Povežimo se

Gradnja

Što je to: ne vidiš ga, a grije ?

Ugodan dom je – topao dom! No, koliko god težili ka tome, radijatori, konvertori ili klima uređaji zauzimaju prostor na zidovima koji bi se mogao i korisnije ispuniti.

Kako bi zidove oslobodili za namještaj, jer nikad dovoljno polica za knjige i suvenire, radijator, odnosno konvektor možete ugraditi u podnu površinu ili kao korisnu klupu. Ovakva su rješenja posebno poželjna u sustavu grijanja poslovnih objekata, školskih hodnika, sportskih svlačionica i prostora namijenjenih relaksaciji, pored bazena.

Radijatori Dom2

Klupni konvektori LICON svojim dizajnom i otpornošću na statičko opterećenje oplemenjuju prostor u kome su smješteni. Osim ovih diskretnijih modela, češki proizvođač nudi i klasične, zidne konvektore suvremenog minimalističkog dizajna, koji će se jednostavnošću linija lako uklopiti u svaki prostor i povećati njegovu estesku vrijednost.

Radijatori Dom2

Prednost je Licon OK zidnih konvektora niska temperetura površine, do svega 40°C te usmjereno emitiranje topline, koja se ne gubi na zagrijavanje zida.

Konvektori su uređaji za grijanje koji koriste toplovodne izmjenjivače topline obložene aluminijskim lamelama za zagrijavanje zraka. Zagrijavanjem zrak postaje lakši te se prirodnim putem diže prema stropu. Ugradnjom ovakvih konvektora povećava se iskorištenje prostora, rješava se problem pojave kondenzacije na staklenim površinama i dobiva se ugodan, lijep i topao životni i radni prostor.

Radijatori Dom2

Ventilokonvektori imaju ugrađeni tangencijalni ventilator koji zagrijani zrak iz izmjenjivača topline prisilnom konvekcijom upuhuje u prostor. Na taj se način učinak konvekcije povećava za 4-5 puta. Ventilatori koji se koriste za prisilnu konvekciju su iznimno efikasni i veoma tihi.

Konvektori se izrađuju po mjeri, čak i do 30m duljine, a postavljaju se u poslovnim zgradama, prodajnim salonima i restoranima, najčešće pored velikih ostakljenih ploha na kojima sprječavaju zamagljivanje.

Ako radijator – onda lijevani

Lijevano-željezni ili gusnati radijatori djeluju robusno te se nešto sporije zagrijavaju od limenih, ali za razliku od njih odlikuje ih daleko veća otpornost na udarce i koroziju, time i dugovječnost, a u funkcionalnom smislu veći učinak i dugotrajnije zadržavanje topline u metalnim člancima. Zbog toga se češće postavljaju u prostorima javne namjene, ustanovama, školama i dječjim vrtićima. TEHNO-DOM nudi i samostojeće modele rustikalnog izgleda na metalnim nogama, kakvi će naći svoje mjesto u muzejima, dvorcima te suvremenim prostorima uređenim u retro stilu.

Radijatori Dom2

Lijevani radijatori VIADRUS tradicionalnog su izgleda, a čini ih niz spojenih članaka čiji se broj može povećavati i smanjivati po potrebi i tako prilagođavati potrebama prostora. Namijenjeni su za korištenje u sistemima centralnog grijanja sa prirodnom ili potaknutom cirkulacijom tople vode, dok se pojedini modeli mogu se spajati i u sistem parnog grijanja.

Radijatori Dom2

Liniju čine osnovni model KALOR, modernizirana verzija s proširenom čeonom stranom KALOR 3, povećane ogrijevne površine, a time i toplinske učinkovitosti te novodizajnirani model TERMO, smanjene težine i potrebne količine vode za zagrijavanje.

Otvorena vatra usred sobe

Kamini koji kao energent koriste bioetanol mogu biti postavljeni kao klasični zidni kamini ili su to samostojeći podni ili stolni kamini, koje je moguće lako premjestiti i u željenom dijelu prostora stvoriti poseban ugođaj. On se postiže toplinom, ali i vizualnim doživljajem otvorenog plamena u sigurnom okruženju. Uložak s bioetanolom postavljen je u dekorativno postolje kamina, a plamen je zaštićen sigurnosnom staklenom ogradom.

Radijatori Dom2

Uz naglasak na vizualnom doživljaju, kamini na bioetanol su sposobni tek djelomično zagrijati prostor, no njihova je prednost što pri sagorijevanju energenta ne izlučuju dim, čađu niti neugodan miris.

