Gradnja doma
Kako teče obnova potresom pogođenih zagrebačkih zgrada?
21. ožujka 2020. stanovnici Zagreba usnuli su mirnim snom. Nitko nije ni slutio da će spavanje od sljedećeg dana biti privilegija i da će im se idućeg jutra osjećaj sigurnosti življenja iz temelja promijeniti.
Nizom potresa koji su se dogodili u Hrvatskoj trajno su promijenjene vizure gradova, ali prije svega narušena je kvaliteta života ljudi koji su potresima direktno pogođeni. Posjetili smo dva stana u centru Zagreba koji su gotovo godinu dana nakon potresa još uvijek gradilišta, a agoniji stanovnika zagrebačkog Donjeg grada ne nazire se kraj.
Najveći problem zabatni zidovi

Veliki problemi snašli su Štefaniju Šek. Šteta na njezinoj zgradi građenoj 1927. godine u Ilici bila je velika. Zabatni zidovi su popucali, a na jednom se otvorila velika rupa. S drvenih krovnih konstrukcija prijetila je velika opasnost.
U zgradama tog vremena primjenjivale su se dvije vrste krovnih konstrukcija. Takozvana visulja kod koje je drvena konstrukcija direktno naslonjena na zidove i stolica kod koje se drvena konstrukcija naslanja na poprečnu gredu. Obje su dobro zamišljene i nisu pretrpjele značajnu štetu, no horizontalna sila je s njih rušila crijepove i masivne dimnjake, a najlošije su prošli zidovi koji su je držali.
“Zabatni zidovi koji su građeni su vrlo tanki. Često 12 centimetara, a visine su i do 5 metara što nije moglo izdržati taj horizontalni udarac. Njih će trebati ponovno prezidati takozvanim potresnim vezom koji podrazumijeva da se ta cijela cigla preklapa polovicom, a ne samo trećinom. Ili se jednostavno mogu ojačati nekim armiranim elementima”, pojasnio je arhitekt Aleksandar Bašić.

U zgradi u Ilici zabatnog zida gotovo da nije bilo. Dimnjaci su prijetili sigurnosti stanara okolnih zgrada i prolaznicima, a odgovor od službenih osoba u prvim trenucima nije stizao. Zahvaljujući ljudima dobra srca, volonterima, alpinistima i speleolozima uklonjeni su svi prijeteći dijelovi i odlučeno je da se kreditom iz pričuve krene u hitnu sanaciju.

Radovi su započeli u listopadu, a danas, gotovo godinu dana nakon zagrebačkog potresa, stan gospođe Štefanije još je uvijek gradilište. Paronepropusne cerade pokrivaju krov, a zgrada koja je već načeta zagrebačkim, primila je još jedan udarac s petrinjskim potresom.

Nastale su križne pukotine, mnogo opasnije od uzdužnih zbog kojih sada moraju sanirati i stubište.
Kako su se nekad gradile zgrade?
Financijski izazovi predstoje stanovnicima Donjeg grada među kojima većinu čini umirovljenička populacija s malim primanjima. U njihovim zgradama, čije fasade zadivljuju sugrađane i goste, oštećenja su velikih razmjera. Da bismo razumjeli razmjere štete, potrebno je razumjeti gradnju tog doba.
“Čak su i temelji rađeni od opeke. U to vrijeme još se beton nije toliko niti koristio. S druge strane nastojalo se da debeli zidovi svojom težinom i nosivošću mogu savladati ne samo vertikalna opterećenja nego i u slučaju potresa horizontalna”, pojasnio je Bašić.
Adaptacije u prizemljima nekih zgrada koji su danas najčešće korišteni u komercijalne svrhe i kod kojih su micani nosivi zidovi pri čemu se pravila struke nisu poštivala, uzrokovala su značajne štete jer je statika takvih zgrada narušena. No, čak i kada su adaptacije izvedene po svim pravilima problema je bilo. U potkrovnom stanu secesijske zgrade iz 1913. zub vremena oštetio je nosivu gredu, a da vlasnici toga nisu ni bili svjesni, jer se njezino ležište skriva iza zidova.

Arhitekt Bašić rekao je da se u ovom slučaju nosiva greda zamijenila čeličnom zategom koja je bila pričvršćena na postojeću drvenu konstrukciju. Pretpostavlja da je uslijed procurivanja limenog oluka došlo do truljenja drva zbog čega je greda izgubila svoju nosivost.

