Povežimo se

Gradnja doma

Kako teče obnova potresom pogođenih zagrebačkih zgrada?

21. ožujka 2020. stanovnici Zagreba usnuli su mirnim snom. Nitko nije ni slutio da će spavanje od sljedećeg dana biti privilegija i da će im se idućeg jutra osjećaj sigurnosti življenja iz temelja promijeniti.

Nizom potresa koji su se dogodili u Hrvatskoj trajno su promijenjene vizure gradova, ali prije svega narušena je kvaliteta života ljudi koji su potresima direktno pogođeni. Posjetili smo dva stana u centru Zagreba koji su gotovo godinu dana nakon potresa još uvijek gradilišta, a agoniji stanovnika zagrebačkog Donjeg grada ne nazire se kraj.

Najveći problem zabatni zidovi

pukotine-u-stanu-potres-domnakvadrat

Veliki problemi snašli su Štefaniju Šek. Šteta na njezinoj zgradi građenoj 1927. godine u Ilici bila je velika. Zabatni zidovi su popucali, a na jednom se otvorila velika rupa. S drvenih krovnih konstrukcija prijetila je velika opasnost.

U zgradama tog vremena primjenjivale su se dvije vrste krovnih konstrukcija. Takozvana visulja kod koje je drvena konstrukcija direktno naslonjena na zidove i stolica kod koje se drvena konstrukcija naslanja na poprečnu gredu. Obje su dobro zamišljene i nisu pretrpjele značajnu štetu, no horizontalna sila je s njih rušila crijepove i masivne dimnjake, a najlošije su prošli zidovi koji su je držali.

“Zabatni zidovi koji su građeni su vrlo tanki. Često 12 centimetara, a visine su i do 5 metara što nije moglo izdržati taj horizontalni udarac. Njih će trebati ponovno prezidati takozvanim potresnim vezom koji podrazumijeva da se ta cijela cigla preklapa polovicom, a ne samo trećinom. Ili se jednostavno mogu ojačati nekim armiranim elementima”, pojasnio je arhitekt Aleksandar Bašić.

zgrada-zabatni-zid-potres-domnakvadrat

U zgradi u Ilici zabatnog zida gotovo da nije bilo. Dimnjaci su prijetili sigurnosti stanara okolnih zgrada i prolaznicima, a odgovor od službenih osoba u prvim trenucima nije stizao. Zahvaljujući ljudima dobra srca, volonterima, alpinistima i speleolozima uklonjeni su svi prijeteći dijelovi i odlučeno je da se kreditom iz pričuve krene u hitnu sanaciju.

novi-zabatni-zid-potres-domnakvadrat

Radovi su započeli u listopadu, a danas, gotovo godinu dana nakon zagrebačkog potresa, stan gospođe Štefanije još je uvijek gradilište. Paronepropusne cerade pokrivaju krov, a zgrada koja je već načeta zagrebačkim, primila je još jedan udarac s petrinjskim potresom.

stubište-pukotine-potres-domnakvadrat

Nastale su križne pukotine, mnogo opasnije od uzdužnih zbog kojih sada moraju sanirati i stubište.

Kako su se nekad gradile zgrade?

Financijski izazovi predstoje stanovnicima Donjeg grada među kojima većinu čini umirovljenička populacija s malim primanjima. U njihovim zgradama, čije fasade zadivljuju sugrađane i goste, oštećenja su velikih razmjera. Da bismo razumjeli razmjere štete, potrebno je razumjeti gradnju tog doba.

“Čak su i temelji rađeni od opeke. U to vrijeme još se beton nije toliko niti koristio. S druge strane nastojalo se da debeli zidovi svojom težinom i nosivošću mogu savladati ne samo vertikalna opterećenja nego i u slučaju potresa horizontalna”, pojasnio je Bašić.

