Gradnja doma
Otporne, postojane, lako se održavaju… Evo dobrih razloga zašto odabrati keramičke pločice
Keramika je materijal koji krasi podove i zidove mnogih prostorija u našim domovima i izvan njega
Iako su prije češće bile namijenjene za kupaonske i kuhinjske površine, trendovi keramičke pločice posljednjih godina sve više smještaju i u druge prostorije pa ih nerijetko možete vidjeti na podovima ili zidovima u npr. dnevnom boravku. Keramičke pločice razlikuju se veličinom, odnosno formatom i dizajnom.
Velika prednost keramike je u upravo u tome što postoji bezbroj načina kako ih uspješno možete kombinirati međusobno, isto kao i s ostatkom interijera. Recimo s većim formatom i drvenim uzorkom keramičke pločice možete kombinirati frontu na kupaonskim ormarićima tako da budu u istoj boji i uzorku.
Ako uređujete svoj dom i još uvijek niste odlučili kakvu ćete vrstu materijala staviti na zidove i podove, evo 8 dobrih razloga zašto odabrati keramičke pločice. Kada usporedite keramičke pločice s drugim materijalima koji se koriste u iste svrhe (mramor ili granit), vidjet ćete niz prednosti u korist keramičkih pločica. To su prije svega visoka otpornost na grebanje, samim time i duži vijek postojanja i trajanja.

1. Nizak stupanj upijanja vode
Dobra otpornost na kemijska sredstva koja se koriste za čišćenje podova i u kupaonicama pločice su otporne na veoma jaka i agresivna sredstva koja se koriste za uklanjanje tvrdokornih nakupina gljivica i kamenca. Zatim je tu stabilnost i nezapaljivost. Ekološki su prihvatljive (npr, ne postavljate drvene obloge) i imate veoma velik izbor pločica u dizajnu vašeg poda ili zida.
Ove prednosti su više ili manje istaknute kod pojedinog tipa pločice. Tako postoje razlike u podnoj i zidnoj pločici. Pločici koja je za eksterijer. Ili pločici koja mora zadovoljavati neke druge specifikacije ovisno o prostoriji ili površini na koju se polaže.
Transparentni podovi – pravi začin u modernim interijerima
2. Postojanost pločice
Postojanost pločice je najveća karakteristika ovih materijala. Postojanost pločice je sposobnost upijanja vlage. Postotak upijanja vode je najvažnija je karakteristika kod podnih pločica. Jer o toj karakteristici ovisi postojanost pločice. Podna pločica ne smije upijati preveliku količinu vode inače pri nižim temperaturama, zbog smrzavanje te vode u pločici, dolazi do pucanja pločice ili do nekog drugog estetski lošeg efekta je raslojavanje i ljuštenje glazure.
3. Izdržljivost i otpornost
Keramiku nije lako uništiti, može podnijeti velik teret te je otporna na vlagu i mikrobiološke infiltracije. Također kao što smo naveli velika prednost keramike je što ne gori. Pored toga otporne su na sva mehanička oštećenja, ogrebotine, habanja, razne teške predmete. Tu je važan koeficijent PEI.

4. Lako održavanje keramičkih pločica
Keramiku je lako održavati i čistiti. Ako vam se nešto prolije po pločicama, mrlje je lako ukloniti jer ih keramika neće apsorbirati. Keramika je otporna i na agresivna sredstva za čišćenje kupaonskih zidova i podova na čijim se rubnim dijelovima stvorio kamenac ili gljivice. Takva sredstva neće oštetiti pločice.
5. Velika ponuda boja i oblika pločica
Ponuda keramičkih pločica je raznovrsna pa ih je lako uklopiti u bilo kakav interijer/eksterijer. Kod boja pločica važno je pripaziti na ton pločica. Svaka serija pločica ima razliku u tonu. Kod kupovine provjerite dali su sve kutije s pločicama iz iste serije kako bi si osigurali pločice s istim tonovima, jer uglavnom ili vrlo često se zna dogoditi da svaka proizvodnja ima svoj ton. U slučaju da vam fali pločica bilo bi poželjno kupiti 10-15 % više.
Mogu li se podne pločice postavljati i na zidove?
6. Pločice nisu štetne za zdravlje
Keramika se lako čisti pa se mikrobi i mikroorganizmi koji uzrokuju veliki broj alergija lako uklanjaju s keramičkih pločica ako se one redoviti čiste što ih čini medicinski prihvatljivima. Suprotno od toga su tepisi koji se mogu postaviti u dnevne sobe ili hodnike. Veoma su udobni, topli i jeftiniji. Ali isto tako teški za čišćenje i uvijek prepuni prašine, alergena i raznih mikroba.