Vlasnici se spremaju u temeljitu rekonstrukciju pri čemu će svakako uključiti niz stučnjaka. Nosivi drveni elementi koji su uslijed vlage istrunuli, morat će biti zamijenjeni. Jer bez ojačanja konstrukcije svaki pokušaj renovacije stana je samo kozmetika.
Ojačanje konstrukcije je nužda
S obzirom na to da je neizvjesno razdoblje pred nama, tlo i dalje podrhtava, a mogućnost novih potresa nije isključena, svaka konstrukcijska obnova na starim zgradama je dobrodošla. Pothvat u koji su se upustili vlasnici zgrade s početka priče i kreditnim zaduživanjem zazidali nove zabatne zidove pokazao se opravdanim. Jer bi šteta od petrinjskog potresa da zabatnih zidova nije bilo, bila nesaglediva. Sve oči su sada uperene u primjenu Zakona o obnovi kojim će se osigurati sredstva za konstrukcijsku obnovu, ali i mirniji san svim vlasnicima starogradskih ljepotica.
Materijali u gradnji
Moderni ili tradicionalni materijali u gradnji? Zašto ne oboje
Spoj modernih i tradicionalnih rješenja donosi bezvremenske domove

U posljednjih nekoliko desetljeća arhitektura i dizajn interijera sve se više okreću kombiniranju suprotnosti. Materijali u gradnji svakim danom napreduju i usavršuju se.
Umjesto da biramo između starog i novog, sve češće se u praksi spajaju moderni materijali poput betona, čelika i stakla s tradicionalnima – drvom, kamenom i opekom. Ovakav spoj donosi domovima karakter koji je istovremeno suvremen i bezvremenski, hladan i topao, robustan i ugodan.
No, postavlja se pitanje: kako zapravo kombinirati različite materijale u gradnji tako da prostor bude i estetski skladan i funkcionalan, a pritom dugotrajan?
Zašto kombinirati staro i novo kod odabira materijala u gradnji
Svaki materijal ima svoj identitet. Drvo i kamen povezuju nas s prirodom i tradicijom te unose toplinu u prostor. Beton i čelik, s druge strane, unose snagu, minimalizam i suvremenost, dok staklo otvara prostor i propušta svjetlo. Kada se ti elementi promišljeno spoje, nastaje dom koji je ugodan, praktičan i vizualno zanimljiv.
Ljudi danas sve više žele autentičnost – teksture koje se mogu osjetiti pod rukom i prirodne tonove koji smiruju, ali i prednosti tehnologije koje nude moderni materijali. Upravo zato kombinacija tradicionalnog i modernog postaje sve popularnija.

Estetika kombiniranja materijala
Kombiniranje materijala u gradnji može ići u dva smjera. Neki se odlučuju za harmoniju, primjerice dogradnju staklom koja prati tonove stare kamene kuće ili suvremeni podrum obložen drvom koje se uklapa s postojećim gredama. Drugi pak biraju kontrast, pa glatki beton stavljaju uz rustikalno drvo ili uz zid od opeke.
Važnu ulogu imaju boje i teksture. Svijetli tonovi drveta i kamena donose toplinu, tamni betonski i metalni elementi naglašavaju suvremenost, a kombinacija glatkih i grubih površina daje prostoru dojam dubine. Primjerice, otisak drveta u betonu (tzv. board-forming) može hladnom materijalu dati dojam prirodne teksture i topline.
Funkcionalne prednosti kombiniranja materijala
Estetika je samo jedan dio priče. Kombinacija različitih materijala u gradnji donosi i praktične prednosti. Beton i čelik osiguravaju nosivost i trajnost konstrukcije, dok drvo unosi fleksibilnost i osjećaj ugode. Opeka i kamen izvrsno akumuliraju toplinu i pomažu održavati stabilnu klimu u prostoru, a staklo propušta sunčeve zrake i donosi svjetlost u interijer.
Osim toplinske učinkovitosti, ovakav spoj pridonosi i boljoj zvučnoj izolaciji, posebno kada se tradicionalni materijali kombiniraju s modernim pregradama. Ne treba zaboraviti ni održivost – sve se više koriste reciklirani materijali, a drvo iz održivih izvora smanjuje ugljični otisak gradnje.