Osim toga, nije potrebna instalacija dimnjaka, a samostojeći kamin bez pomoći stručnjaka možete premjestiti na željeno mjesto. Za stvaranje romantičnog ambijenta mogu se postaviti u dnevnom boravku, na kuhinjski stol, u restoranu ili na otvorenoj terasi.

Radijatori Dom2

Cjelovitu ponudu tvrtki LICON i VIADRUS te raznovrsnu ponudu ekokamina na bioetanol potražite na portalu www.tehno-dom.hr.

Oglas
Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Gradnja

Kako do stana bez buke

Dopuštene razine buke u stambenim prostorima definirane su Pravilnikom u zakonu, a temelje se na europskim smjernicama o okolinskoj buci. Nepoželjni zvukovi iz susjednih stanova problem su mnogih stanovnika višestambenih zgrada, a mogu li se riješiti i koje su razine dopuštene, zna stručnjak sa Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.

Gotovo 50 posto Europljana izloženo je prevelikoj buci

Bukom se smatra svaki nepoželjan zvuk koji ometa čovjekov rad i odmor. Istraživanja pokazuju da je čak 44 posto stanovnika Europe izloženo razinama buke koje se smatraju štetnima. Indeks zvučne izolacije i vrijeme odjeka osnovni su parametri prostorne akustike.

“Postoje propisane vrijednosti parametara zvučne izolacije, odnosno indeksa zvučne izolacije, a to je kod nas oko 52 decibela za pregrade između dva stana, a u drugim zemljama, razvijenim, taj je uvjet malo stroži, on iznosi negdje oko 55, 58, ovisno o zemlji i taj parametar se može i prije same izgradnje dobro projektirati, a nakon izgradnje se može provjeriti mjerenjima”, govori Antonio Petošić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva.

Prije kupnje stane provjerite kartu buke

Kod kupnje stana trebalo bi pogledati karte buke koje su dostupne na internetu te provjeriti u projektu koje su planirane vrijednosti zvučne izolacije.

Vrijednosti buke unutar samog prostora bi trebale biti, ovisno o zoni buke gdje se nalazi taj stan, manje od 35 decibela, a po noći čak i manje od 25 decibela. Što se tiče vrijednosti zvučne izolacije pregrada, zračne i udarne, projektiraju se vrijednosti zvučne izolacije između dva stana od cca 52 decibela, a vrijednost udarne zvučne izolacije je normalizirana razina udarnog zvuka koja bi trebala iznositi 68 decibela.

Razine od 55 do 58 decibela optimalne su da spriječe dopiranje nepoželjnih zvuka iz susjednih stanova, poput hodanja u štiklama ili skakanje.

Kako riješiti problem buke?

“To se rješava plivajućim podovima koji su dobro projektirani. Oni se projektiraju tako da se na osnovnu betonsku ploču nadodaje plivajuća masa čija se rezonantna frekvencija projektira da bude ispod prenošenog područja i to što dalje od prenošenog frekvencijskog područja koje se očekuje. Na taj način se postiže bolja zvučna izolacija odnosno manja vrijednost normalizirane razine udarnog zvuka”, objašnjava Antonio.

Namještaj može upiti tek dio zvuka. Drveni namještaj ne upija zvuk, ali mogu pomoći deblji tepisi, police s knjigama ili zavjese debljeg materijala. Ako je razina buke i dalje prevelika, potrebne su građevinske intervencije.

Na pregradni zid može se nadodati knauf ploča s nekom izolacijom ili izolacijskim materijalom između osnovnog zida i knauf ploče, te se na taj način može poboljšat indeks zvučne izolacije. 

Dodavanjem akustičkih elemenata smanjiti će se jeka zbog čega će razgovor u prostoriji biti ugodniji.

Nastavite čitati

Arhitektura

Kada nas očekuje gradnja nulte emisije CO2?

Zadnje tri godine projektiraju se zgrade po kriteriju gotovo nulte energije, a očekuje se da će se do kraja 2027. projektirati zgrade nulte energije. Na tu je temu u Zagrebu održan stručni skup s ciljem edukacije te promicanja znanosti i inovacija.

Brojne novosti u vezi energetske učinkovitosti

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Klaster za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu – nZEB.hr, u sklopu aktivnosti Stručnog usavršavanja arhitektonskog fakulteta, održali su cjelodnevni stručni skup pod nazivom Zero Emission Buildings.

Zoran Veršić, profesor na Katedri za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo, i prodekan za poslovanje, kazao je da je cilj svih skupova koji su do sad organizirali taj da se ukaže na novosti i novine koje se tiču energetske učinkovitosti u zgradarstvu, održivosti, primjene novih materijala, suradnje znanosti, gospodarstva, inicijative i upoznavanje s time stručne, a i šire javnosti.