7. Ekološki su prihvatljive
Keramika se proizvodi od materijala koji se lako recikliraju (pijesak, glina, staklo) i prerađuju pa nemaju loš utjecaj na okoliš. Prirodne sastojke pločica možemo naći u prirodi u neograničenim količinama. Također, tijekom ljetnih mjeseci ostaju hladne i rashlađuju dom pa ako se odlučite za njih možete uštedjeti na energiji! Ako imate podno grijanje, keramičke pločice su i u ovom slučaju odličan izbor jer pružaju odličnu termalnu provodljivost.
8. Protukliznost i otpornost na zaleđivanje površine
Keramičke pločice koje u sebi sadrže tvari koje sprečavaju klizanje i zaleđivanje odličan su izbor za vanjske površine. Otporne su na vremenske uvjete, od visokih do niskih temperatura te mogu spriječiti ozljede koje se dešavaju kad su podovi skliski ili zaleđeni. Pločice otporne na klizanje, obavezno se polažu na stepenice ili ulaze u bazene. Ili bilo koje druge površine na kojima postoji opasnost od padova.
Izvor: fic.hr
Arhitektura i dizajn
nZEB stručni skup 2026: Deset godina energetske obnove i novi zahtjevi koji dolaze
Ključno pitanje više nije kako postići energetsku učinkovitost, već koliko brzo i koliko dosljedno će se standardi provoditi u praksi…
Krajem veljače u Zagrebu je održan jubilarni, deseti nZEB stručni skup 2026, konferencija koja je u proteklom desetljeću postala jedno od ključnih mjesta okupljanja stručnjaka iz područja energetske učinkovitosti i održive gradnje. Ovogodišnje izdanje donijelo je presjek postignutog napretka, ali i jasan pogled prema onome što sektor graditeljstva očekuje nakon 2026. godine. Ovogodišnji skup podržao je i Zoran Milanović.
NZEB konferencija: Priuštivo i održivo stanovanje do 2030.?
Od prvih rasprava o gotovo nultoj energiji do današnjih zahtjeva za cjelovitim sagledavanjem sigurnosti, održivosti i kvalitete stanovanja, nZEB stručni skup 2026 pokazao je koliko se paradigma energetske obnove promijenila.
Energetska obnova više nije samo pitanje potrošnje
Skup je otvoren retrospektivom razvoja energetske učinkovitosti u Hrvatskoj, uz naglasak na činjenicu da se energetska obnova više ne može promatrati isključivo kroz smanjenje potrošnje energije.
Organizator skupa, prof. dr. sc. Zoran Veršić, istaknuo je kako je od samog početka ideja bila pokazati da struka zna prepoznati i adresirati stvarne probleme postojećeg fonda zgrada. Već tada se upozoravalo da energetska obnova ne smije biti samo tehničko poboljšanje energetskih svojstava, nego sveobuhvatna modernizacija zgrade.
Intervju s Prof. dr. sc. Zoranom Veršićem
Danas je takav pristup postao standard. Zgrade koje ulaze u proces obnove moraju se sagledavati kroz sigurnost od potresa i požara, kroz kvalitetu boravka u prostoru te kroz ukupnu funkcionalnost i trajnost. Upravo je to smjer koji je struka najavljivala godinama prije nego što su direktive postale zakonska obveza.
nZEB stručni skup 2026 tako je još jednom potvrdio svoju ulogu platforme koja stručnu javnost priprema na regulative i standarde prije nego što oni stupe na snagu.
Od nZEB-a prema ZEB-u: Novi zahtjevi nakon 2026.
Drugi dio programa bio je usmjeren na razdoblje koje dolazi. Iako nZEB standard još uvijek nije prošlost, sve se više govori o konceptu ZEB-a, odnosno zgrada s nultim emisijama.
Kada nas očekuje gradnja nulte emisije CO2?
Naglasak se više ne stavlja isključivo na energetsku učinkovitost, već i na cjelokupni CO₂ otisak zgrade. To uključuje emisije povezane s proizvodnjom, transportom i ugradnjom materijala, kao i njihov utjecaj na okoliš tijekom životnog vijeka objekta.
Takav pristup značajno mijenja način projektiranja i izvođenja radova. Zgrada se više ne vrednuje samo kroz potrošnju energije, već kao cjelina – kroz konstrukciju, materijale, trajnost i održivost.
Inženjerski proračuni kao temelj odluka
Silvio Novak iz tvrtke Knauf Insulation u svom je predavanju dao pregled razvoja energetskog certificiranja i energetske učinkovitosti u posljednjih dvadeset godina. Poseban naglasak stavio je na važnost preciznih proračuna.
Energetske uštede, kako je istaknuto, moraju biti jasno kvantificirane i interpretirane kroz brojke. Upravo su proračuni temelj inženjerske discipline jer omogućuju donošenje odluka na temelju podataka, a ne pretpostavki.
nZEB stručni skup 2026 tako je pokazao da se područje energetske učinkovitosti sve više oslanja na precizne analize i interdisciplinarni pristup.
