Osječki studenti s pravom se mogu nazivati srećkovićima. Ovog ljeta otvoren je novi studentski paviljon s 800 kreveta, po kapacitetu najveći u Hrvatskoj, koji može stati uz bok hotelu s pet zvjezdica.

Fasada koja proizvodi struju

Današnji studentski domovi imaju sasvim drugačije standarde nego oni prije 10ak godina. Tako je novi paviljon u Osijeku, osim zajedničke kuhinje, vježbaonice, praonice, medijateke, ima i garažu za bicikle. Projektanti iz NFO-a razmišljali su zeleno, paviljon je energetskog razreda A+, njegova fasada proizvodi struju, a wc-i se ne ispiru pitkom vodom, nego sakupljenom kišnicom.

Nema sumnje da će studentski dom u Osijeku biti frekventno mjesto, pa je zato odabir kvalitetnih materijala za njegovu izradu bio od vrlo bitnog značaja.

‘Koristili smo otporne, gumene materijale koji su na prirodnoj bazi, tako da dugi niz godina tijekom korištenja taj dom može izgledati onako kako smo zamislili. Gledali smo da koristimo žive boje unutra u sobama. Sobe su ili narančaste ili zelene, što se tiče podne obloge, dok su u javnim prostorima stavljeni terrazzo podovi neutralnih bijelih i sivih tonova’, objašnjava Kata Marunica, koautorica projekta iz NFO-a.

Ključna stvar – izdrživi materijali

Novi osječki studentski paviljon bit će kroz godine jako frekventno mjesto, pa u njemu treba koristiti izdržive materijale. Pod ovim krovom ima mjesta za 796 studenata odjednom, a kroz godine će ih ovuda proći na tisuće. Zato je odabir kvalitetnih materijala jedna od ključnih odluka.

‘Podovi koje smo ovdje stavili su specijalna vrsta podova, koja se sastoji od cementnog veziva u koji se ugrađuju agregati i onda se po fazama brusi da bi se dobio efekt talijanskog, venecijanskog Terazza, to je naš sustav koji se zove Ultratop Terazzo’, pojasnio nam je Nenad Karalija, voditelj odjela tehnike, MAPEI Croatia.

Ultratop Terazzo su podovi na cementnoj osnovi i imaju visok razred otpornosti na požar, odnosno od negorivih su materijala. Upravo se zato mogu primjenjivati u javnim objektima poput škola, vrtića, učeničkih i studentskih domova. 

Osnaživanje lokalnog gospodarstva

Na ovako velikim projektima kao što je studentski dom u Osijeku važno je angažirati i lokalne proizvođače jer se time smanjuje otisak CO2, a ujedno i osnažuje lokalno gospodarstvo.  Tako su sva vrata u novom osječkom studentskom paviljonu proizvedena su u  Hrvatskoj.

‘To su uglavnom bila vrata koja su vrlo jednostavnih linija, moderna, kao i cijeli dizajn cijelog objekta. Radilo se o lakiranom medijapanu sa zvučnom izolacijom s krilima koja su poravnata s maskama iznad krila, tako da to jako moderno izgleda, zgleda kao krilo do stropa’, kaže Ana Jelić, Lignor d.o.o. Osim vrata, hrvatski je proizvođač dijelom opremao i kupaonice ovog studentskog doma.

Posebno se brinulo o uređenju okoliša

Projekti ovog kalibra podrazumijevaju i uređenje okoliša. Biciklističke staze, klupe za odmor i druženje. Sve je to dio novootvorenog studentskog paviljona u Osijeku. Jer projektiranje zgrade ne zaustavlja se na njoj samoj.

Biciklističke staze, klupe za odmor i druženje. Sve je to dio novootvorenog studentskog paviljona u Osijeku. Jer projektiranje zgrade ne zaustavlja se na njoj samoj.

Tulumi – nit vodilja

‘Bilo je interesantno promišljati scenarije ili potencijalne tulume koji će se događati u tom domu, tako da, osim samih soba gdje se tulumi najčešće odvijaju, imamo i veliki trg koji je ispred doma koji ima prostora za sjedenje i za okupljanje studenata, neću reći klinaca, nego okupljanje studenata, tako da se nadam da će taj cijeli trg i zajedno u kombinaciji sa zgradom zaživjeti kao dobar javni prostor’, kaže Kata Marunica.

Kako riješiti navike grijanja i hlađenja kod 800 korisnika?

796 kreveta. To u prijevodu znači gotovo osamsto korisnika koji svatko ima svoje navike vezane uz grijanje i hlađenje, odnosno korištenje takvih sustava. U Daikinu su izuzetno ponosni što su sudjelovali u projektu izgradnje novog studentskog paviljona u Osijeku.

Visoko postavljen zahtjev

‘Za nas je zahtjev bio stavljen dosta visoko, jer se radi o projektu koji je primarno stambeni, s razno raznim dodatnim prostorima, s tehničke strane, taj projekt je zahtijevao i pripremu tople vode i arhitekti kad su razmišljali o cijeloj toj priči, razmišljali su na način kako da pripremiti toplu vodu za jedan studentski dom i napraviti na najučinkovitiji mogući način’, ispričao je Dalibor Borovička, direktor Daikin Hrvatske.

