Povežimo se

Gradnja

Kako teče obnova potresom pogođenih zagrebačkih zgrada?

21. ožujka 2020. stanovnici Zagreba usnuli su mirnim snom. Nitko nije ni slutio da će spavanje od sljedećeg dana biti privilegija i da će im se idućeg jutra osjećaj sigurnosti življenja iz temelja promijeniti.

Nizom potresa koji su se dogodili u Hrvatskoj trajno su promijenjene vizure gradova, ali prije svega narušena je kvaliteta života ljudi koji su potresima direktno pogođeni. Posjetili smo dva stana u centru Zagreba koji su gotovo godinu dana nakon potresa još uvijek gradilišta, a agoniji stanovnika zagrebačkog Donjeg grada ne nazire se kraj.

Najveći problem zabatni zidovi

pukotine-u-stanu-potres-domnakvadrat

Veliki problemi snašli su Štefaniju Šek. Šteta na njezinoj zgradi građenoj 1927. godine u Ilici bila je velika. Zabatni zidovi su popucali, a na jednom se otvorila velika rupa. S drvenih krovnih konstrukcija prijetila je velika opasnost.

U zgradama tog vremena primjenjivale su se dvije vrste krovnih konstrukcija. Takozvana visulja kod koje je drvena konstrukcija direktno naslonjena na zidove i stolica kod koje se drvena konstrukcija naslanja na poprečnu gredu. Obje su dobro zamišljene i nisu pretrpjele značajnu štetu, no horizontalna sila je s njih rušila crijepove i masivne dimnjake, a najlošije su prošli zidovi koji su je držali.

“Zabatni zidovi koji su građeni su vrlo tanki. Često 12 centimetara, a visine su i do 5 metara što nije moglo izdržati taj horizontalni udarac. Njih će trebati ponovno prezidati takozvanim potresnim vezom koji podrazumijeva da se ta cijela cigla preklapa polovicom, a ne samo trećinom. Ili se jednostavno mogu ojačati nekim armiranim elementima”, pojasnio je arhitekt Aleksandar Bašić.

zgrada-zabatni-zid-potres-domnakvadrat

U zgradi u Ilici zabatnog zida gotovo da nije bilo. Dimnjaci su prijetili sigurnosti stanara okolnih zgrada i prolaznicima, a odgovor od službenih osoba u prvim trenucima nije stizao. Zahvaljujući ljudima dobra srca, volonterima, alpinistima i speleolozima uklonjeni su svi prijeteći dijelovi i odlučeno je da se kreditom iz pričuve krene u hitnu sanaciju.

novi-zabatni-zid-potres-domnakvadrat

Radovi su započeli u listopadu, a danas, gotovo godinu dana nakon zagrebačkog potresa, stan gospođe Štefanije još je uvijek gradilište. Paronepropusne cerade pokrivaju krov, a zgrada koja je već načeta zagrebačkim, primila je još jedan udarac s petrinjskim potresom.

stubište-pukotine-potres-domnakvadrat

Nastale su križne pukotine, mnogo opasnije od uzdužnih zbog kojih sada moraju sanirati i stubište.

Kako su se nekad gradile zgrade?

Financijski izazovi predstoje stanovnicima Donjeg grada među kojima većinu čini umirovljenička populacija s malim primanjima. U njihovim zgradama, čije fasade zadivljuju sugrađane i goste, oštećenja su velikih razmjera. Da bismo razumjeli razmjere štete, potrebno je razumjeti gradnju tog doba.

“Čak su i temelji rađeni od opeke. U to vrijeme još se beton nije toliko niti koristio. S druge strane nastojalo se da debeli zidovi svojom težinom i nosivošću mogu savladati ne samo vertikalna opterećenja nego i u slučaju potresa horizontalna”, pojasnio je Bašić.

