Povežimo se

Gradnja

Proces obnove nakon potresa bit će dugotrajan, ali ona mora biti kvalitetna

Najbitnije je osigurati konstrukciju zgrada jer ne ubija potres već nesigurne zgrade.

I dalje se pregledavaju objekti stradali u razornom potresu koji je područje Banovine pogodio 29. prosinca 2020. godine. Udar je bio 6,2 prema Richteru, a tlo se treslo 15-ak sekundi. Jača i slabija podrhtavanja koja dodatno oštećuju objekte, postala su svakodnevica.

razrušena-zgrada-domnakvadrat

Od 20-ak tisuća prijava, izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, Mario Uroš, porocjenjuje da će njih između tisuću i pol i dvije tisuće dobiti oznaku neuporabljivo. No, treba znati da ta oznaka ne znači nužno da su zgrade za rušenje. Zgrade s crvenom naljepnicom su opasne zgrade. A ta opasnost ne mora nužno prijetiti od te zgrade već od susjedne zgrade, pojašnjava Uroš. Neke će se tako moći obnoviti, ali tek kada se tlo malo primiri.

Jači od zagrebačkog

stare-zgrade-razrušene-petrinja-domnakvadrat

Snaga potresa na Banovini i do tridesetak je puta bila jača od zagrebačkog, ali što se tiče neke buduće obnove, postoji iskustvo. Jer oni koji su na brzinu krpali rupe u svojim stanovima nakon potresa u ožujku, potres u prosincu iako udaljeniji, ponovno je otkrio sve rupe.

Uroš tako navodi da svaka obnova zahtjeva i obnovu nosive konstrukcije. “To nije gletanje zidova ili nekakvi estetski popravci, treba se kvalitetno pristupiti toj obnovi. Obnova bez konstrukcije, bez glavnog dijela zgrade koji drži cijelu strukturu zgrade nije od pretjerane koristi” naglašava profesor.

Protupotresna gradnja

Protupotresna gradnja već je dugo standard gradnje. Od 1964. godine gradi se prema seizmološkim proračunima. Zgrade građene iza te godine mogu izdržati potrese od 7 stupnjeva po Richteru. Zidane zgrade građene po novim propisima imaju vertikalne serklaže na uglovima zgrada od armiranog betona. Uz to imaju armirane betonske ploče ili horizontale serklaže. Naravno, ako su radovi izvedeni po pravilima struke. Hrvatska ima i značajan broj starijih zgrada, ali i za njih ima lijeka.

Uroš zato savjetuje kako bi bilo dobro da se sa energetskom obnovom, napravi i obnova konstrukcije. U takvim uvjetima to je mali zahvat, a znači mnogo za stabilnost i sigurnost zgrade.

Trusno područje

Čini se da volimo zaboraviti kako se nalazimo na potresnom području. Posljednji tako razoran potres, jačine više od 6 po Richterovoj ljestvici, pogodio je Ston prije 25 godina. Potres se predvidjeti ne može, ali isto tako od njega ne možete stradati. Ubijaju zgrade koje nemaju adekvatnu armiranu konstrukciju, zato ovaj posljednji potres trebamo shvatiti i kao upozorenje koje nećemo brzo zaboraviti.

potres-nekretnine-sigurnost-blog-domnakvadrat

Sam proces obnove bit će dugotrajan, stoga u planove obnove treba pomno napraviti. Zbog različite tilopogije zagrebačkog i sisačko-moslavačkog područja, potrebni je izraditi različite pristupe obnovi, mišljenja je profesor Uroš.

Bit će dugotrajno, ali na kraju najvažnije je da bude kvalitetno kako bi budućnost nosila što manje ovakvih katastrofalnih prizora.

Gradnja

Je li vaša zgrada bolesna? 

Suvremeni trendovi u gradnji i renovaciji teže optimalnoj izolaciji. Zamjenom stolarije i boljim fasadnim sustavom, postižu se niži troškovi grijanja, no često se ne vodi računa što time radimo svome zdravlju. Sindrom bolesne zgrade problem je hermetički zatvorenih sustava bez adekvatne ventilacije.

Veliki problem današnjice

Iako nije propisno prepoznat, nego postoje samo smjernice, sindrom bolesne zgrade problem je današnjice koji se detektira ukoliko više od dvadeset posto ljudi u nekom prostoru počinje osjećati simptome.

Simptomi su glavobolja, iritacija nosa, grla, usta, sušenje grla, sušenje nosa, iritacija očiju, vrtoglavica, umor, smanjenje koncentracije.  

Nikada nisu svi čimbenici jednako zastupljeni, no međusobno su povezani stvarajući sinergijski negativan učinak. Uzrok je kombinacija niza čimbenika grubo podijeljenih na radne i fizikalne.

Zgrade bez prozora

Zgrade novijeg tipa zbog uštede energije napravljene su na način da nije uopće predviđeno ili čak uopće nije moguće otvaranje prozora i dobava prirodnog, svježeg zraka nego se održavanje mikroklime radi putem klimatizacije ili ventilacije.

Sindrom se pojavljuje zbog propusta u projektiranju, gradnji i održavanju. Najčešće su to objekti u kojima se obavljaju uredski poslovi. Detektirati se ne može egzaktnim mjerenjem, već se treba osloniti na iskustvo ljudi.