Materijali u gradnji – primjeri dobrih kombinacija
Jedan od najčešćih i najuspješnijih spojeva je onaj između betona i drva. Beton naglašava suvremenost i daje konstrukcijsku čvrstoću, a drvene obloge i pergole unose toplinu i povezuju kuću s prirodom.
U interijerima se često ostavljaju vidljivi betonski zidovi ili stropovi, a njihova hladnoća ublažava se toplim drvenim podovima ili staklenim pregradama koje propuštaju svjetlo. Tako se dobiva prostor koji ipak nije sterilan.
Kod adaptacija starih kamenih kuća često se poseže za staklenim dogradnjama ili čeličnim konstrukcijama. Na taj način poštuje se izvorna arhitektura, ali se objekt otvara svjetlu i dobiva suvremena funkcionalnost.

Održavanje i dugotrajnost
Kako bi kombinacija materijala trajala desetljećima, važno je redovito održavanje. Drvo traži zaštitu od vlage i sunca te povremeno obnavljanje premaza. Čelik je potrebno zaštititi od korozije, osobito na spojevima. Beton može puknuti pa se preporučuje redoviti pregled i zaštitni premazi, dok kamen i opeka zahtijevaju povremenu sanaciju fuga. Staklo je najjednostavnije za održavanje, no brtve i okviri trebaju redovitu kontrolu radi toplinske učinkovitosti.
Najveći izazov leži u tome što se materijali različito ponašaju. Drvo se širi i skuplja, beton s vremenom puca, a metal korodira. Zato je važno koristiti kvalitetne izolacije i dilatacijske spojeve kako bi se spriječila oštećenja.
Koje materijale ipak ne treba kombinirati
Iako se većina materijala u gradnji može uspješno spojiti, postoje kombinacije koje dugoročno stvaraju više štete nego koristi. Drvo i metal, ako nisu pravilno zaštićeni, mogu biti problematični – drvo zadržava vlagu, a metal u kontaktu s njim brže korodira. Slično vrijedi za kamen i beton ako nema odgovarajuće hidroizolacije – vlaga tada uzrokuje pukotine i oštećenja.
Posebno osjetljiv spoj je aluminij i čelik u direktnom kontaktu jer dolazi do galvanske korozije. Kod stakla i poroznih materijala poput opeke, bez kvalitetne brtve voda lako prodire u spojeve, što dugoročno šteti konstrukciji. Čak i luksuzni materijali poput mramora mogu biti problematični ako se kombiniraju s kiselim mortovima ili fugama jer gube sjaj i postaju porozni.
Drugim riječima, svaki materijal ima svoje „prijatelje i neprijatelje“. Ako se kombinacija planira bez stručnog savjeta, posljedice mogu biti skupe – od vlage i korozije do pucanja zidova.
Savjeti za vlasnike kuća i stanova
Ako razmišljate o kombiniranju materijala u gradnji, krenite od konteksta. U povijesnoj jezgri bolje je uklapati materijale u postojeći stil, dok je na otvorenim parcelama moguće eksperimentirati s kontrastima. Birajte dva do tri glavna materijala i provucite ih kroz cijeli projekt – previše kombinacija može djelovati kaotično.
Kako spojiti tradicionalni i moderni stil u uređenju stana
Razmišljajte i o funkciji: neka drvo donese toplinu, beton nosivost, a staklo svjetlost. Uvijek se konzultirajte sa stručnjacima jer će arhitekti i dizajneri pomoći da spoj bude siguran, skladan i dugotrajan. I na kraju, uložite u kvalitetu – skuplji i provjereni materijali na početku donose mir i dugoročno manju brigu.
Kombiniranje modernih i tradicionalnih materijala u gradnji nije samo estetski trend, već način da dom postane funkcionalan, održiv i bezvremenski. Kada se spoje beton, čelik i staklo s drvom, kamenom ili opekom, rezultat su prostori u kojima se osjećamo i sigurno i inspirirano.
Prozori i vrata
Možemo li izgorjeti kroz prozor?
Možemo li izgorjeti kroz prozor i koliko smo zapravo zaštićeni? Saznajte što znači SPF u zatvorenom i kako prozori štite kožu, namještaj i energiju doma