Adaptacije u prizemljima nekih zgrada koji su danas najčešće korišteni u komercijalne svrhe i kod kojih su micani nosivi zidovi pri čemu se pravila struke nisu poštivala, uzrokovala su značajne štete jer je statika takvih zgrada narušena. No, čak i kada su adaptacije izvedene po svim pravilima problema je bilo. U potkrovnom stanu secesijske zgrade iz 1913. zub vremena oštetio je nosivu gredu, a da vlasnici toga nisu ni bili svjesni, jer se njezino ležište skriva iza zidova.

drvena-greda-potres-domnakvadrat

Arhitekt Bašić rekao je da se u ovom slučaju nosiva greda zamijenila čeličnom zategom koja je bila pričvršćena na postojeću drvenu konstrukciju. Pretpostavlja da je uslijed procurivanja limenog oluka došlo do truljenja drva zbog čega je greda izgubila svoju nosivost.

trula-greda-potres-domnakvadrat

Vlasnici se spremaju u temeljitu rekonstrukciju pri čemu će svakako uključiti niz stučnjaka. Nosivi drveni elementi koji su uslijed vlage istrunuli, morat će biti zamijenjeni. Jer bez ojačanja konstrukcije svaki pokušaj renovacije stana je samo kozmetika.

Ojačanje konstrukcije je nužda

S obzirom na to da je neizvjesno razdoblje pred nama, tlo i dalje podrhtava, a mogućnost novih potresa nije isključena, svaka konstrukcijska obnova na starim zgradama je dobrodošla. Pothvat u koji su se upustili vlasnici zgrade s početka priče i kreditnim zaduživanjem zazidali nove zabatne zidove pokazao se opravdanim. Jer bi šteta od petrinjskog potresa da zabatnih zidova nije bilo, bila nesaglediva. Sve oči su sada uperene u primjenu Zakona o obnovi kojim će se osigurati sredstva za konstrukcijsku obnovu, ali i mirniji san svim vlasnicima starogradskih ljepotica.

Gradnja

Očekuju li nas novi natječaji za energetsku obnovu?

O planovima Vlade za energetsku obnovu obiteljskih kuća te potencijalnim natječajima u ovoj godini razgovarali smo s ravnateljicom uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije – Irenom Križ Šelendić.

Cilj programa energetske obnove obiteljskih kuća

Fond je imao alokaciju od 390 milijuna kuna, a upravo Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sve pozive koji se zaprime provodi. Pristiglo je preko 8000 prijava, a oko 5000 prijava je odobreno i ti su pozivi u fazi realizacije.

Poziv je bio raspisan krajem prošle godine, u rujnu 2022., za zgrade oštećene u potresu koje bi uz konstruktivnu ili nekonstruktivnu obnovu provele i energetsku, zajedno ili nakon obnove od potresa.

To je bila alokacija od 100 milijuna kuna, a poziv je trajao do 31.12. S 390 milijuna pokrilo se oko 5000 prijava.

Ovaj program je u fazi nacrta, još uvijek nije donesen, a predviđen je za razdoblje do 2030., te se bavi segmentom obiteljskih kuća koje čine gotovo 50 posto ukupnog fonda.

Ciljevi su podupiranje zelene tranzicije i dekarbonizacije zgrada. Glavni cilj je izražen u metrima kvadratnim, a potrebno je obnoviti oko 11 milijuna kvadratnih metara u obiteljskim kućama do 2030., a ostali ciljevi su izraženi u uštedama energije.

Koje mjere će se sufinancirati?

Izolacija vanjskih zidova, izolacija kosog krova prema negrijanom tavanu, izolacija ravnog krova, izolacija poda prema tlu, vanjska stolarija, zatim mjere ugradnje obnovljivih izvora energije za grijanje, za toplu vodu, za proizvodnju struje, fotonaponski sustavi, solarni sustavi za proizvodnju tople vode, kotlovi na bio masu i dizalice topline.

Ideja je da više ne bude posebnih poziva za obnovljive izvore, nego da to sve bude jedan poziv, pa ovisno o kriterijima građani će odabrati koje mjere žele sufinancirati. Isto tako može se sufinancirati jedna pojedinačna mjera ili više mjera.

Što se očekuje od novog programa za razdoblje do 2030. godine?

Za pojedinačne mjere sufinanciranja predviđa se maksimalna stopa od 40 posto, a one koje idu na integralnu obnovu s kojom se postižu više uštede idu s maksimalnom stopom od 60 posto.

Mogu se očekivati neki noviteti koji će na vrijeme biti objavljeni. Bitno je reći da osim ovih energetskih koristi, kao što je ušteda, energetska neovisnost, također tu je i smanjenje rizika od energetskog siromaštva, smanjenje loših utjecaja na zdravlje, raste vrijednost nekretnina, također u gospodarstvu raste proizvodnja građevinskih proizvoda, povećava se broj radnih mjesta.