Stručni skup nastavak je rada na edukaciji, promicanju znanosti i inovacija te unapređenju stanja tehnike, proizvoda, materijala i usluga poveznih s energetskom učinkovitosti i održivosti u zgradarstvu. 

Nacionalni plan za oporavak i otpornost

Na skupu je sudjelovalo mnoštvo predavača među kojima su bili i predstavnici Ministarstva graditeljstva, prostornoga uređenja i državne imovine. Jedna od tema bila je i strategija Nacionalnog plana za oporavak i otpornost.

“Mi kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti financiramo kompletan iznos izrade strategije. Za sada je 19 gradova i općina na potresnim područjima dobilo taj novac. Oni moraju donijeti svoje strategije do kraja ove godine. Međutim, to je samo pilot projekt. I dalje ćemo mi financirati izradu tih strategija i naravno, one će se kontinuirano donositi za sve ostale, ovo je samo rok za one koje su dobili sto posto financiranja”, kazala je Ines Androić Brajčić, načelnica sektora za programe EU.

Rokovi se moraju poštivati

U slučaju da gradovi i općine ne donesu strategije u propisanom roku, za to se neće imati razumijevanja. 

U tom slučaju morat će vratiti novac, odnosno neće im biti isplaćen novac za to. Kada je programiran Nacionalni plan oporavka i otpornosti, određen je niz indikatora koji se moraju ispoštovati i koji su Republici Hrvatskoj uvjet za isplatu novca. Kada ti indikatori budu ispunjeni, tada se dobiva ostatak novca.

Zeleni projekti

Fokus predavanja Uprave za energetsku učinkovitost projekte i programe europske unije bio je na pravilu „Ne čini značajnu štetu“.

“Pravilo koje nam služi da dokažemo da je određena investicija zelena jest da ne ugrožava okolišne ciljeve, a da značajno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena, poticanju kružnog gospodarenja, bio raznolikosti i tako dalje”, rekla je Irena Križ Šelendić, ravnateljica uprave za energetsku učinkovitost projekte i programe Europske unije.

U praksi to znači da dobivanjem potpore iz EU iz određenih fondova, glavni projektant ispunjava određene obrasce kojima dokazuje da je njegov projekt zelen. Pri čemu mora dokazati energetske uštede, a izvođači se držati pravila za odvoz otpada te gradnju bez otrovnih tvari.

Zadatak je na sudionicima u gradnji, a za investitore je to jedna informacija kada odabiru investiciju u što će investirati svoj novac da ga zapravo investiraju u zelene projekte.

Pravila kojih se trebaju pridržavati

Važno je reći da je mnogo pravila koja se odnose na način izvođenja radova i skladištenje otpada u hrvatskim propisima postoje već neko vrijeme.

“Ono što je najbitnije je da mi na razini svake naše komponente kad obnavljamo zgrade moramo postići trideset posto uštede primarne energije, a za svaku zgradu smo stavili pedeset posto toplinske, a da to nije nerealno vidi se iz našeg poziva za više stambene zgrade gdje su ti ciljevi premašeni gotovo dvostruko. Tamo gdje smo tražili trideset posto dobili smo šezdeset posto ušteda, gdje smo tražili pedeset, prosjek je sedamdeset. Ti ciljevi se mogu dostići pametnim projektiranjem”, kazala je Irena Križ Šelendić.

Kod pametnog projektiranja, ne smijemo propustiti priču o zgradama bez emisija CO2. Mnogi su izrazili svoje sumnje da je Hrvatska spremna usvojiti sve što je potrebno kako bi postigla te standarde.

Očekuju se novi ciljevi kojima treba težiti

“nZeb standard 2012. bio je zadan kao nešto što će doći, odnosno kao obavezna primjena od 2019. odnosno 2020. godine. Sad smo u 2023. godini, gradimo, projektiramo zgrade po kriteriju zgrada gotovo nulte energije. Ovo je najava ciljeva koji će se morati u dogledno vrijeme ostvarivati kad dosegnemo to, a onda će vrlo vjerojatno postojati opet neki novi ciljevi kojima će se težiti”, objašnjava Zoran Veršić.

Sudionici konferencije potvrđuju spremnost svih dionika u procesu gradnje na nove proizvode i materijale koji će utjecati na smanjenje emisije ugljičnog dioksida, a u tom kontekstu ZEB uistinu ne bi trebao predstavljati problem.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Oglas

Izbor urednice