Klimatske promjene i dugoročna otpornost materijala
Aleksandar Terer iz Profine Croatia govorio je o utjecaju klimatskih promjena na zgrade i građevinske materijale. Ekstremne temperature, povećana vlaga i nagle vremenske promjene dugoročno utječu na trajnost konstrukcija.
Nepravilno projektirani ili izvedeni sustavi mogu uzrokovati značajne štete, osobito ako se ne uzmu u obzir novi klimatski uvjeti. Otpornost materijala postaje jednako važna kao i njihova energetska svojstva.
Fasada kao tehnički i estetski element
Fasade su također bile jedna od središnjih tema. Janko Šemnički iz Baumita naglasio je kako fasada nije samo tehnički omotač zgrade, već i njezino lice.
Osim što ima ključnu ulogu u toplinskoj zaštiti i energetskoj učinkovitosti, fasada definira odnos zgrade prema okolini i korisnicima. Inženjerska znanja nužna su za pravilnu izvedbu, ali estetika i vizualna kvaliteta jednako su važni elementi suvremenog projektiranja.
Opeka i robotsko zidanje – tradicija i inovacija
Dr. sc. Marina Bagarić iz Wienerbergera predstavila je razvoj opeke i zidanih konstrukcija. Iako se graditeljstvo često doživljava kao konzervativan sektor, razvoj opeke pokazuje značajan tehnološki iskorak.
Staklena opeka više nije retro – ovako se danas koristi u novim interijerima
Suvremene zidane konstrukcije danas zadovoljavaju zahtjeve mehaničke otpornosti, toplinske zaštite i održivosti, a najavljena je i primjena robotskog zidanja. Hrvatska i Slovenija trenutno su u potrazi za pilot projektima na kojima bi se takva tehnologija implementirala u praksi.

Što nakon deset godina?
Deset godina iskustava, prezentiranih na konferenciji, pokazuje da znanje i tehnologije postoje. Alati su dostupni, regulative su definirane, a struka je educirana.
Ključno pitanje više nije kako postići energetsku učinkovitost, već koliko brzo i koliko dosljedno će se standardi provoditi u praksi. Upravo će ta brzina prilagodbe odlučiti uspjeh nadolazećeg razdoblja.

nZEB stručni skup još je jednom potvrdio da održiva gradnja više nije tema budućnosti, već sadašnjosti – i da će sljedeća faza razvoja zahtijevati još širu suradnju inženjera, proizvođača, projektanata i investitora.
Baumit akademija
Baumit i Celanese: Revolucija u održivim građevinskim materijalima uz reciklažu CO₂
Suradnja dviju globalnih kompanija donosi novu tehnologiju koja industrijske emisije pretvara u sirovinu za boje i žbuke te smanjuje ugljični otisak gradnje u Europi.
Građevinska industrija jedna je od najvećih globalnih emitera CO₂, a pritisak na smanjenje ugljičnog otiska postaje sve veći. Baumit, lider u proizvodnji građevinskih materijala u Europi, odlučio je postaviti nove standarde održivosti.
U suradnji s Celanese Corporation, globalnim liderom u kemijskoj industriji, Baumit uvodi pionirski pristup u proizvodnji žbuka i boja – korištenjem CCU tehnologije (Carbon Capture and Utilization) za recikliranje CO₂ u proizvodnom procesu. Ovaj inovativni pristup omogućuje stvaranje materijala s manjim ugljičnim otiskom i podržava kružno gospodarstvo u građevinarstvu.
Što je CCU tehnologija i kako funkcionira?
Carbon Capture and Utilization (CCU) označava hvatanje industrijskih emisija CO₂ koje bi inače završile u atmosferi i njihovu kemijsku pretvorbu u vrijedne sirovine.
U slučaju Baumita: Industrijski CO₂ se prikuplja i kombinira s vodikom. Procesom kemijske reakcije CO₂ se pretvara u metanol, ključnu sirovinu za veziva u bojama, žbukama i smolama. Metanol postaje dio vinil-acetatnih emulzija, koje se koriste u proizvodnji žbuka i boja s recikliranim CO₂
Ovaj proces smanjuje upotrebu fosilnih goriva, vraća ugljik u proizvodni ciklus i značajno doprinosi principima cirkularne ekonomije.
Suradnja Baumit – Celanese: inovacija u praksi
Celanese svojim ECO-CC proizvodima omogućuje Baumitu da stvori prva veziva u Europi od recikliranog CO₂. Očekuje se smanjenje više od 5.000 tona CO₂ emisija godišnje, što predstavlja značajan doprinos klimatski prihvatljivijoj gradnji.