Adaptacije u prizemljima nekih zgrada koji su danas najčešće korišteni u komercijalne svrhe i kod kojih su micani nosivi zidovi pri čemu se pravila struke nisu poštivala, uzrokovala su značajne štete jer je statika takvih zgrada narušena. No, čak i kada su adaptacije izvedene po svim pravilima problema je bilo. U potkrovnom stanu secesijske zgrade iz 1913. zub vremena oštetio je nosivu gredu, a da vlasnici toga nisu ni bili svjesni, jer se njezino ležište skriva iza zidova.

drvena-greda-potres-domnakvadrat

Arhitekt Bašić rekao je da se u ovom slučaju nosiva greda zamijenila čeličnom zategom koja je bila pričvršćena na postojeću drvenu konstrukciju. Pretpostavlja da je uslijed procurivanja limenog oluka došlo do truljenja drva zbog čega je greda izgubila svoju nosivost.

trula-greda-potres-domnakvadrat

Vlasnici se spremaju u temeljitu rekonstrukciju pri čemu će svakako uključiti niz stučnjaka. Nosivi drveni elementi koji su uslijed vlage istrunuli, morat će biti zamijenjeni. Jer bez ojačanja konstrukcije svaki pokušaj renovacije stana je samo kozmetika.

Ojačanje konstrukcije je nužda

S obzirom na to da je neizvjesno razdoblje pred nama, tlo i dalje podrhtava, a mogućnost novih potresa nije isključena, svaka konstrukcijska obnova na starim zgradama je dobrodošla. Pothvat u koji su se upustili vlasnici zgrade s početka priče i kreditnim zaduživanjem zazidali nove zabatne zidove pokazao se opravdanim. Jer bi šteta od petrinjskog potresa da zabatnih zidova nije bilo, bila nesaglediva. Sve oči su sada uperene u primjenu Zakona o obnovi kojim će se osigurati sredstva za konstrukcijsku obnovu, ali i mirniji san svim vlasnicima starogradskih ljepotica.

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Arhitektura i dizajn

nZEB stručni skup 2026: Deset godina energetske obnove i novi zahtjevi koji dolaze

Ključno pitanje više nije kako postići energetsku učinkovitost, već koliko brzo i koliko dosljedno će se standardi provoditi u praksi…

Milanović na nZeb stručnom skupu 2026

Krajem veljače u Zagrebu je održan jubilarni, deseti nZEB stručni skup 2026, konferencija koja je u proteklom desetljeću postala jedno od ključnih mjesta okupljanja stručnjaka iz područja energetske učinkovitosti i održive gradnje. Ovogodišnje izdanje donijelo je presjek postignutog napretka, ali i jasan pogled prema onome što sektor graditeljstva očekuje nakon 2026. godine. Ovogodišnji skup podržao je i Zoran Milanović.

NZEB konferencija: Priuštivo i održivo stanovanje do 2030.?

Od prvih rasprava o gotovo nultoj energiji do današnjih zahtjeva za cjelovitim sagledavanjem sigurnosti, održivosti i kvalitete stanovanja, nZEB stručni skup 2026 pokazao je koliko se paradigma energetske obnove promijenila.

Energetska obnova više nije samo pitanje potrošnje

Skup je otvoren retrospektivom razvoja energetske učinkovitosti u Hrvatskoj, uz naglasak na činjenicu da se energetska obnova više ne može promatrati isključivo kroz smanjenje potrošnje energije.

Organizator skupa, prof. dr. sc. Zoran Veršić, istaknuo je kako je od samog početka ideja bila pokazati da struka zna prepoznati i adresirati stvarne probleme postojećeg fonda zgrada. Već tada se upozoravalo da energetska obnova ne smije biti samo tehničko poboljšanje energetskih svojstava, nego sveobuhvatna modernizacija zgrade.

