Gradimo siguran dom
Više od cigle – sustav gradnje s ugrađenom izolacijom
Cigla se od davnina koristi za gradnju. Ali ova koju predstavljamo, zapravo je puno više od cigle. U sebi ima izolaciju i gradnja s njom je i do 50% brža.
Uspješni plešivički vinogradar širi svoju proizvodnju, a kako će novi vinski podrum biti u sklopu već postojećeg gospodarskog dvorišta, treba biti uklopljen u njega. Zato je odabir materijala za gradnju bio očit – bit će to cigla. Ali ne obična, već ona koja u sebi ima ugrađenu izolaciju od kamene vune.

„Kad sam ja vidio tu ciglu, ja sam odlučio da idemo sa tom ciglom. Donio sam je doma i onda sam gospodinu Ćurkoviću predložio da bi htio da je moj podrum izgrađen sa takvom ciglom. I on veli, joj, pa dobra ideja i projekt je krenuo odmah sa tom mojom idejom“, objašnjava nam Zvonimir Tomac.
Izolacija skrivena u cigli
Riječ je o Wienerberger Porotherm IZO Profi sustavu kojem na vanjskoj površini nije potrebna nikakva dodatna izolacija. Uz to, ove cigle imaju toplinske koeficijente koji zadovoljavaju standarde gotovo nula energetske gradnje.

„Ono što je isto prednost ovakvog bloka je da se radi ne na mort nego pomoću ljepila. Zbog načina nanošenja i zidanja puno je brže u odnosu na klasičnu gradnju. Štedi se na broju radnika koji trebaju raditi na takav način, a zbog brzine vezanja tog ljepila taj proces je puno brži“ kaže Josip Klarić iz Wienerbergera.

Nema više miješalica na gradilištima. Ovakvim lijepljenjem cigle gradnja se ubrzava i do 50 posto. To je samo jedna od prednosti zašto izvođači radova biraju ovaj sustav.

„S obzirom na cijeli sistem koji je vrlo lagan, koji se vrlo brzo nauči, imamo potporu od firme Wienerberger. Imamo njihovu tehničku podršku kod svakog projekta, od faze projektiranja do same faze izvođenja“, objašnjava izvođač radova Dubravko Turkalj.

Osim jednostavnog rukovanja i energetske učinkovitosti treba naglasiti da je riječ o prirodnim materijalima. Uz to, kamena vuna propušta paru i ne gori. Arhitekti uvijek istražuju nešto novo u materijalima koji im se ponude.
Cigla kao glavna zvijezda zgrade
Tako je projektant ovog vinskog podruma, Tomislav Ćurković otkrio dodanu vrijednost Wienerberger Porotherm IZO Profi sustava: „Uslijed te tehnologije koja je ovdje napravljena tako da se eliminiraju toplinski mostovi na mjestima fuga, jer te se opeke međusobno lijepe, mi smo dobili jednu vrlo interesantnu teksturu i strukturu. I pojavnost te opeke je za nas izuzetno zanimljiva te se na ovom projektu najviše igramo toga kako složiti tu opeku da ona nama poluči jedan novi ornament na fasadi. Zapravo da opeka ne bude više skrivena iza nekakvih završnih slojeva na fasadi, nego da ona se pojavi u svoj svojoj ljepoti i postane glavna zvijezda zgrade“.

Da zaključimo: korištenjem ovog materijala zadovoljavaju se novi standardi gradnje zgrada gotovo nulte energije, gradnja je puno brža i za nju treba manje radnika, na cigle punjene izolacijom samo stavite fasadu. Ili ne trebate, ako volite ciglu. Zato se veselimo dovršetku ovog zanimljivog projekta o kojem će zasigurno još biti riječi.
Sustav granje s ugrađenom izolacijom predstavljamo vam u suradnji s Wienerbergerom

Gradimo siguran dom
Iskoristimo priliku – pametni gradovi su budućnost
Velike su investicije pred građevinskim sektorom u Hrvatskoj. Osim obnove nakon potresa, treba razmišljati i o budućnosti, te planirati pametne gradove.

Dvadesetak sekundi podrhtavanja tla prouzročilo je štetu koja će se sanirati godinama. Da će za obnovu potresom pogođenih područja trebati najmanje deset godina, sada je među optimističnijim prognozama. Zakon o obnovi je donesen, ali treba poraditi na njegovoj provedbi. Zato je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine uspostavilo mobilne urede.
Mobilni uredi se tako nalaze na području Sisačko-moslavačke županije kako bi izašli u susret onima koji nisu u mogućnosti pristupiti internetu.
Državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir izrazio je zadovoljstvo dosad odrađenim dijelom posla. Tako je Hrvatska od Europskoh fonda za solidarnost dobila avans od 68 milijuna eura. Sada je na redu provedbeni dio. Među prioritetima su zgrade javne namjene, poput vatrogasnih postaja, bolnica, školskih zgrada.

