Gradimo siguran dom
Moderni sustavi grijanja uz koje nema zime
Izaberite između podnog, stropnog i zidnog grijanja
Kada živa na termometru krene padati, s njom istovremeno pada i osjećaj ugode u domu. No, napredak tehnologije učinio je da hladnoća u domovima do nas više ne dopire niti nas sputava. Za to su svakako zaslužni sustavi podnog, stropnog i zidnog grijanja.
Proizvođači su posljednjih godina evoluirali u tehnološkom smislu gdje se posebno ističe Uponor. Njihova stogodišnja tradicija garancija je kvalitete, a nude rješenja i za najkompleksnije građevine.
Podno grijanje

Prednost podnog grijanja u odnosu na konvencionalne tipove grijanja, poput radijatorskih, je u tome što s vrlo niskom polaznom temperaturom može postići idealan komfor, odnosno jednoličnu toplinu u cijelom prostoru.
Kod podnog grijanja razlikujemo električno i vodeno. Električno je vrlo jednostavno za ugradnju, postavlja se direktno ispod različitih vrsta podnih obloga, brzo zagrijava i pruža savršenu ugodu u prostoru.
Uglavnom se koristi u kupaonicama gdje je odaziv za toplinom vrlo brz i potrebna je vrlo niska visina za ugradnju.
Za razliku od električnog, Uponorovi sustavi vodenog grijanja imaju rješenja i za suhu i mokru gradnju.
Najzastupljeniji sustav u njihovom prodajnom asortimanu je Tekto sustav, odnosno Nubo sustav. Radi se o izolacijskoj ploči na koju je postavljen raster i u taj raster se postavljaju cijevi za podno grijanje, a na to se postavlja klasični estrih.
Nakon 21-nog dana i završetka procesa sušenja spremno je za korištenje, baš kao i Minitec podno grijanje koje zahtijeva vrlo malu visinu ugradnje te je optimalno za renovacije.
A kod renovacije starijih objekata rješenje stiže u vidu podnog grijanja za suhu gradnju. Siccus sustav idealan je za nosive konstrukcije koje su uglavnom drvene i statika je tu upitna. Na izravnatu ploču postavljaju se izolacijske ploče od stiropora u koje se stavljaju aluminijske lamele, a u te aluminijske lamele postavljaju se cijevi.
Na taj sustav podnog grijanja ne stavlja se estrih već gipsane ploče i sustav se može odmah koristiti.
Stropno grijanje

A da bismo u svako godišnje doba zadržali osjećaj ugode pobrinut će se sustavi za stropnog grijanja i hlađenje. Prednost takvih sustava je što nema prisilnog ispuhivanja i vrtloženja zraka.
Uponor tu nudi gotove gips ploče u kojima se nalaze ugrađene cijevi. Ploče se slažu u određene segmente i sa našim specijalnim spojnicama spajaju se na razdjeljnik.
A na vodilice se mogu montirati i cijevi koje će biti zaslužne za toplinu stropova, ali i zidova. Rješenja je mnogo, no ono što kod ovog brenda posebno privlači je štio su sustavi visokotehnologizirani.
Za savršenu temperaturu u objektu u ovo moderno i užurbano doba dostupni su i suvremeni sustavi regulacije. Osim žičane i bežične, grijanjem se može upravljati i na daljinu putem aplikacije pametnog telefona.
S velikim izborom sustava i modernom tehnologijom upravljanja, grijanje se više ne čini izazovnim.
Gradimo siguran dom
Iskoristimo priliku – pametni gradovi su budućnost
Velike su investicije pred građevinskim sektorom u Hrvatskoj. Osim obnove nakon potresa, treba razmišljati i o budućnosti, te planirati pametne gradove.

Dvadesetak sekundi podrhtavanja tla prouzročilo je štetu koja će se sanirati godinama. Da će za obnovu potresom pogođenih područja trebati najmanje deset godina, sada je među optimističnijim prognozama. Zakon o obnovi je donesen, ali treba poraditi na njegovoj provedbi. Zato je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine uspostavilo mobilne urede.
Mobilni uredi se tako nalaze na području Sisačko-moslavačke županije kako bi izašli u susret onima koji nisu u mogućnosti pristupiti internetu.
Državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir izrazio je zadovoljstvo dosad odrađenim dijelom posla. Tako je Hrvatska od Europskoh fonda za solidarnost dobila avans od 68 milijuna eura. Sada je na redu provedbeni dio. Među prioritetima su zgrade javne namjene, poput vatrogasnih postaja, bolnica, školskih zgrada.