Intervju s Prof. dr. sc. Zoranom Veršićem

Danas je takav pristup postao standard. Zgrade koje ulaze u proces obnove moraju se sagledavati kroz sigurnost od potresa i požara, kroz kvalitetu boravka u prostoru te kroz ukupnu funkcionalnost i trajnost. Upravo je to smjer koji je struka najavljivala godinama prije nego što su direktive postale zakonska obveza.

nZEB stručni skup 2026 tako je još jednom potvrdio svoju ulogu platforme koja stručnu javnost priprema na regulative i standarde prije nego što oni stupe na snagu.

Od nZEB-a prema ZEB-u: Novi zahtjevi nakon 2026.

Drugi dio programa bio je usmjeren na razdoblje koje dolazi. Iako nZEB standard još uvijek nije prošlost, sve se više govori o konceptu ZEB-a, odnosno zgrada s nultim emisijama.

Kada nas očekuje gradnja nulte emisije CO2?

Naglasak se više ne stavlja isključivo na energetsku učinkovitost, već i na cjelokupni CO₂ otisak zgrade. To uključuje emisije povezane s proizvodnjom, transportom i ugradnjom materijala, kao i njihov utjecaj na okoliš tijekom životnog vijeka objekta.

Takav pristup značajno mijenja način projektiranja i izvođenja radova. Zgrada se više ne vrednuje samo kroz potrošnju energije, već kao cjelina – kroz konstrukciju, materijale, trajnost i održivost.

Inženjerski proračuni kao temelj odluka

Silvio Novak iz tvrtke Knauf Insulation u svom je predavanju dao pregled razvoja energetskog certificiranja i energetske učinkovitosti u posljednjih dvadeset godina. Poseban naglasak stavio je na važnost preciznih proračuna.

Energetske uštede, kako je istaknuto, moraju biti jasno kvantificirane i interpretirane kroz brojke. Upravo su proračuni temelj inženjerske discipline jer omogućuju donošenje odluka na temelju podataka, a ne pretpostavki.

nZEB stručni skup 2026 tako je pokazao da se područje energetske učinkovitosti sve više oslanja na precizne analize i interdisciplinarni pristup.

Centar je izgrađen 2018. godine i prvi je objekt u Sloveniji s međunarodnim DGNB certifikatom za održivu gradnju.

Klimatske promjene i dugoročna otpornost materijala

Aleksandar Terer iz Profine Croatia govorio je o utjecaju klimatskih promjena na zgrade i građevinske materijale. Ekstremne temperature, povećana vlaga i nagle vremenske promjene dugoročno utječu na trajnost konstrukcija.

Nepravilno projektirani ili izvedeni sustavi mogu uzrokovati značajne štete, osobito ako se ne uzmu u obzir novi klimatski uvjeti. Otpornost materijala postaje jednako važna kao i njihova energetska svojstva.

Fasada kao tehnički i estetski element

Fasade su također bile jedna od središnjih tema. Janko Šemnički iz Baumita naglasio je kako fasada nije samo tehnički omotač zgrade, već i njezino lice.

Osim što ima ključnu ulogu u toplinskoj zaštiti i energetskoj učinkovitosti, fasada definira odnos zgrade prema okolini i korisnicima. Inženjerska znanja nužna su za pravilnu izvedbu, ali estetika i vizualna kvaliteta jednako su važni elementi suvremenog projektiranja.

Opeka i robotsko zidanje – tradicija i inovacija

Dr. sc. Marina Bagarić iz Wienerbergera predstavila je razvoj opeke i zidanih konstrukcija. Iako se graditeljstvo često doživljava kao konzervativan sektor, razvoj opeke pokazuje značajan tehnološki iskorak.

Staklena opeka više nije retro – ovako se danas koristi u novim interijerima

Suvremene zidane konstrukcije danas zadovoljavaju zahtjeve mehaničke otpornosti, toplinske zaštite i održivosti, a najavljena je i primjena robotskog zidanja. Hrvatska i Slovenija trenutno su u potrazi za pilot projektima na kojima bi se takva tehnologija implementirala u praksi.

