Gradnja doma

Kako teče obnova potresom pogođenih zagrebačkih zgrada?

21. ožujka 2020. stanovnici Zagreba usnuli su mirnim snom. Nitko nije ni slutio da će spavanje od sljedećeg dana biti privilegija i da će im se idućeg jutra osjećaj sigurnosti življenja iz temelja promijeniti.

Nizom potresa koji su se dogodili u Hrvatskoj trajno su promijenjene vizure gradova, ali prije svega narušena je kvaliteta života ljudi koji su potresima direktno pogođeni. Posjetili smo dva stana u centru Zagreba koji su gotovo godinu dana nakon potresa još uvijek gradilišta, a agoniji stanovnika zagrebačkog Donjeg grada ne nazire se kraj.

Najveći problem zabatni zidovi

Veliki problemi snašli su Štefaniju Šek. Šteta na njezinoj zgradi građenoj 1927. godine u Ilici bila je velika. Zabatni zidovi su popucali, a na jednom se otvorila velika rupa. S drvenih krovnih konstrukcija prijetila je velika opasnost.

U zgradama tog vremena primjenjivale su se dvije vrste krovnih konstrukcija. Takozvana visulja kod koje je drvena konstrukcija direktno naslonjena na zidove i stolica kod koje se drvena konstrukcija naslanja na poprečnu gredu. Obje su dobro zamišljene i nisu pretrpjele značajnu štetu, no horizontalna sila je s njih rušila crijepove i masivne dimnjake, a najlošije su prošli zidovi koji su je držali.

“Zabatni zidovi koji su građeni su vrlo tanki. Često 12 centimetara, a visine su i do 5 metara što nije moglo izdržati taj horizontalni udarac. Njih će trebati ponovno prezidati takozvanim potresnim vezom koji podrazumijeva da se ta cijela cigla preklapa polovicom, a ne samo trećinom. Ili se jednostavno mogu ojačati nekim armiranim elementima”, pojasnio je arhitekt Aleksandar Bašić.

U zgradi u Ilici zabatnog zida gotovo da nije bilo. Dimnjaci su prijetili sigurnosti stanara okolnih zgrada i prolaznicima, a odgovor od službenih osoba u prvim trenucima nije stizao. Zahvaljujući ljudima dobra srca, volonterima, alpinistima i speleolozima uklonjeni su svi prijeteći dijelovi i odlučeno je da se kreditom iz pričuve krene u hitnu sanaciju.

Radovi su započeli u listopadu, a danas, gotovo godinu dana nakon zagrebačkog potresa, stan gospođe Štefanije još je uvijek gradilište. Paronepropusne cerade pokrivaju krov, a zgrada koja je već načeta zagrebačkim, primila je još jedan udarac s petrinjskim potresom.

Nastale su križne pukotine, mnogo opasnije od uzdužnih zbog kojih sada moraju sanirati i stubište.

Kako su se nekad gradile zgrade?

Financijski izazovi predstoje stanovnicima Donjeg grada među kojima većinu čini umirovljenička populacija s malim primanjima. U njihovim zgradama, čije fasade zadivljuju sugrađane i goste, oštećenja su velikih razmjera. Da bismo razumjeli razmjere štete, potrebno je razumjeti gradnju tog doba.

“Čak su i temelji rađeni od opeke. U to vrijeme još se beton nije toliko niti koristio. S druge strane nastojalo se da debeli zidovi svojom težinom i nosivošću mogu savladati ne samo vertikalna opterećenja nego i u slučaju potresa horizontalna”, pojasnio je Bašić.

Adaptacije u prizemljima nekih zgrada koji su danas najčešće korišteni u komercijalne svrhe i kod kojih su micani nosivi zidovi pri čemu se pravila struke nisu poštivala, uzrokovala su značajne štete jer je statika takvih zgrada narušena. No, čak i kada su adaptacije izvedene po svim pravilima problema je bilo. U potkrovnom stanu secesijske zgrade iz 1913. zub vremena oštetio je nosivu gredu, a da vlasnici toga nisu ni bili svjesni, jer se njezino ležište skriva iza zidova.

Arhitekt Bašić rekao je da se u ovom slučaju nosiva greda zamijenila čeličnom zategom koja je bila pričvršćena na postojeću drvenu konstrukciju. Pretpostavlja da je uslijed procurivanja limenog oluka došlo do truljenja drva zbog čega je greda izgubila svoju nosivost.

Vlasnici se spremaju u temeljitu rekonstrukciju pri čemu će svakako uključiti niz stučnjaka. Nosivi drveni elementi koji su uslijed vlage istrunuli, morat će biti zamijenjeni. Jer bez ojačanja konstrukcije svaki pokušaj renovacije stana je samo kozmetika.

