Zidne obloge, odnosno fasadni paneli postavljeni na vanjsku zidnu konstrukciju na određenom razmaku djeluju na principu efekta dimnjaka, kod kojega se zagrijani dim, hladniji od okolnog zraka lako uzdiže kroz cijev dimnjaka te izlazi iz objekta. Ovaj zračni raspor smanjuje gubitke topline stvorene u objektu te ublažava prodor topline, ali i hladnoće izvana.

Ventilirana ili vjetrena fasada je sistem koji čine nosiva metalna podkonstrukcija i na nju učvršćeni fasadni paneli. Između njih je postavljen sloj mineralne vune za izolaciju te je ostavljen tehnološki zazor, odnosno slobodni prostor za ventilaciju. Svaka od ovih komponenti ima svoju funkciju unutar sistema kod kojega je raspored slojeva strogo određen.

Kako radi ventilirana fasada

Kao i kod dimnjaka, zrak između zida i fasadnih panela topliji je od vanjskog i nastoji izaći iz prostora za ventilaciju kroz otvore na vrhu fasade. Uzgon koji nastaje u međuprostoru potiče strujanje zraka i ventilaciju unutar same fasade.

Noseću podkonstrukciju čine horizontalni i vertikalno postavljeni profilirani metalni elementi, na koju su učvršćeni elemenata fasade te na nju prenose statička i dinamička opterećenja uzorkovana vanjskim utjecajima (vjetra, podrhtavanja tla i padalina).

Kvalitetna izolacija

Toplinsku i zvučnu izolaciju najčešće čini sloj mineralne vune, koja svojom vlaknastom i zrakopropusnom strukturom omogućava isparavanje kondenzirane vlage, koja brzo i lako isparava kroz prostor za ventilaciju te izolaciju ostavlja suhom i djelotvornom. U prostoru za ventilaciju se, također, regulira i prijenos topline na zidove.

Zidni montažni paneli čine završno lice fasade, koju ujedno štite od atmosferilija. U ponudi je širok izbor boja i oblika panela od različitih materijala. Najčešće se primjenjuju aluminijski kompozitni paneli, čelične ili keramičke ploče, terracotta kamene ploče, staklo, visokoprešani laminati, kao i tradicionalni materijali.

Suvremeni paneli su lagani te omogućavaju brzu i jednostavnu ugradnju. Ponuda boja, oblika i materijala od kojih se izrađuju stalno se povećava. Udovoljavaju istodobno zahtjevima za estetikom i statikom te smanjuju opterećenje na nosivu konstrukciju. Zahvaljujući navedenim svojstvima u potpunosti mogu eliminirati potrebu za žbukom, no isto tako mogu biti i zahvalna podloga za završni sloj žbuke.

Ventilirane fasade nazivaju se još i vjetrenim, provjetravanim, odnosno samoventiliranim ili fasadama sa zračnim slojem i oblogom. Po principu provjetravanja to mogu biti dvostruke fasade sa mehaničkom ventilacijom ili samoventilirane sa slobodnom cirkulacijom zraka.