Gradimo siguran dom
Najbolja rješenja za ugodniji boravak u životnom prostoru
Multi Comfort by Saint-Gobain

Jeste li znali da oko 90 % svog vremena provodimo u zatvorenom prostoru? Upravo zbog toga, naš dom i radno mjesto trebali bi predstavljati oazu za naša osjetila – vid, njuh, sluh i dodir. Često razumijemo ugodnost samo onda kad nam nešto nedostaje, kao što je ugodnost topline zimi ili ako nam nešto smeta, primjerice buka iz susjednog stana.
Saint-Gobain predstavlja održivu gradnju i kreiranje prostora u kojima čovjek živi, radi i provodi svoje slobodno vrijeme. Inovativni proizvodi i rješenja susreću se u javnim i privatnim prostorima, kao što su parkovi, trgovi, hoteli, trgovine, kolodvori, kazališta i operne kuće, sportski objekti, upravne zgrade, uredi, stambene zgrade, bolnice, vrtići…
Preduvjet ostvarivanja potpune ugodnosti u životnom prostoru je optimalna kombinacija toplinske, akustičke i vizualne ugodnosti te visoka razina kvalitete zraka u prostoru. Saint-Gobain daje posebnu važnost održivosti, a sva ta rješenja za održivo stanovanje objedinjuje koncept Multi Comfort by Saint-Gobain.
352 godine tradicije za najugodnije stanovanje
Saint-Gobain djeluje na globalnim tržištima još od davne 1665. godine i jedna je od najstarijih tvrtki u svijetu. Danas se nalazi među 100 najboljih svjetskih industrijskih grupacija zahvaljujući svom iskustvu i sposobnosti da konstantno razvija inovacije kao svjetski predvodnik na tržištu održivog stanovanja i gradnje.
Saint-Gobain dizajnira, proizvodi i distribuira građevinske materijale visoke učinkovitosti, pružajući inovativna rješenja za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša. Zahvaljujući svojim materijalima, nudi sveobuhvatna rješenja za kvalitetu te učinkovitu i održivu stambenu ugodnost za ljude diljem svijeta.
Nadalje, Saint-Gobain Grupa također proizvodi staklo za građevinsku i automobilsku industriju, inteligentne sustave grijanja, vodovodne sustave, akustičke sustave i solarna rješenja.
Saint-Gobain je u Hrvatskoj prisutan kroz proizvode za održivo stanovanje sljedećih brandova: Isover, Weber, Rigips, Ecophon, Saint-Gobain Glass, PAM, Adfors i Vetrotech.
ISOVER – proizvodi izolacijske materijale od mineralne vune, te distribuira i ostale izolacijske proizvode i sustavna rješenja, koji su namijenjeni uglavnom za graditeljstvo, industriju i brodogradnju
WEBER – izrađuje visokokvalitetne fasadne sustave i materijale, ljepila za keramiku i kamen, fugirne mase, samonivelirajuće mase za estrihe, hidroizolacije, proizvode za sanaciju betona, sanacijske žbuke te materijale za obradu podnih površina na brodovima (marine program)
RIGIPS – proizvodi i distribuira gipskartonske i gipsvlaknaste ploče te pribor za sustave suhe gradnje, stropne sustave za akustičnu udobnost u prostorijama, glet mase, žbuke i estrihe za interijere
SAINT-GOBAIN GLASS – proizvodi građevinsko staklo, uključujući i staklo za prozorske termoizolacijske sustave, staklo sa solarnom kontrolom za staklene fasade, dekorativno staklo za interijere, sigurnosna stakla, stakla sa tiskom ili u boji…
ECOPHON – proizvodi akustičke materijale i sustave, kao što su na primjer spušteni stropovi i pribor, koji pridonose stvaranju dobre radne okoline te podizanju udobnosti i učinkovitosti ljudi
ADFORS – proizvodi materijale za ojačanje u gradnji (na primjer mrežice za fasadu ili tapete sa staklenim vlaknima) za industrijske i složene aplikacije
PAM – proizvodi od nodularnog lijeva za kompletne sustave vodoopskrbe i odvodnje, uključujući ventile, kanalske poklopce i rešetke, sustave za odvodnju otpadnih voda, mikro piloti
VETROTECH – asortiman sigurnosnog stakla visoke učinkovitosti u područjima zaštite od požara i sigurnosti – ispunjava sve zahtjeve – otpornost na vatru, provalu, metke, eksploziju…
Gradimo siguran dom
Iskoristimo priliku – pametni gradovi su budućnost
Velike su investicije pred građevinskim sektorom u Hrvatskoj. Osim obnove nakon potresa, treba razmišljati i o budućnosti, te planirati pametne gradove.