Marina Bagarić

Što nakon deset godina?

Deset godina iskustava, prezentiranih na konferenciji, pokazuje da znanje i tehnologije postoje. Alati su dostupni, regulative su definirane, a struka je educirana.

Ključno pitanje više nije kako postići energetsku učinkovitost, već koliko brzo i koliko dosljedno će se standardi provoditi u praksi. Upravo će ta brzina prilagodbe odlučiti uspjeh nadolazećeg razdoblja.

nZEB stručni skup još je jednom potvrdio da održiva gradnja više nije tema budućnosti, već sadašnjosti – i da će sljedeća faza razvoja zahtijevati još širu suradnju inženjera, proizvođača, projektanata i investitora.

Nastavite čitati

Baumit akademija

Baumit i Celanese: Revolucija u održivim građevinskim materijalima uz reciklažu CO₂

Suradnja dviju globalnih kompanija donosi novu tehnologiju koja industrijske emisije pretvara u sirovinu za boje i žbuke te smanjuje ugljični otisak gradnje u Europi.

Građevinska industrija jedna je od najvećih globalnih emitera CO₂, a pritisak na smanjenje ugljičnog otiska postaje sve veći. Baumit, lider u proizvodnji građevinskih materijala u Europi, odlučio je postaviti nove standarde održivosti.

U suradnji s Celanese Corporation, globalnim liderom u kemijskoj industriji, Baumit uvodi pionirski pristup u proizvodnji žbuka i boja – korištenjem CCU tehnologije (Carbon Capture and Utilization) za recikliranje CO₂ u proizvodnom procesu. Ovaj inovativni pristup omogućuje stvaranje materijala s manjim ugljičnim otiskom i podržava kružno gospodarstvo u građevinarstvu.

Što je CCU tehnologija i kako funkcionira?

Carbon Capture and Utilization (CCU) označava hvatanje industrijskih emisija CO₂ koje bi inače završile u atmosferi i njihovu kemijsku pretvorbu u vrijedne sirovine.

U slučaju Baumita: Industrijski CO₂ se prikuplja i kombinira s vodikom. Procesom kemijske reakcije CO₂ se pretvara u metanol, ključnu sirovinu za veziva u bojama, žbukama i smolama. Metanol postaje dio vinil-acetatnih emulzija, koje se koriste u proizvodnji žbuka i boja s recikliranim CO₂

Ovaj proces smanjuje upotrebu fosilnih goriva, vraća ugljik u proizvodni ciklus i značajno doprinosi principima cirkularne ekonomije.

Suradnja Baumit – Celanese: inovacija u praksi

Celanese svojim ECO-CC proizvodima omogućuje Baumitu da stvori prva veziva u Europi od recikliranog CO₂. Očekuje se smanjenje više od 5.000 tona CO₂ emisija godišnje, što predstavlja značajan doprinos klimatski prihvatljivijoj gradnji.

“Korištenje CCU procesa za recikliranje CO₂ u 100% veziva za fasadne žbuke i boje pomaže u stvaranju kružne ekonomije i smanjenju ugljičnog otiska Baumit proizvoda,” izjavio je Roman Stickler, CMO Baumita.

Kevin Norfleet, globalni direktor održivosti u Celanese, pojašnjava da suradnja s Baumitom pokazuje kako recikliranje emisija CO₂ otvara jedinstvene mogućnosti za implementaciju kružnog gospodarstva u građevinskoj industriji, smanjujući emisije i stvarajući dugoročno održive materijale za gradnju.

Prednosti CCU tehnologije za građevinsku industriju

CCU tehnologija omogućuje značajno smanjenje emisija CO₂ i upotrebe fosilnih inputa u proizvodnji. Korištenje recikliranog CO₂ u vezivima osigurava visokokvalitetne materijale za fasade, boje i žbuke, a istovremeno povećava energetsku učinkovitost proizvodnog procesa. Ovo je posebno relevantno za arhitekte, inženjere i sustainability menadžere koji traže rješenja za klimatski prihvatljive i inovativne projekte.