Ojačanje konstrukcije je nužda

S obzirom na to da je neizvjesno razdoblje pred nama, tlo i dalje podrhtava, a mogućnost novih potresa nije isključena, svaka konstrukcijska obnova na starim zgradama je dobrodošla. Pothvat u koji su se upustili vlasnici zgrade s početka priče i kreditnim zaduživanjem zazidali nove zabatne zidove pokazao se opravdanim. Jer bi šteta od petrinjskog potresa da zabatnih zidova nije bilo, bila nesaglediva. Sve oči su sada uperene u primjenu Zakona o obnovi kojim će se osigurati sredstva za konstrukcijsku obnovu, ali i mirniji san svim vlasnicima starogradskih ljepotica.

Related Topics:Aleksandar Bašić arhitekti briga o domu gradnja istaknuto potres protupotresna gradnja

Up Next

Što je to montažna gradnja i koje su joj prednosti?

Ne propustite

Tržište nekretnina bilježi rast cijena novogradnje

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.

Gradnja doma

Kuće od slame – istina koja će vas iznenaditi

U priči o tri praščića, kuću od slame prvu je otpuhao vuk. No u stvarnosti, kuće od slame daleko su čvršće, otpornije i održivije nego što mnogi misle. Upravo takvu gradnju danas sve više prepoznajemo kao pametan izbor za one koji žele zdrav, prirodan i energetski učinkovit dom.

Slama – materijal budućnosti u gradnji

Tradicija koja se razvija

Gradnja prirodnim materijalima prisutna je stoljećima, osobito u ruralnim krajevima. Razvojem tehnologije, osobito nakon izuma balirki koje su omogućile prešanje slame u kompaktne bale, kuće od slame doživljavaju pravi procvat. Bale slame danas se slažu poput cigli, stvarajući čvrste i stabilne zidove.

“Veliki skok dogodio se kada su se bale počele praviti u pravilnim oblicima. Tako su postale čvrst materijal koji je lako složiti i koji pruža odličnu izolaciju,” objašnjava graditelj prirodnim materijalima Kristijan Perlić.

Prednosti prirodne gradnje

Sve veći interes za kuće od slame dio je šireg trenda prirodne gradnje, koji nudi niz prednosti u odnosu na tradicionalne metode.

Održivi dom: Kako i zašto odabrati ekološki prihvatljiviji način života

Gradnjom prirodnim materijalima smanjuje se upotreba kemikalija i umjetnih izolacija, čime se stvara zdravije životno okruženje. Zidovi od slame i gline prirodno reguliraju vlagu, pružaju vrhunsku toplinsku i zvučnu izolaciju, te osiguravaju optimalnu temperaturu u domu kroz sva godišnja doba.
Uz to, prirodna gradnja smanjuje emisije CO₂, koristi lokalno dostupne resurse i često uključuje reciklirane materijale, čime postaje važan doprinos održivom razvoju.

Tehnologija prirodne gradnje

Danas se za gradnju kuća od slame koriste i moderna pomagala. Primjerice, glinena žbuka može se nanositi automatski, iako mnogi i dalje preferiraju ručne tehnike zbog pristupačnosti i autentičnosti. Alati poput miješalica za ljepilo pokazali su se savršenim za miješanje gline i prilagođavanje novim potrebama prirodne gradnje.

Uz korištenje prirodnih materijala, kuće od slame pružaju brojne prednosti za zdravlje. Za razliku od standardnih građevina koje često sadrže kemikalije i ljepila, prirodni materijali poput gline i slame stvaraju zdravu unutarnju klimu. Glinena žbuka regulira vlagu, upija višak kada ga ima i otpušta kada je zrak suh, čime stvara optimalnu mikroklimu u domu.

Mitovi o slamnatim kućama

Najčešća pitanja o kućama od slame tiču se požara i štetnika. Strah da će slama lako izgorjeti ili da će miševi uništiti zidove potpuno je neutemeljen. Zidovi od tvrdobalirane slame, prekriveni glinenom žbukom, imaju vrlo malo zraka, što onemogućuje lako izgaranje. U slučaju požara, žbuka se pretvara u ciglu, a konstrukcija ostaje stabilna.

Primjeri iz prakse pokazuju da čak i kada dođe do požara, zidovi od slame često ostaju netaknuti, dok gori eventualna drvena konstrukcija.

Ovo su najvažniji savjeti koje treba slijediti u slučaju požara u kući ili stanu

Održiva budućnost

U svijetu, a sve više i kod nas, kuće od slame postaju sve češći odabir. U Hrvatskoj ih je već oko dvjestotinjak, a broj stalno raste. Uz klasične kuće, danas postoje i prefabricirani paneli od slame za brzu montažu, što dodatno olakšava cijeli proces.

