Potres koji je krajem prošle godine pogodio Banovinu iza sebe je ostavio veliku materijalnu štetu na većini objekata na tom području. Kako bi pomogla unesrećenim obiteljima, koje su ostale bez sigurnog mjesta za život, tvrtka Wienerberger, vodeći međunarodni proizvođač građevinskih materijala i infrastrukturnih rješenja, donirala je građevinski materijal potreban za obnovu i ponovnu izgradnju srušenih domova.

Nedugo nakon samog potresa, Wienerberger je donirao preko 150 tona pomoći u crijepu i opeci, a sada je dodatna pomoć stigla i za 5 obitelji koje trebaju dograditi zabatne zidove i promijeniti krov. Informacije o potrebnim donacijama Wienerbergeru je osigurao Centar za potresno inženjerstvo, čiji stručnjaci imaju najbolji uvid u stanje na terenu i znaju prepoznati situacije u kojima je pomoć neophodna. Idući korak donacija je Wienerberger materijala iz tvornica diljem Hrvatske – u Karlovcu se proizvodi specijalna brušena opeka Porotherm Profi, u Đakovu Tondach crijep velikog formata, a u Ogulinu betonski opločnici Semmerlock. Materijal će biti dovoljan za opremanje domova desetak obitelji s potresom pogođenog područja. Ukupno će biti donirano preko 600 tona građevinskog materijala.

Poziv svima koji mogu pomoći

Osim humanitarnog cilja, pružanja pomoći onima koji su u potrebi, cilj ove akcije je i poticanje drugih potencijalnih donatora na slične aktivacije. Dolazak hladnijeg vremena i boravak u skučenim kontejnerima dodatno otežavaju životne uvjete ljudi na koje ne smijemo zaboraviti. Uz to, Wienerberger ovom hvalevrijednom akcijom osigurava korištenje suvremenih materijala i sustava koji odgovaraju današnjem vremenu i zahtjevima – primarno energetska učinkovitost, brzina gradnje, dugotrajnost, prirodni i zdravi materijali i protupotresna svojstva.

„Jasno definirani ciljevi, projektna dokumentacija, kvalitetni izvođač, kvalitetni moderni materijali koji mogu značajno utjecati na brzinu i kvalitetu izvođenja ključni su za dobru
organizaciju i kvalitetu obnove. Nije na odmet razmisliti o ideji da se cijelo područje dodatno urbanizira, a sada je prava prilika da država ponudi zamjenska zemljišta koja bi se urbanistički smisleno posložila. Naša je potreba i obveza sudjelovati u obnovi – od donacija do rada sa strukom i građevinskim poduzećima radi pronalaska odgovarajućih rješenja“ govori nam Tin Ban, direktor regije jugoistočna Europa u Wienerbergeru. Nadalje ističe da se nada da će donacija olakšati tim obiteljima, a u isto vrijeme poslati poruku koja će unaprijediti standarde gradnje u budućnosti.

Prednosti Wienerberger opeke

Iako se čini da bi taj cijeli proces trebao dugo trajati, postoje rješenja za bržu, ali i kvalitetniju obnovu, a upravo njih nudi Wienerberger jer se njihovom opekom može graditi do 3 puta brže, suhom gradnjom uz odličnu toplinsku izolaciju. Usporedbe radi, jedan zid od Porotherm 30 Profi opeke ima jednake toplinske karakteristike kao čak 6 klasičnih opeka, a njihov je crijep većeg  formata što smanjuje potrošnju drveta, a ubrzava radove za 25%.  „Sistem gradnje na taj način je toliko jednostavan da bi mogao koristiti domaću radnu snagu s Banovine. Obuka bi trajala nekoliko tjedana, a efekti bi bili vidljivi odmah. To je tako jednostavno, kao Lego kockice“ poručuju iz Wienerbergera.

Wienerberger je i ovim donacijama pokazao da mu je jedna od glavnih misija i doprinos  unapređenju kvalitete života u zajednici u kojoj posluje, a u daljnjem poslovanju ima namjeru provoditi tu praksu i dalje.

Nakon potresa građevinskim otpadom na ulicama bavile su se gradske i državne službe. Mjesecima kasnije vrijeme je napokon za obnovu potresom stradalih građevina. Građevinski je otpad na svakom koraku, a doznajemo čija je to odgovornost.