Održivi materijali znače manje emisije i zdraviji okoliš. Fasade i zidovi izrađeni s ovim materijalima doprinose stvaranju “zelenijih zgrada” i smanjenju utjecaja gradnje na klimu. Istovremeno, takvi materijali pomažu u kreiranju toplih, ugodnih i održivih domova u kojima se ljudi osjećaju dobro, a okoliš je manje opterećen.

Baumit kao pionir održive gradnje u Europi

Baumit je prvi i trenutno jedini proizvođač građevinskih materijala u Europi koji koristi ovakva inovativna veziva u masovnoj proizvodnji. Njihovi proizvodi, uključujući žbuke s recikliranim CO₂, boje i premaze s manjim ugljičnim otiskom te fasadne sustave prilagođene energetski učinkovitom dizajnu, predstavljaju konkretan primjer klimatski prihvatljive gradnje, što je u skladu s Baumitovom strategijom GO2morrow, čiji je cilj značajno smanjenje emisija CO₂ do 2030. godine.

Izolacija koja svake godine štedi CO₂ i gradi budućnost

Baumitova rješenja ne smanjuju emisije samo u proizvodnji – njihov učinak se višestruko povećava tijekom cijelog životnog vijeka zgrada. Svake godine Baumitova fasadna izolacija ugrađuje se na čak 45 milijuna četvornih metara fasada diljem Europe.

Svaki četvorni metar djeluje kao mali, ali moćni klimatski saveznik. Ušteda CO₂ koju ostvari jedan kvadratni metar izolacije odgovara količini kisika koju proizvedu dva stabla u jednoj godini. A taj se učinak ne zadržava samo na prvoj godini – on se umnožava iz godine u godinu, tijekom cijelog životnog vijeka zgrade.

Smanjenjem potrošnje energije za grijanje i hlađenje, izolacija izravno smanjuje emisije CO₂, a istovremeno povećava udobnost stanovanja. Izolacija tako postaje dugoročna klimatska investicija.

GO2morrow – više od strategije, način razmišljanja

GO2morrow nije samo program održivosti – to je stav koji gleda dalje od sadašnjih generacija. Kao vodeći proizvođač građevinskih materijala u Europi, prisutan u 24 zemlje, Baumit preuzima odgovornost za ekološki, ekonomski i društveni utjecaj svog poslovanja.

GO2morrow predstavlja obećanje zajednici i planetu: da se održivost ne živi samo kroz proizvode, već kroz cijeli način razmišljanja. Kroz ovu platformu, Baumit ne gradi samo zgrade, već gradi bolji svijet – korak po korak.

Šira slika: CCU i kružna ekonomija

CCU tehnologija nije samo inovacija – ona je ključna komponenta u globalnim naporima za dekarbonizaciju industrije. Povezuje hvatanje CO₂ iz industrijskih procesa, njegovu transformaciju u korisne materijale i recikliranje ugljika u građevinske proizvode.

Na taj način, sektori poput građevinarstva i kemijske industrije mogu smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, smanjiti emisije stakleničkih plinova i integrirati principe kružne ekonomije u svakodnevnu proizvodnju.

Inovacija koja oblikuje budućnost gradnje

Suradnja Baumit – Celanese i primjena CCU tehnologije predstavlja spoj inovacije, stručnosti i ekološke odgovornosti. Korištenjem recikliranog CO₂ u vezivima za boje i žbuke, Baumit smanjuje emisije, podržava kružnu ekonomiju i postavlja novi standard održive gradnje u Europi.

Ovaj primjer pokazuje da održivi materijali više nisu samo “dodatak” – oni su središnji element modernog, klimatski prihvatljivog građevinskog sektora.


Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama