Gradimo siguran dom
Kako teče obnova potresom pogođenih zagrebačkih zgrada?
21. ožujka 2020. stanovnici Zagreba usnuli su mirnim snom. Nitko nije ni slutio da će spavanje od sljedećeg dana biti privilegija i da će im se idućeg jutra osjećaj sigurnosti življenja iz temelja promijeniti.
Nizom potresa koji su se dogodili u Hrvatskoj trajno su promijenjene vizure gradova, ali prije svega narušena je kvaliteta života ljudi koji su potresima direktno pogođeni. Posjetili smo dva stana u centru Zagreba koji su gotovo godinu dana nakon potresa još uvijek gradilišta, a agoniji stanovnika zagrebačkog Donjeg grada ne nazire se kraj.
Najveći problem zabatni zidovi

Veliki problemi snašli su Štefaniju Šek. Šteta na njezinoj zgradi građenoj 1927. godine u Ilici bila je velika. Zabatni zidovi su popucali, a na jednom se otvorila velika rupa. S drvenih krovnih konstrukcija prijetila je velika opasnost.
U zgradama tog vremena primjenjivale su se dvije vrste krovnih konstrukcija. Takozvana visulja kod koje je drvena konstrukcija direktno naslonjena na zidove i stolica kod koje se drvena konstrukcija naslanja na poprečnu gredu. Obje su dobro zamišljene i nisu pretrpjele značajnu štetu, no horizontalna sila je s njih rušila crijepove i masivne dimnjake, a najlošije su prošli zidovi koji su je držali.
“Zabatni zidovi koji su građeni su vrlo tanki. Često 12 centimetara, a visine su i do 5 metara što nije moglo izdržati taj horizontalni udarac. Njih će trebati ponovno prezidati takozvanim potresnim vezom koji podrazumijeva da se ta cijela cigla preklapa polovicom, a ne samo trećinom. Ili se jednostavno mogu ojačati nekim armiranim elementima”, pojasnio je arhitekt Aleksandar Bašić.

U zgradi u Ilici zabatnog zida gotovo da nije bilo. Dimnjaci su prijetili sigurnosti stanara okolnih zgrada i prolaznicima, a odgovor od službenih osoba u prvim trenucima nije stizao. Zahvaljujući ljudima dobra srca, volonterima, alpinistima i speleolozima uklonjeni su svi prijeteći dijelovi i odlučeno je da se kreditom iz pričuve krene u hitnu sanaciju.

Radovi su započeli u listopadu, a danas, gotovo godinu dana nakon zagrebačkog potresa, stan gospođe Štefanije još je uvijek gradilište. Paronepropusne cerade pokrivaju krov, a zgrada koja je već načeta zagrebačkim, primila je još jedan udarac s petrinjskim potresom.

Nastale su križne pukotine, mnogo opasnije od uzdužnih zbog kojih sada moraju sanirati i stubište.
Kako su se nekad gradile zgrade?
Financijski izazovi predstoje stanovnicima Donjeg grada među kojima većinu čini umirovljenička populacija s malim primanjima. U njihovim zgradama, čije fasade zadivljuju sugrađane i goste, oštećenja su velikih razmjera. Da bismo razumjeli razmjere štete, potrebno je razumjeti gradnju tog doba.
“Čak su i temelji rađeni od opeke. U to vrijeme još se beton nije toliko niti koristio. S druge strane nastojalo se da debeli zidovi svojom težinom i nosivošću mogu savladati ne samo vertikalna opterećenja nego i u slučaju potresa horizontalna”, pojasnio je Bašić.
Adaptacije u prizemljima nekih zgrada koji su danas najčešće korišteni u komercijalne svrhe i kod kojih su micani nosivi zidovi pri čemu se pravila struke nisu poštivala, uzrokovala su značajne štete jer je statika takvih zgrada narušena. No, čak i kada su adaptacije izvedene po svim pravilima problema je bilo. U potkrovnom stanu secesijske zgrade iz 1913. zub vremena oštetio je nosivu gredu, a da vlasnici toga nisu ni bili svjesni, jer se njezino ležište skriva iza zidova.

Arhitekt Bašić rekao je da se u ovom slučaju nosiva greda zamijenila čeličnom zategom koja je bila pričvršćena na postojeću drvenu konstrukciju. Pretpostavlja da je uslijed procurivanja limenog oluka došlo do truljenja drva zbog čega je greda izgubila svoju nosivost.

Vlasnici se spremaju u temeljitu rekonstrukciju pri čemu će svakako uključiti niz stučnjaka. Nosivi drveni elementi koji su uslijed vlage istrunuli, morat će biti zamijenjeni. Jer bez ojačanja konstrukcije svaki pokušaj renovacije stana je samo kozmetika.
Ojačanje konstrukcije je nužda
S obzirom na to da je neizvjesno razdoblje pred nama, tlo i dalje podrhtava, a mogućnost novih potresa nije isključena, svaka konstrukcijska obnova na starim zgradama je dobrodošla. Pothvat u koji su se upustili vlasnici zgrade s početka priče i kreditnim zaduživanjem zazidali nove zabatne zidove pokazao se opravdanim. Jer bi šteta od petrinjskog potresa da zabatnih zidova nije bilo, bila nesaglediva. Sve oči su sada uperene u primjenu Zakona o obnovi kojim će se osigurati sredstva za konstrukcijsku obnovu, ali i mirniji san svim vlasnicima starogradskih ljepotica.
Gradimo siguran dom
Sve što trebate znati o dizalicama topline
Ovakav pametan sustav omogućuje da se uz manje angažirane energije dobije čim više električne energije.

Održivo korištenje energije imperativ je u današnjoj gradnji. Dapače, bez toga da vam značajan dio energije dolazi iz obnovljivih izvora, ne možete ni graditi po zakonu. Izvrsno rješenje mogu biti dizalice topline. Saznali smo sve što treba znati o njima.
Što su dizalice topline i kakve mogu biti?
Dizalice topline se dijele u tri grupe – zemlja/voda, voda/voda i zrak/voda. Ove prve koriste toplinu iz dubine zemlje ili veće zemaljske površine. Za dizalice topline voda/voda koristi se voda u bunaru, a za korištenje treće grupe ne trebate nikakve posebne uvjete na terenu.
Prema istraživačkoj agenciji BRG u Hrvatskoj se ugradilo preko 80% dizalica topline na bazi zrak voda. Upravo zato što je zrak sveprisutan. U Hrvatskoj je ugrađeno negdje oko 2 000 komada dizalica topline prošle godine, dok ih se primjerice, u susjednoj Sloveniji godišnje ugrađuje čak četiri puta više.

Vjerujemo da će se broj ugrađenih dizalica topline i kod nas povećati jer riječ je o sustavu s niskom potrošnjom energije i velikom učinkovitošću.
“Vanjska jedinica u sustavima grijanja dizalica topline okolni zrak koristi za prijenos energije u unutarnju jedinicu. Energija iz zraka se akumulira, služi za dogrijavanje plina koji cirkulira, koji je pothlađen. Ta energija se sa tim plinom prenosi na unutarnju jedinicu, a sa unutarnje jedinice na vodu u sustavu grijanja”, pojasnio je prodajni inženjer u Boschu Nebojša Stojadinović.

Nekadašnji sustavi znali su biti bučni. Buka je kod ove dizalice topline na 30 – 40 dB. Čisto za usporedbu, ptičji je pjev na razini od 50 dB.
Pametni sustav
U ovakvom sustavu energiju koju trebate za grijanje cijelog objekta dobivate 25% iz struje, a 75% je obnovljivi izvor. U ovom je slučaju dodatan benefit što je sustav povezan na solarne kolektore na krovu kuće.

U ovom sustavu je implementiran solar insite, patentno zaštićen algoritam po kojem radi cijela automatika gdje ona prepoznaje je li sustav grijanja u indirektnoj ili direktnoj podršci grijanja.
To znači da sustav kaže kompresoru da ne treba raditi kapacitetom od 70 – 80% za sunčanog dana jer će solarni prinos pomoći sustavu grijanja, pa će biti dovoljno da on radi na 30 – 40%.
Ovakav pametan sustav omogućuje da se uz manje angažirane energije dobije čim više električne energije, a posljedično tome i toplinske. Korištenjem ovakvih sustava pridonosite energetskoj efikasnosti i dekarbonizaciji planeta, ne trebate platiti priključak plina ili unaprijed skladištiti gorivo poput ulja ili drva, a ako je dobro podešena, dizalica topline se lako održava. Sve su to razlozi zašto bi ovakav sustav grijanja trebalo ozbiljno uzeti u obzir.
Gradimo siguran dom
Otkrivamo drugu, oku prihvatljiviju, stranu betona
To je materijal koji živi s vremenom i potrebno je puno isprobavanja dok se ne pronađe savršen omjer sastojaka za finalni proizvod.

Mješavina cementa, agregata, vode i dodataka svima je poznata. Naravno, riječ je o betonu. Ono što je mnogima nepoznato je da su ga čak 300 godina prije nove ere koristili Rimljani za izgradu cesta, toplica pa i Colosseuma i Pantheona.
Bez armiranobetonskih konstrukcija danas je gradnja gotovo nezamisliva. No, on se daleko odmaknuo od građevinskog materijala. Sjenila za lampe i posude za cvijeće su samo dio predmeta koji se njime mogu oblikovati.
Betonski ovlaživač zraka

Dok ugodna vatra u betonskom kaminu tinja, a uz dodatke na njemu se može ispeći i roštilj, vrsni poznavatelj ovoga materijala smišlja nova moderna i visokotehnologizirana rješenja koja implementira u svoje proizvode od betona. Inženjer arhitekture Jurica Huljev tako je došao i na ideju da napravi prototip otvorenog sustava ovlaživanja zraka. Lakše ga je održavati, a i estetski je zanimljiviji jer se vidi što se događa. Kroz otvor puše zrak i maglica koja se tu stvara odlazi ovlažuje prostor.
Betonska indukcijska ploča

Poseban vizualni doživljaj u prostoru kuhinje izazvat će betonska indukcijska ploča. Indukcijske ploče su standardne i dolaze jedino u varijanti sa crnim kaljenim staklom. “Tako da je to jedina proba može li tehnologija funkcionirati s betonom”, rekao je Huljev. I savršeno funkcionira. U čas zagrije vodu i čaj je spreman.
Prednosti betona

Beton je otporan na vanjske utjecaje poput kiše i snijega. Masivan je i čvrst, inertan, ne prenosi vibracije. tako je nastao ovaj zvučnik. To je vrtni zvučnik koji je predviđen da širi zvuk u 360 stupnjeva zato što svira prema dolje i preko specijalno dizajniranog konusa se taj zvuk širi na sve strane.
Betonski vodopad

A da bi biljke u kućnim ili vanjskim uvjetima dobile jednaku širinu i raskoš, pobrinut će se posebno dizajnirana slavina sa senzorom i betonski umivaonik. Inspiraciju je arhitekt dobio u olucima i ovaj primjerak mu služi kao sudoper u radnom prostoru, a dizajn ovog proizvoda neodoljivo podsjeća na vodopad koji svakako unosi prirodnost u interijer.

Prirodnost je posljednjih godina imperativ u uređenju, a u kombinaciji s betonom postignut je savršen sklad.
Ovaj materijal živi s vremenom. I puno isprobavanja treba dok se ne pronađe savršen omjer sastojaka za prekrasan gotovi proizvod. Svi poznavatelji znaju da izrada uporabnih predmeta od betona nije nimalo lak zadatak. A unikatni izgled svakog proizvoda danas ga čini vrlo poželjnim.