Koristi od programa su višestruke, a ono što je najvažnije jest da se iz dugoročne strategije zadovolje ciljevi.

Energetska obnova višestambenih zgrada

U 2023. stupa na snagu zaključak Vlade koji u Ministarstvu moraju provesti. Zaduženje je dobio i Fond, a to je da do rujna raspiše javne pozive i za obiteljske kuće i za višestambene zgrade, a sve skupa to je alokacija od gotovo jedne milijarde kuna.

Pola će ići na obiteljske kuće, pola na višestambene zgrade. Uz to višestambene zgrade se također financiraju i europskim sredstvima. Uz nacionalna sredstva za višestambene zgrade, tu su i europska sredstva za obnovu.

Nastavite čitati

Gradnja

Zdraviji interijeri u energetski samoodrživom domu

Kuća sa suvremenim sistemima za korištenje obnovljivih izvora energije ima puno prednosti. Ona je energetski samoodrživa, a zrak u prostorijama je kvalitetniji. Stručnjaci iz tvrtke Inova Pro pokazali su nam kako stvoriti zdrave interijere s niskom energetskom potrošnjom.

Pametnim kombiniranjem tehnologije do smanjene potrošnje

Kuće gotovo nulte energije standard su već gotovo dvije godine, a da bi se takve kuće izgradile potrebni su izračuni stručnjaka. Kad je riječ o sustavima grijanja, hlađenja i ventilacije, stručnjake smo potražili u tvrtki Inova Pro.

Podno grijanje je električno i u sprezi sa fotonaponskim sustavom, zato jer je na struju i neovisno je od dizalica topline. Sustav je neovisan jer nema vanjsku jedinicu, već radi isključivo na struju i tako umanjujemo potrošnju pomoću fotonaponskog sustava.

U dobro izoliranim novogradnjama jako je važno da imaju dobru ventilaciju. U ovom slučaju s rekuperacijom.

Kako funkcionira?

Na fasadi je postavljen rekuperator topline koji radi reverzibilno. On 70 sekundi izbacuje toplinu van korištenjem keramičkog izmjenjivača topline na kojem se ona skuplja i onda nakon 70 sekundi on u suprotnom smjeru upuhuje svježi zrak. Keramički izmjenjivač u procesu predaje toplinu svježem zraku koheg upuhuje, a sam zrak se u procesu i filtrira.

Tako se iz prostora izbacuje vlaga te se stvaraju zdraviji interijeri. Osim zdravlja, ne treba zanemariti nisku potrošnju takvih sustava.

Osigurava 90% energetskih potreba

“Režije ne bi trebale ići u nebo, zapravo bi fotonaponska elektrana zajedno sa rekuperatorima, zajedno sa ovom stolarijom, dobrom izolacijom, fasadom, termotopom, trebala osigurati nam zadovoljenje 90% naših potreba, ako ne i nešto više, sve ovisi o broju sunčanih sati, tako da dugoročno gledano, iako je u ovoj kući gotovo sve na struju, mi bismo te struje trebali sami proizvoditi dovoljno za svoje potrebe.” predviđa gospodin Mijić.

Grijanje i hlađenje

Za toplu vodu koristit će se dizalica topline zrak – zrak. One mogu služiti i za grijanje i hlađenje, ali u tvrtci Inova Pro uvijek nastoje sustav hlađenja odvojiti od ostalih sustava.

Razlog je taj što u ljetnim danima kada se hladi prostor, a u slučaju kada trebate toplu vodu, morate stati sa hlađenjem i obrnuti cijeli proces dizalice topline i prebaciti se na potrošnu toplu vodu. Time se smanjuje životni vijek samoga izmjenjivača.

Ovo će dom hladiti pomoću split sustava koji ima zidne unutarnje jedinice i vanjske koje služe i za dogrijavanje, pa u slučaju da imamo jako ekstremno niske temperature zimi, moguće je na brzinu dogrijati prostor, a onda ćemo podnim grijanjem nastaviti temperirati taj dio prostora i povećati ugođaj.

Prilagodba vlastitim potrebama

Stručnjaci u Inova Pro uvijek se trude zamršene strojarske sustave prilagoditi svojim korisnicima, a s razinom prilagodbe sustava u ovom je slučaju zadovoljan i investitor.

Kuće koje proizvode gotovo svu energiju koju troše definitivno su budućnost.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Oglas

Izbor urednice