Dvadesetak sekundi podrhtavanja tla prouzročilo je štetu koja će se sanirati godinama. Da će za obnovu potresom pogođenih područja trebati najmanje deset godina, sada je među optimističnijim prognozama. Zakon o obnovi je donesen, ali treba poraditi na njegovoj provedbi. Zato je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine uspostavilo mobilne urede.
Mobilni uredi se tako nalaze na području Sisačko-moslavačke županije kako bi izašli u susret onima koji nisu u mogućnosti pristupiti internetu.
Državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir izrazio je zadovoljstvo dosad odrađenim dijelom posla. Tako je Hrvatska od Europskoh fonda za solidarnost dobila avans od 68 milijuna eura. Sada je na redu provedbeni dio. Među prioritetima su zgrade javne namjene, poput vatrogasnih postaja, bolnica, školskih zgrada.

Kako će se obnavljati Zagreb nakon potresa?
Prvi korak je primarna obnova zgrada kako ne bi došlo do novih šteta ili možda nečijeg stradavanja.
A daljnji korak svakako bi trebali biti gradovi budućnosti koji se vežu uz europsku platformu smart cities, odnosno pametni gradovi. Projekcije kažu da bi u vrlo bliskoj budućnosti, za dvadesetak godina, 70% stanovništva moglo živjeti u gradovima i zato će gradskim resursima trebati pametno upravljati.
“To znači da bi se poboljšala kvaliteta života u gradu, ubrzao promet i mobilnost s jednog kraja grada na drugi, da bi se smanjile prometne gužve”, pojasnio je Uhlir.
Za to su potrebna pametna rješenja i gradovi trebaju napraviti strategije za svoje pametno preoblikovanje. U slučaju Zagreba, kaže Uhlir, potrebna je urbana revitalizacija grada. To je, navodi uvidjela i Gradska uprava.
Uz sve ove planove ne sumnjamo da je pred građevinskim sektorom ozbiljan posao. Važno je da on bude i dobro isplaniran kako bi što bolje bio obavljen. Jer valjda je vrijeme da i naši gradovi krenu prama pametnoj budućnosti.
Gradimo siguran dom
Revolucionarno otkriće – učinkovita razgradnja PET ambalaže
Hrvatski znanstvenik otkrio je metodu učinkovite razgradnje PET ambalaže.

Često naglašavamo važnost odvojenog prikupljanja otpada kako bi se neki materijali mogli reciklirati. Jednokratna plastika poput vrećica zaista biste trebali zamijeniti višekratnim od nekog drugog materijala. Međutim svjesni smo da je plastiku teško u potpunosti izbaciti iz života.
S obzirom na to da je plastika materijal izuzetnih svojstava, njena proizvodnja se ne smanjuje već raste. Jer plastiku koristimo kao ambalažu za svakojake stvari, od prehrambenih proizvoda do kozmetike. A nakon njezina bacanja, pa čak i ako je odvajamo, mnogi nisu svjesni kamo ona ide.

Viši znanstveni suradnik na Institutu Ruđer Bošković Vjekoslav Štrukil kaže kako većina otpada razvijenih zemalja završava u nerazvijenim zemljama Afrike i Azije. Najveći dio tog plastičnog otpada se razgrađuje spaljivanjem, gdje se generiraju opet velike količine ugljikovog dioksida, metana, stakleničkih plinova što nikako nije povoljno za okoliš.
Zato je važno da se plastika, koja se jednom koristi, može opet pretvoriti u sirovinu, odnosno materijal koji možemo vratiti u proizvodni proces i smanjiti količinu plastike u okolišu. Na tome se intenzivno radilo u Laboratoriju za fizikalno organsku kemiju Instituta Ruđer Bošković. Mladi znanstvenik objasnio nam je svoje otkriće.
Revolucionarna metoda
Nova metoda razgradnje plastike uključuje mljevenje. Znanstvenik je ovom tehnikom uspio razgraditi otpadni PET u vrlo visokom iskorištenju i pri vrlo blagim uvjetima sobne temperature i atmosferskog tlaka. Tehnološki procesi kojima se razgrađuje PET inače nisu novost, ali se uglavnom temelje na postupcima koji uključuju velike količine otrovnih otapala i vrlo visoke temperature do 200, odnosno 300 stupnjeva Celzijusa te vrlo visoke tlakove koji idu čak i do 300 bara. Upravo zato ovo otkriće ima posebnu važnost.

Proces je u fazi ispitivanja. Ovakve su tehnologije zelene i imaju potencijal za razvoj procesa koji bi bili puno prihvatljiviji za okoliš. Smanjena je količina štetnih otapala i potrošnja energije za takav proces, a istodobno se ostvaruju vrlo visoka iskorištenja.
Hrvatski inovatori napravili kućicu od otpadne plastike
Znamo da u Hrvatskoj postoji poticaj od 50 lipa za svaku skupljenu PET bocu. Ali sad znamo i da PET ambalaža ima u sebi potencijal da se ponovno rodi, da je to nešto što može pokrenuti zelenu industriju i na koncu da je cijelu priču osmislila hrvatska pamet. Trebate li još koji razlog da takvu ambalažu prikupljate odvojeno?