godina“, naglašava Mendica. Popravci u toj fazi gotovo su uvijek skuplji i invazivniji nego da su napravljeni kvalitetno odmah.
Isto vrijedi i za elemente s kojima smo u svakodnevnom kontaktu – sofe, kreveti, kuhinjski elementi i okovi. Što više neku stvar koristimo, to je manje smisla štedjeti na njezinoj kvaliteti.
Na čemu štedjeti pri adaptaciji bez dugoročnih posljedica
S druge strane, postoje segmenti u kojima su uštede itekako moguće. Dio fizičkih radova, poput rušenja, iznošenja starog namještaja ili odvoza šute, investitori često mogu odraditi sami i tako značajno smanjiti troškove.
U početnoj fazi adaptacije moguće je pojednostaviti i završne obloge. Zidovi se mogu obojiti u bijelo i kasnije nadograđivati tapetama ili dekorativnim oblogama. Ako su postojeća unutarnja vrata očuvana, njihovo bojanje i zamjena kvaka često daje dojam potpuno novih vrata uz minimalan trošak.
Podne obloge još su jedno područje gdje se često donose financijski razumnije odluke. Laminat može biti privremeno, ali funkcionalno rješenje, posebno ako se planira etapna adaptacija.
Laminat možete postaviti i sami – pratite ovih deset koraka
Pametna ušteda kroz opremanje i namještaj
Velike razlike u budžetu često nastaju u fazi opremanja. Upravo tu se otvara prostor za kreativne i fleksibilne odluke. Namještaj iz druge ruke, restaurirani komadi ili kombinacija novog i postojećeg često daju osobniji interijer nego kupnja svega novog.
U dnevnom boravku moguće je uštedjeti na dekoru, stolićima, tepisima ili TV komodama. No, kako ističe Mendica, sofa je iznimka. „Sofu koristite svaki dan. Ako postoji komad na kojem se ne isplati štedjeti, to je sofa.“
Kupaonica – prostor gdje se uštede najbrže vide
U kupaonici su uštede moguće, ali zahtijevaju promišljanje. Klasični WC s vanjskim kotlićem znatno je povoljniji od ugradbenog sustava, a tuš-zavjesa može biti funkcionalna alternativa kabini ako se pametno uklopi u prostor.
„Ako se zavjesa može sakriti kada nije u upotrebi, to može biti vrlo korektno i estetski prihvatljivo rješenje“, objašnjava Mendica, naglašavajući da loša rješenja nisu problem cijene, već nepromišljene izvedbe.
Planiranje kao najveća ušteda
Najveće uštede pri adaptaciji ne događaju se slučajno. One su rezultat jasnih prioriteta, realnih očekivanja i razumijevanja vlastitih navika. Kada se unaprijed zna na čemu uštedjeti pri adaptaciji, a gdje ne raditi kompromise, adaptacija postaje kontroliran proces, a ne financijski stres.
Pametan odabir materijala, dobra analiza prostora i suradnja sa stručnjakom dugoročno donose ne samo uštede, već i kvalitetniji, funkcionalniji dom.