Što se može učiniti?

Bilo bi poželjno provoditi intervjue s radnicima, učenicima koji se nalaze u tom prostoru duže vrijeme, pratiti njihov odlazak na bolovanja, ali isto tako ispitivati temperaturu, vlagu, nastrujavanje.

Građevina i instalacije čest su krivac za sindrom bolesne zgrade, a zamka može biti i prenamjena prostora.

Ukoliko dođe do preinake prostora, pregrađivanja ili prenamjene prostora ili pak skladišta postaju ured ili slično, može se dogoditi da neki prostor ostane bez ventilacijskih otvora i takvog oblika dobave zraka.

Sindrom izazivaju otvoreni prostori s prevelikim brojem radnih mjesta, prevelika količina buke i nedostatak svjetlosti. Na smanjenje nekih čimbenika, možemo i sami utjecati.

Ako je moguće, svakako je poželjno prozračivati. Nadalje, oni koji održavaju klimatizacijske sustave ne trebaju pretjerano štedjeti, odnosno trebaju misliti na ljudi koji unutra borave, a ono što mogu sami ljudi koji borave u tom prostoru jest da održavaju čistoću, urednost, da ne pretrpavaju prostore, da paze kakve kemikalije kod čišćenja se koriste i da otvaravaju vrata ako već ne mogu prozore. Tu su i razni ovlaživači zraka.

Uklanjanje tegoba radnika ne može se postići liječenjem već su potrebne promjene na zgradi, što dokazuje i činjenica da se simptomi umanjuju izlaskom iz tog prostora.

Nastavite čitati

Gradnja

Otpad nije smeće – Zero waste

Obično priče završavaju otpadom, a ova priča otpadom počinje. Svjetski pokret koji promovira život bez stvaranja otpada naziva se trendom, filozofijom i načinom života. Ana Mileusnić iz Zelene akcije objasnila nam je benefite ovakvog življenja.

Stil života

Zero waste kao filozofija ili način života promovira život bez stvaranja ikakvog otpada s naglaskom na korištenje održivih materijala i izbjegavanja jednokratnih proizvoda.

Prvi korak je taj da smanjimo otpad, dakle, ako razmišljamo o tome što kupujemo, kako kupujemo, jednostavno trebamo osvijestiti sami sebi da sve što kupimo od nekud mora doći i negdje mora završiti.

Drugi korak je ponovna uporaba, odnosno, da osim što smo izabrali nešto što se može ponovno upotrijebiti, da to zaista koristimo što više puta ili u tu svrhu. Korištenje u drugu svrhu značilo bi da to nije bilo namijenjeno za prethodnu svrhu, no, na taj bismo način izbjegli nabavu novog i koristili ono što već imamo.

Reciklirajte što više

U svojoj srži, Zero waste želi potaknuti kružni pristup korištenja resursa. Recikliranje i savjesno gospodarenje otpadom ključni su prvi koraci, ali cilj je ponovno upotrijebiti, ne baciti nakon korištenja.

Primjerice, ako uzmemo platnene pelene ili višekratne menstrualne proizvode, te ako bi se starije generacije pitalo o tome, oni vjerojatno nemaju lijepo iskustvo niti pamćenje na to, međutim danas je to jedna zdravija opcija i upravo zbog toga se sve više ljudi okreće ponovno tome.

Mali korak za čovjeka, veliki za čovječanstvo

Zero waste je skup načela koji teže eliminaciji otpada u svim fazama – od potrošnje resursa do upravljanja odbačenim materijalima.

Mali koraci koje možemo napraviti su pokušati smanjiti količinu plastike. Kada uzimate kavu za van, ponesite svoju šalicu, koristite platnene vrećice i pokušajte ponovno upotrijebiti ili pronaći drugu namjenu.

Hvalevrijedne akcije

Zelena akcija na razini zajednice svaku zadnju srijedu u mjesecu organizira swap party, odnosno događaj razmjene obuće, odjeće i modnih dodataka gdje se također može prakticirati razmjena, dakle bez ikakvog novca. Osobe jednostavno izaberu što više ne žele nositi i jednako toliko toga mogu ponijeti sa sobom.

Također možemo razmišljati o tome da izučimo neke korisne vještine pa da smo sposobni i sami sašiti neki odjevni predmet i na taj način smanjiti prekomjernu proizvodnju i potrošnju.

Dok kao pojedinci pokušavamo smanjiti utjecaj na okoliš, trebamo i sustav koji će kreirati politike i potaknuti gospodarstvo da bude manje rastrošno u proizvodnji i potrošnji.

Prelog kao grad za primjer

U Hrvatskoj je najbolji primjer grad Prelog koji je jedini grad koji ima funkcionalan centar za ponovnu uporabu, što znači da sav glomazni otpad koji smatramo da nam više ne treba ili slično, ne ide u reciklažno dvorište gdje je to odmah otpisano u kategoriji otpad nego to dolazi kao otpad, međutim nekim prepravcima i popravcima se kasnije vraća u prodaju.

Življenje bez otpada je moguće, ali se ne događa preko noći. Krenemo li malim koracima, možemo doći do cilja. Osim toga,  naučimo najmlađe da treba reciklirati i smanjiti otpad.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Oglas

Izbor urednice