Kako će se obnavljati Zagreb nakon potresa?
Prvi korak je primarna obnova zgrada kako ne bi došlo do novih šteta ili možda nečijeg stradavanja.
A daljnji korak svakako bi trebali biti gradovi budućnosti koji se vežu uz europsku platformu smart cities, odnosno pametni gradovi. Projekcije kažu da bi u vrlo bliskoj budućnosti, za dvadesetak godina, 70% stanovništva moglo živjeti u gradovima i zato će gradskim resursima trebati pametno upravljati.
“To znači da bi se poboljšala kvaliteta života u gradu, ubrzao promet i mobilnost s jednog kraja grada na drugi, da bi se smanjile prometne gužve”, pojasnio je Uhlir.
Za to su potrebna pametna rješenja i gradovi trebaju napraviti strategije za svoje pametno preoblikovanje. U slučaju Zagreba, kaže Uhlir, potrebna je urbana revitalizacija grada. To je, navodi uvidjela i Gradska uprava.
Uz sve ove planove ne sumnjamo da je pred građevinskim sektorom ozbiljan posao. Važno je da on bude i dobro isplaniran kako bi što bolje bio obavljen. Jer valjda je vrijeme da i naši gradovi krenu prama pametnoj budućnosti.
Gradimo siguran dom
Revolucionarno otkriće – učinkovita razgradnja PET ambalaže
Hrvatski znanstvenik otkrio je metodu učinkovite razgradnje PET ambalaže.

Često naglašavamo važnost odvojenog prikupljanja otpada kako bi se neki materijali mogli reciklirati. Jednokratna plastika poput vrećica zaista biste trebali zamijeniti višekratnim od nekog drugog materijala. Međutim svjesni smo da je plastiku teško u potpunosti izbaciti iz života.
S obzirom na to da je plastika materijal izuzetnih svojstava, njena proizvodnja se ne smanjuje već raste. Jer plastiku koristimo kao ambalažu za svakojake stvari, od prehrambenih proizvoda do kozmetike. A nakon njezina bacanja, pa čak i ako je odvajamo, mnogi nisu svjesni kamo ona ide.

Viši znanstveni suradnik na Institutu Ruđer Bošković Vjekoslav Štrukil kaže kako većina otpada razvijenih zemalja završava u nerazvijenim zemljama Afrike i Azije. Najveći dio tog plastičnog otpada se razgrađuje spaljivanjem, gdje se generiraju opet velike količine ugljikovog dioksida, metana, stakleničkih plinova što nikako nije povoljno za okoliš.
Zato je važno da se plastika, koja se jednom koristi, može opet pretvoriti u sirovinu, odnosno materijal koji možemo vratiti u proizvodni proces i smanjiti količinu plastike u okolišu. Na tome se intenzivno radilo u Laboratoriju za fizikalno organsku kemiju Instituta Ruđer Bošković. Mladi znanstvenik objasnio nam je svoje otkriće.
Revolucionarna metoda
Nova metoda razgradnje plastike uključuje mljevenje. Znanstvenik je ovom tehnikom uspio razgraditi otpadni PET u vrlo visokom iskorištenju i pri vrlo blagim uvjetima sobne temperature i atmosferskog tlaka. Tehnološki procesi kojima se razgrađuje PET inače nisu novost, ali se uglavnom temelje na postupcima koji uključuju velike količine otrovnih otapala i vrlo visoke temperature do 200, odnosno 300 stupnjeva Celzijusa te vrlo visoke tlakove koji idu čak i do 300 bara. Upravo zato ovo otkriće ima posebnu važnost.

Proces je u fazi ispitivanja. Ovakve su tehnologije zelene i imaju potencijal za razvoj procesa koji bi bili puno prihvatljiviji za okoliš. Smanjena je količina štetnih otapala i potrošnja energije za takav proces, a istodobno se ostvaruju vrlo visoka iskorištenja.
Hrvatski inovatori napravili kućicu od otpadne plastike
Znamo da u Hrvatskoj postoji poticaj od 50 lipa za svaku skupljenu PET bocu. Ali sad znamo i da PET ambalaža ima u sebi potencijal da se ponovno rodi, da je to nešto što može pokrenuti zelenu industriju i na koncu da je cijelu priču osmislila hrvatska pamet. Trebate li još koji razlog da takvu ambalažu prikupljate odvojeno?