Štoviše, kuće od slame pružaju izvrsnu toplinsku i zvučnu izolaciju, veliku termalnu masu koja regulira temperaturu, te dugovječnost koja često nadmašuje tradicionalne građevine. Drvene konstrukcije, ako su pravilno zaštićene, s vremenom postaju sve tvrđe i otpornije, što potvrđuju i brojni primjeri starijih kuća.

Kuće koje prkose predrasudama

Kad bi tri praščića danas birala svoj dom, možda bi svi jednoglasno odabrali kuću od slame. Zahvaljujući modernim saznanjima o gradnji i prirodnim materijalima, kuće od slame više nisu simbol slabosti, već pametne, održive i zdrave budućnosti.

Nastavite čitati

Gradnja doma

Ytong kuća budućnosti: Energetski učinkovita i otporna na potrese

Primjer kuće u kojoj se koristi Ytong porobeton, dovršene u svega devet dana, pokazuje sve prednosti ovog inovativnog sustava koji odgovara na potrebe suvremenog stanovanja.

1. Brzina gradnje uz potpunu funkcionalnost

Kuća investitorice Lidije Mažar površine je 50 četvornih metara i uključuje dnevni boravak s kuhinjom, spavaću sobu, kupaonicu i galeriju pod otvorenim krovom. Cijela nosiva i pregradna konstrukcija izvedena je Ytong elementima, što je omogućilo iznimno brzu realizaciju.

„Sve je počelo savjetom mog arhitekta Nenada Špoljarića, koji mi je predložio gradnju Ytongom. Nisam poznavala taj sustav, ali nakon istraživanja odlučila sam se za njega zbog brzine gradnje, odlične toplinske i zvučne izolacije te dugoročnih ušteda u režijama“, istaknula je investitorica.

2. Što je Ytong porobeton i kako funkcionira sustav gradnje?

Prema riječima Aleksandra Škurića, dipl. ing. aedif. i voditelja projekata u tvrtki Xella, Ytongov porobeton je porasti beton, građevinski materijal koji postoji već više od 100 godina, a u Hrvatskoj se koristi od 1996. godine.

U sustav gradnje ulaze:

blokovi za vanjske, unutarnje i pregradne zidove,
sustavi za izvedbu vertikalnih i horizontalnih serklaža,
montažni nadvoji te
bijeli strop kao međukatna ili krovna konstrukcija.

Ytong elementi lijepe se tankoslojnim ljepilom, a prvi red uvijek se postavlja na produžni mort radi nivelacije. Zahvaljujući preciznim dimenzijama blokova, postiže se brza i čista montaža, bez potrebe za velikim količinama dodatnog materijala.

3. Prednosti koje nudi Ytong kuća

Stručnjaci iz Xelle navode niz tehničkih i funkcionalnih prednosti zbog kojih je Ytong kuća sve češći izbor:

Toplinska izolacija – zahvaljujući velikom udjelu zarobljenog zraka u materijalu, nije potrebna dodatna izolacija.
Zvučna izolacija – odlična zaštita od vanjske buke.
Protu potresnost – zbog male mase, Ytong kuće podnose potrese uz minimalna oštećenja.
Brza gradnja – sustav omogućuje znatno kraće vrijeme izgradnje.
Ekološki materijal – 100% reciklabilan, bez štetnih emisija.
Otpornost na požar – A1 klasifikacija, ne gori i ne stvara dim.
Jednostavna obrada – lagan za rezanje, bušenje i prilagodbu.

4. Energetska učinkovitost bez dodatne izolacije

Ytong blokovi dolaze u dvije debljine, ovisno o klimatskoj zoni:

30 cm – za primorske krajeve (SMART 30, U = 0,31 W/m²K)
40 cm – za kontinentalne krajeve (SMART 40, U = 0,24 W/m²K)

„Sustav 40 zamjenjuje klasičnu zidanu konstrukciju s 15 cm dodatne izolacije, dok sustav 30 pruža optimalnu zaštitu u blažim klimatskim uvjetima“, pojašnjava Škurić. Time se štedi na materijalu, radnim satima i dugoročno na režijama, bez kompromisa u energetskim standardima.

5. Otpornost na potres – ključna sigurnosna značajka

Zahvaljujući maloj masi konstrukcije i integriranim vertikalnim i horizontalnim serklažima, Ytong kuće spadaju u kategoriju zidanih konstrukcija s povećanom otpornošću na potres. Kako naglašava Škurić: „Potres je sila, a sila je masa puta akceleracija. Manja masa znači i manji učinak potresa na objekt.“

Ytong kuća nije samo simbol brze gradnje, već i primjer energetski učinkovite, protupotresne i ekološke arhitekture koja odgovara na sve zahtjeve suvremenog stanovanja. Zahvaljujući sustavnom pristupu gradnji i kvaliteti materijala, Ytong predstavlja rješenje za sve one koji žele funkcionalan, trajan i tehnološki napredan dom u najkraćem mogućem roku.