Problem građevinskog otpada

“Vlasnici građevine koji proizvedu građevinski otpad su zapravo za njega i odgovorni. Osim ako to ugovorom ne prenesu na neku drugu pravnu osobu. Tako da bi investitori, koji investiraju u gradnju novih građevina, morali brinuti na koji način će se riješiti problem s građevinskim otpadom”, kaže nam prof.dr.sc. Nina Štirmer s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.

U Hrvatskoj nastane oko milijun i tristo tisuća tona građevinskog otpada godišnje. Prošle ga je godine zasigurno nastalo i više. Vrlo je važno voditi brigu o zbrinjavanju građevinskog otpada, odnosno nastojati ga ponovno upotrijebiti gdje je to moguće.

Zakon o održivom gospodarenju otpadom

“Zakon prepoznaje proizvođača otpada kao osobu čijom aktivnošću nastaje otpad, a onda automatski građevinska tvrtka koja proizvodi građevinski otpad postaje proizvođač otpada”, kaže nam konzultantica za gospodarenje otpadom dr.sc. Vedrana Lovinčić Milovanović i dodaje:

“Zakon je propisao i sve obaveze koje taj proizvođač otpada mora ispuniti. Kako mora gospodariti s tim otpadom, da on mora gospodariti na prilično održiv način, i u skladu s zakonskim i podzakonskim propisima.”

Proizvođač otpada bi trebao sav svoj proizvedeni otpad predati osobi koja je ovlaštena za gospodarenje otpadom. To mogu biti upravo građevinske tvrtke koje otpad proizvode.

“To se pokazuje prilično zgodno rješenje tvrtkama koje proizvode velike količine građevinskog otpada. Tu su najčešće tvrtke koje se bave rušenjem, ili tvrtke koje će upotrebljavati taj reciklirani građevinski otpad dalje u svojoj proizvodnji. To su vam najčešće asfalteri, odnosno tvrtke koje se bave cestogradnjom”, dodaje Lovinčić Milovanović.

Građevinski se otpad najčešće koristi za nasipavanje, odnosno zatrpavanje, ali on ima puno veći potencijal.

Recikliranje građevinskog otpada

“Mi isto imamo primjera za to. Imali smo inovativne istraživačke projekte koji su rezultirali novim građevinskim proizvodima gdje smo koristili čak pedeset posto recikliranog agregata  u betonskim mješavinama. Primjer za to je proizvod eco sandwich. Radi se o jednom ventiliranom, predgotovljenom fasadnom panelu koji se sastoji od sloja betona. Jedan je izrađen sa recikliranom opekom, a drugi sa recikliranim betonom”, kaže nam profesorica Štirmer.

Cilj svega je, naglašava pročelnica Katedre za tehnologiju materijala na zagrebačkom Građevinskom fakultetu, odvajati građevinski otpad tamo gdje je nastao.

“Recimo, građevinski otpad osim betona, opeke, crijepa, spada recimo i plastika, staklo, zemlja, znači različiti izolacijski materijali i cilj svega je zapravo odvojiti taj otpad na mjestu nastanka. Treba onemogućiti miješanje sa drugim vrstama otpada i gradilište organizirati na način da se otpad odvaja.”

Jer tako nastaje vrijedna sirovina koja se može opet upotrijebiti.

“Na području Europske unije su prevedeni razni projekti koji su istraživali mogućnost zamjene prirodnog agregata s recikliranim i pokazalo se da se može primijeniti reciklirani agregat u betonima. Oni se kasnije mogu koristiti za proizvodnju unutarnjih zidova ili nekih vanjskih suhih zidova”, otkriva nam konzultantica za gospodarenje otpadom Lovinčić Milovanović.

Svakako nam uzor mogu biti neke zemlje EU kao što je recimo Nizozemska, Francuska, Danska, koje već negdje od 1980ih godina imaju vrlo visoku stopu recikliranja. One su prvo zabranile odlaganje miješanog građevinskog otpada, a onda su, kad su ustrojili sustav gospodarenja građevinskim otpadom, zabranili i nasipavanje.

Te zemlje čak 20% svojih potreba za prirodnim građevinskim materijalima namiruju recikliranim agregatom. To znači da zgrade koje danas gradimo možemo smatrati bankom materijala za neka nova vremena kada njihov vijek trajanja prođe.