Slavonski Brod je nedavno dobio novi autobusni kolodvor. Možda to jesu mjesta s kojih puno ljudi odlazi, ali kad vidite kako izgleda, poželjet ćete se na njega ponovno vratiti.

Nije da Brođani nisu imali autobusni kolodvor. Međutim, većina zgrade je prije tridesetak godina prodana privatnim poduzetnicima, pa je obnova bila nemoguća. Tražila se i nova lokacija, ali je analizom zaključeno da je stara najbolja. Projektni zadatak je bio u nju uklopiti novi kolodvor.

‘Krenuli smo od drveća. Drveće je streha, drveće je neki vid skloništa. I onda dodajemo strehu, dodajemo jedno lagano avionsko krilo, i pokušavamo napraviti tu kombinaciju prirodnog i artificijelnog’, ispričao je dipl.ing. arhitekture Vedran Pedišić, koautor projekta.

Nadstrešnica treba imati dobre temelje

‘Elementom zida odvajamo ovaj promet s avenije od prometa na samom autobusnom kolodvoru, a elementom platforme, dižemo promatrača, odnosno korisnika kolodvora, na viši nivo, nego što je to sam nivo kolnika autobusa, s jedne strane, a s druge strane, koristimo tu istu platformu kao rubni element klupe na kojem ti isti putnici čekaju autobus dok stigne’, dodaje.

Raspon lebdećeg krova je 15 metara, zbog čega je dubina do koje idu stupovi koji je nose ista tolika. Bio je to veliki izazov za izvođače radova, ali i za proizvođače korištenih materijala. Krov je obložen aquapanelima tvrtke Knauf.

‘Projektirana je u odnosu na nosivost posebna aluminijska konstrukcija i ploče su slagane u određenom rasteru, odnosno u formama gdje se treba zadovoljiti i radna reška nakon svakih određenih broja metara, obzirom na čeličnu konstrukciju koja, naravno, u slijedu grijanja i promjena temperature radi. To je bio jedan od jako važnih zadataka’, pojasnio je Damir MIškulin, komercijalno-tehnički savjetnik u KNAUFU-u.

Podloga otporna na sve uvjete

‘Kad se obloga stavlja, da bude izdržljiva, odlučili smo se na aquapanel. Aquapanel je ploča na cementnoj bazi koja je otporna na vlagu i na promjene vremena i na sve vremenske uvjete, jednako se jednostavno montira’, pojasnio je.

Nakon savladanog izazova, trebalo je misliti i na estetiku. Boja nadstrešnice trebala se uskladiti s betonskom platformom na podu. Rješenje za to imao je Caparol.

‘Određene je top lazura NGQ, Nano Glitter Quartz tehnologija, to je tehnologija koja zapravo nama je objedinjena i za nekakve fasadne boje i za druge materijale, gdje zapravo postižemo samočisteću fasadu, otpornu na vanjske utjecaje, i naravno, s projektantom zajedno odrađeni su ti detalji i spojevi, naročito okapi. Utjecaj vode je tu zapravo bio ključan, da na neki način ostavimo tu lazuru na mjestu i pod opterećenjem koje je planirano’, kaže dipl. ing. gradenj Tihomir Vujasinović.

‘Bila je tema staviti ovaj Corten, ovaj čelik narančasti koji je u dijalogu s drvećem, u kontekst i odlučili smo se za bijelu boju koja u sebi ima notu prirode. Možemo reći gotovo da podsjeća na beton. Kao što je beton na podu, tako i ova ploha je dijelom namreškana’, nadovezuje se.

Da bi do toga došli, u Caparolu su miješali više različitih uzoraka.

‘Izazovi su tu da ih rješavamo, i nas vesele zapravo takvi projekti, jer mi, osim sa širinom materijala uvijek sa svojim iskustvom koje je iza nas, dajemo svoj doprinos takvim projektima gdje mi uspijevamo realizirati zahtjeve koji su nestandardni i koji na kraju podvlače i daju onaj konačan efekt takvim projektima’, objašnjava nam Verica Mazić, direktorica Caparola.

Pogoni u Kninu i Krapini

Poseban efekt kolodvoru daje i corten čelik koji je ciljano biran zbog lokacije. Naime, Slavonski Brod je poznat upravo po industriji čelika. Korištenje lokalnih materijala za velike projekte vrlo je važno u kontekstu ugljičnog otiska, pa se u Knaufu ponose proizvodnim pogonima u Kninu i Krapini.

‘Zadnjih godinu dvije se upravo pokazalo da je proizvodnja u Hrvatskoj izuzetno bitna i ja bih rekao naša velika prednost zbog logistike, brzine isporuke, isporuke ‘just in time’, i to je u principu naša najveća snaga uz neupitnu kvalitetu i ostale stvari’, dodaje Nebojša Kereš, izvršni direktor KNAUF-a za Hrvatsku i BiH.

Projektiranje autobusnog kolodvora je zahtjevan posao jer, poput zračnih luka, to su mjesta koja stranci prva vide kad dođu u neku zemlju.

‘U ovom slučaju je to taj punkt gdje se svi nalazimo. Mi smo pokušali na neki način ne samo da bude jednostavno, nego da i brinemo malo o okolišu, ovdje se zapravo vidi kako su drveće prolazi kroz krov i na neki način imamo sinergiju, odnosno hibrid između parka, autobusa, čovjeka, i to sve nekako skupa rezultat je ovoga’, kaže Erick Velasco Farrera, dipl. ing. arhitekture, partner u arhitektonskom studiju.

Jednostavnost materijala i arhitekture učinila je novi autobusni kolodvor u Slavonskom Brodu mjestom na kojem se ugodno osjećate. Naravno, estetika nije zasjenila funkcionalnost jer upravo taj zahtjev treba prvi zadovoljiti kad je arhitektura u pitanju.