Kako će se obnavljati Zagreb nakon potresa?
Prvi korak je primarna obnova zgrada kako ne bi došlo do novih šteta ili možda nečijeg stradavanja.
A daljnji korak svakako bi trebali biti gradovi budućnosti koji se vežu uz europsku platformu smart cities, odnosno pametni gradovi. Projekcije kažu da bi u vrlo bliskoj budućnosti, za dvadesetak godina, 70% stanovništva moglo živjeti u gradovima i zato će gradskim resursima trebati pametno upravljati.
“To znači da bi se poboljšala kvaliteta života u gradu, ubrzao promet i mobilnost s jednog kraja grada na drugi, da bi se smanjile prometne gužve”, pojasnio je Uhlir.
Za to su potrebna pametna rješenja i gradovi trebaju napraviti strategije za svoje pametno preoblikovanje. U slučaju Zagreba, kaže Uhlir, potrebna je urbana revitalizacija grada. To je, navodi uvidjela i Gradska uprava.
Uz sve ove planove ne sumnjamo da je pred građevinskim sektorom ozbiljan posao. Važno je da on bude i dobro isplaniran kako bi što bolje bio obavljen. Jer valjda je vrijeme da i naši gradovi krenu prama pametnoj budućnosti.
Gradimo siguran dom
Revolucionarno otkriće – učinkovita razgradnja PET ambalaže
Hrvatski znanstvenik otkrio je metodu učinkovite razgradnje PET ambalaže.

Često naglašavamo važnost odvojenog prikupljanja otpada kako bi se neki materijali mogli reciklirati. Jednokratna plastika poput vrećica zaista biste trebali zamijeniti višekratnim od nekog drugog materijala. Međutim svjesni smo da je plastiku teško u potpunosti izbaciti iz života.
S obzirom na to da je plastika materijal izuzetnih svojstava, njena proizvodnja se ne smanjuje već raste. Jer plastiku koristimo kao ambalažu za svakojake stvari, od prehrambenih proizvoda do kozmetike. A nakon njezina bacanja, pa čak i ako je odvajamo, mnogi nisu svjesni kamo ona ide.

Viši znanstveni suradnik na Institutu Ruđer Bošković Vjekoslav Štrukil kaže kako većina otpada razvijenih zemalja završava u nerazvijenim zemljama Afrike i Azije. Najveći dio tog plastičnog otpada se razgrađuje spaljivanjem, gdje se generiraju opet velike količine ugljikovog dioksida, metana, stakleničkih plinova što nikako nije povoljno za okoliš.
Zato je važno da se plastika, koja se jednom koristi, može opet pretvoriti u sirovinu, odnosno materijal koji možemo vratiti u proizvodni proces i smanjiti količinu plastike u okolišu. Na tome se intenzivno radilo u Laboratoriju za fizikalno organsku kemiju Instituta Ruđer Bošković. Mladi znanstvenik objasnio nam je svoje otkriće.
Revolucionarna metoda
Nova metoda razgradnje plastike uključuje mljevenje. Znanstvenik je ovom tehnikom uspio razgraditi otpadni PET u vrlo visokom iskorištenju i pri vrlo blagim uvjetima sobne temperature i atmosferskog tlaka. Tehnološki procesi kojima se razgrađuje PET inače nisu novost, ali se uglavnom temelje na postupcima koji uključuju velike količine otrovnih otapala i vrlo visoke temperature do 200, odnosno 300 stupnjeva Celzijusa te vrlo visoke tlakove koji idu čak i do 300 bara. Upravo zato ovo otkriće ima posebnu važnost.

Proces je u fazi ispitivanja. Ovakve su tehnologije zelene i imaju potencijal za razvoj procesa koji bi bili puno prihvatljiviji za okoliš. Smanjena je količina štetnih otapala i potrošnja energije za takav proces, a istodobno se ostvaruju vrlo visoka iskorištenja.
Hrvatski inovatori napravili kućicu od otpadne plastike
Znamo da u Hrvatskoj postoji poticaj od 50 lipa za svaku skupljenu PET bocu. Ali sad znamo i da PET ambalaža ima u sebi potencijal da se ponovno rodi, da je to nešto što može pokrenuti zelenu industriju i na koncu da je cijelu priču osmislila hrvatska pamet. Trebate li još koji razlog da takvu ambalažu prikupljate odvojeno?