Ljeti se topla voda u paviljonu primarno priprema koristeći Daikin VRV sustav s povratom topline. Solarni paneli su sekundarni sustav. Zimi za toplu vodu u objektu brine gradska toplana.

Mjesto za pamćenje

Nema apsolutni nikakve sumnje da će studenti u Osijeku imati dom kakav su samo sanjati mogli, te mjesto u kojem će stvarati uspomene, a ujedno i raditi na dobrobit cijeloj zajednici.

Projektiranje velikih javnih objekata često podrazumijeva i uređenje njihova okoliša. Zbog ranije definiranih parcela to često zna biti zahtjevan posao. Ali uz inovativna rješenja sve je moguće.

Biciklističke staze, klupe za odmor i druženje. Sve je to dio novootvorenog studentskog paviljona u Osijeku. Jer projektiranje zgrade ne zaustavlja se na njoj samoj.

Tulumi – nit vodilja

‘Bilo je interesantno promišljati scenarije ili potencijalne tulume koji će se događati u tom domu, tako da, osim samih soba gdje se tulumi, najčešće odvijaju, imamo i veliki trg koji je ispred doma koji ima prostora za sjedenje i za okupljanje studenata, neću reći klinaca, nego okupljanje studenata, tako da se nadam da će taj cijeli trg i zajedno u kombinaciji sa zgradom zaživjeti kao dobar javni prostor’, kaže Kata Marunica, koautorica projekta, NFO.

Studentski se dom nalazi na starim ostacima Murse što je bilo poprilično ograničavajuće za arhitekte.

Zelena površina iznad retencijskog spremnika

‘Kako je projekt tekao, tako smo zaticali, osim nekih prednosti samih lokacije i one nedostatke, s obzirom da je slaba odvodnja unutar kampusa, iz tog razloga smo imali obavezu napraviti retencijski spremnik unutarnji i vanjski. Mi trenutno sad stojimo na vanjskom dijelu retencijskog spremnika, a unutar zgrade je također jedan veliki spremnik za prikupljanje oborinske odvodne, kako bi dali malo vremena kanalizaciji da kada zapravo prođe taj val kiše, može pokupiti svu vodu’, pojašnjava Goran Rukavina, koautor projekta, NFO.

I zašto iznad retencijskog spremnika ne bi bila zelena površina, kojih u današnje vrijeme nedostaje, pogotovo u gradovima? Ali da bi se to postiglo, treba inovativno rješenje. Projektanti su ga pronašli u ACO-u. Areal travna rešetka riješila je problem.

Parkirno mjesto ujedno je i zelena površina

‘Ovdje je riječ o stabilizaciji tla i stabilizaciji šljunka, ona je proizvod koji je napravljen od 100% reciklirane plastike što je u današnje vrijeme jako bitno, koristimo ga na područjima parkirnih površina gdje želimo čvrstoću podloge ispod, to je plastična rešetka koja se ispunjava sa zemljom i humusom, unutra se sadi trava, te pri korištenju omogućava prolazak teških vozila, do 25 tona i do tone i pol najmanje nosivosti’, objašnjava Ivan Jerman, produkt menadžer u ACO-u.

Ovisno o potrebnoj nosivosti, travna se rešetka ugrađuje na zbijenu posteljicu ili na pijesak. Upravo joj to omogućuje dvostruku namjenu – da parkirno mjesto ujedno bude i zelena površina.

‘One su UV stabilne, što je bitno da s vremenom ne gube svoju boju, one su zelene boje tako da se uklope u travnatu površinu, pa nije potrebno bilo kakvo dodatno održavanje samih travnih rešetki’, dodaje Ivan.

Svakodnevno košenje i navodnjavanje

Rešetke ne trebaju posebnu njegu, ali trava će trebati. ‘Potrebno je svakako travu kositi redovito, ali svakako i tu i tamo navodnjavati, i jako je to bitno u ljetnim mjesecima kad su temperature visoke, zato jer mi ispod nje nemamo veliki sloj zemlje, te ta voda jako brzo ispari, tako da je potrebno to redovito održavati i navodnjavati’, tvrdi.

Ako uz takve površine želite imati i puteljak sa šljunkom, u ACO-u imaju rješenje.

‘Uz samu travnu rešetku imamo nekoliko proizvoda iz tog sustava, jedan od njih je rubnjak koji isto tako može biti od reciklirane plastike, pocinčanog čelika ili inoxa, to su tri materijala, uz to, dolazi i sama šljunčana stabilizacija koja se sastoji od saća od plastike, ispod njih je sloj geotekstila koji omogućava stabilizaciju tog šljunka, da ne bježi i da se ne ispire tijekom vremenskog perioda i tijekom korištenja’, nadovezuje se.

Tri boje rešetki, tri boje pijeska

I ovaj proizvod može podnijeti opterećenje do 40 tona po metru kvadratnom, pa može biti višenamjenski. Postoje tri boje rešetki – siva, bijela i crna. Stoga možete birati i tri boje pijeska, a da se čarobnjak koji sve drži na okupu niti ne primijeti.

Veliki projekti često znaju biti izazovni, ali uz prave partnere oni se savladaju jer ACO stvara rješenja za ekološke uvjete budućnosti.

aco.hr