“Korištenje CCU procesa za recikliranje CO₂ u 100% veziva za fasadne žbuke i boje pomaže u stvaranju kružne ekonomije i smanjenju ugljičnog otiska Baumit proizvoda,” izjavio je Roman Stickler, CMO Baumita.
Kevin Norfleet, globalni direktor održivosti u Celanese, pojašnjava da suradnja s Baumitom pokazuje kako recikliranje emisija CO₂ otvara jedinstvene mogućnosti za implementaciju kružnog gospodarstva u građevinskoj industriji, smanjujući emisije i stvarajući dugoročno održive materijale za gradnju.
Prednosti CCU tehnologije za građevinsku industriju
CCU tehnologija omogućuje značajno smanjenje emisija CO₂ i upotrebe fosilnih inputa u proizvodnji. Korištenje recikliranog CO₂ u vezivima osigurava visokokvalitetne materijale za fasade, boje i žbuke, a istovremeno povećava energetsku učinkovitost proizvodnog procesa. Ovo je posebno relevantno za arhitekte, inženjere i sustainability menadžere koji traže rješenja za klimatski prihvatljive i inovativne projekte.
Održivi materijali znače manje emisije i zdraviji okoliš. Fasade i zidovi izrađeni s ovim materijalima doprinose stvaranju “zelenijih zgrada” i smanjenju utjecaja gradnje na klimu. Istovremeno, takvi materijali pomažu u kreiranju toplih, ugodnih i održivih domova u kojima se ljudi osjećaju dobro, a okoliš je manje opterećen.
Baumit kao pionir održive gradnje u Europi
Baumit je prvi i trenutno jedini proizvođač građevinskih materijala u Europi koji koristi ovakva inovativna veziva u masovnoj proizvodnji. Njihovi proizvodi, uključujući žbuke s recikliranim CO₂, boje i premaze s manjim ugljičnim otiskom te fasadne sustave prilagođene energetski učinkovitom dizajnu, predstavljaju konkretan primjer klimatski prihvatljive gradnje, što je u skladu s Baumitovom strategijom GO2morrow, čiji je cilj značajno smanjenje emisija CO₂ do 2030. godine.
Izolacija koja svake godine štedi CO₂ i gradi budućnost
Baumitova rješenja ne smanjuju emisije samo u proizvodnji – njihov učinak se višestruko povećava tijekom cijelog životnog vijeka zgrada. Svake godine Baumitova fasadna izolacija ugrađuje se na čak 45 milijuna četvornih metara fasada diljem Europe.
Svaki četvorni metar djeluje kao mali, ali moćni klimatski saveznik. Ušteda CO₂ koju ostvari jedan kvadratni metar izolacije odgovara količini kisika koju proizvedu dva stabla u jednoj godini. A taj se učinak ne zadržava samo na prvoj godini – on se umnožava iz godine u godinu, tijekom cijelog životnog vijeka zgrade.
Smanjenjem potrošnje energije za grijanje i hlađenje, izolacija izravno smanjuje emisije CO₂, a istovremeno povećava udobnost stanovanja. Izolacija tako postaje dugoročna klimatska investicija.
GO2morrow – više od strategije, način razmišljanja
GO2morrow nije samo program održivosti – to je stav koji gleda dalje od sadašnjih generacija. Kao vodeći proizvođač građevinskih materijala u Europi, prisutan u 24 zemlje, Baumit preuzima odgovornost za ekološki, ekonomski i društveni utjecaj svog poslovanja.
GO2morrow predstavlja obećanje zajednici i planetu: da se održivost ne živi samo kroz proizvode, već kroz cijeli način razmišljanja. Kroz ovu platformu, Baumit ne gradi samo zgrade, već gradi bolji svijet – korak po korak.
Šira slika: CCU i kružna ekonomija
CCU tehnologija nije samo inovacija – ona je ključna komponenta u globalnim naporima za dekarbonizaciju industrije. Povezuje hvatanje CO₂ iz industrijskih procesa, njegovu transformaciju u korisne materijale i recikliranje ugljika u građevinske proizvode.
Na taj način, sektori poput građevinarstva i kemijske industrije mogu smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, smanjiti emisije stakleničkih plinova i integrirati principe kružne ekonomije u svakodnevnu proizvodnju.
Inovacija koja oblikuje budućnost gradnje
Suradnja Baumit – Celanese i primjena CCU tehnologije predstavlja spoj inovacije, stručnosti i ekološke odgovornosti. Korištenjem recikliranog CO₂ u vezivima za boje i žbuke, Baumit smanjuje emisije, podržava kružnu ekonomiju i postavlja novi standard održive gradnje u Europi.
Ovaj primjer pokazuje da održivi materijali više nisu samo “dodatak” – oni su središnji element modernog, klimatski prihvatljivog građevinskog sektora.