Ljeti se prirodno povlačimo u unutrašnjost doma kako bismo se sklonili od sunca. No, jeste li se ikada zapitali – možemo li izgorjeti kroz prozor? Odgovor je: da, može se dogoditi iako ste unutar četiri zida.
Sunčeve zrake, konkretno UV zračenje, prodiru kroz staklo, a ovisno o vrsti stakla, moguće je da vaša koža i dalje bude izložena štetnim zrakama. Dugoročno, to ne utječe samo na zdravlje, već i na interijer, klimatizaciju i trajnost namještaja.
Izolacija prozora ključna je jer povećava udobnost i štedi energiju
Što su UVB, a što UVA zrake?
UVB zrake su visokih energija i odgovorne su za izgaranje kože, crvenilo i opekline. One ne prodiru duboko, ali imaju intenzivan kratkoročan učinek na kožu i glavni su uzrok sunčanih opeklina.
UVA zrake su manje energetski jake, ali zato prodiru dublje u kožu. Ne uzrokuju odmah crvenilo, ali su glavni krivac za dugoročno starenje kože, gubitak elastičnosti, pigmentacijske mrlje i razvoj kožnih bolesti. Upravo UVA zrake prodiru kroz obično prozorsko staklo.
SPF i zatvoreni prostori: treba li se štititi?
SPF (Sun Protection Factor) označava koliko puta duže možemo biti izloženi suncu bez opeklina u odnosu na vrijeme bez ikakve zaštite. Primjerice, SPF 30 znači da vam je koža 30 puta duže zaštićena od UVB zraka.
Ali često se zaboravlja da većina SPF krema štiti prvenstveno od UVB, dok su za UVA potrebni posebni filtri. Zato je važno koristiti kreme s oznakom “broad spectrum” ili “UVA + UVB protection” čak i dok boravite uz prozor.
Zamislite radni stol uz veliki prozor: ako provodite sate na tom mjestu, vaše lice i ruke su svakodnevno izloženi UVA zračenju, čak i bez direktnog sunca.
Kako nas moderni prozori štite
Srećom, moderni prozori nisu samo estetski, već i funkcionalno napredni. Postoji više načina na koje nas mogu štititi:
- Izo stakla s Low-E premazima reflektiraju toplinu i smanjuju prolazak UV zraka.
- Troslojna stakla s punjenjem plinom (npr. argonom) dodatno blokiraju sunčeve zrake.
- UV folije mogu se naknadno postaviti i filtriraju i do 99% UVA i UVB zračenja.
- Pametne zavjese i rolete koje automatski reagiraju na intenzitet svjetla mogu dodatno regulirati izloženost.
Prozori – na što sve paziti kad ih birate?
Posljedice za dom i zdravlje
Ne štiti vas samo vaša koža. Sunčeve zrake izbljeđuju boje na drvenim podovima, koži i tkaninama. Dugoročno, mogu uzrokovati i sušenje i pucanje materijala, pogotovo prirodnih. Također, ako sunce konstantno grije staklo, unutarnja temperatura raste, što znači da klima uređaji troše više energije.
Kako zaštititi namještaj?
Postoji nekoliko učinkovitih načina kako produžiti vijek trajanja namještaja i interijera.
Postavite UV zaštitne folije na prozore, osobito u prostorijama koje su izložene direktnom suncu.
Koristite zavjese, rolete ili sjenila, posebno u najtoplijem dijelu dana (od 11 do 17 sati).
Rasporedite namještaj tako da najosjetljiviji komadi nisu uz prozor, osobito antikviteti ili predmeti od kože.
Odaberite tkanine s UV otpornim vlaknima, koje su manje podložne izbljeđivanju.
Redovito njegujte drvene i kožne površine zaštitnim sredstvima koja produljuju njihovu otpornost na UV svjetlo.

Dakle, možemo li izgorjeti kroz prozor?
Odgovor je da, osobito ako imate starije prozore bez zaštitnih slojeva. No, tehnologija danas nudi čitav niz rješenja koja če vas štititi ne samo od sunčanih opeklina, već i od nepotrebnog zagrijavanja prostora i oštećenja interijera.
Ako planirate zamjenu stolarije ili adaptaciju prostora, svakako uvrstite UV zaštitu u svoj plan. Jer kad je u pitanju zdravlje – i kroz staklo se broji.
You must be logged in to post a comment Login