Povežimo se

Gradnja doma

Kako ponovno upotrijebiti građevinski otpad

Nije svaki otpad smeće. Pa tako čak ni građevinski otpad. Pravilno gospodarenje tim otpadom vrlo je važno, a još kad se od njega može napraviti novi proizvod, onda smo na pravom putu ka održivoj ekonomiji.

Nakon potresa građevinskim otpadom na ulicama bavile su se gradske i državne službe. Mjesecima kasnije vrijeme je napokon za obnovu potresom stradalih građevina. Građevinski je otpad na svakom koraku, a doznajemo čija je to odgovornost.

Problem građevinskog otpada

“Vlasnici građevine koji proizvedu građevinski otpad su zapravo za njega i odgovorni. Osim ako to ugovorom ne prenesu na neku drugu pravnu osobu. Tako da bi investitori, koji investiraju u gradnju novih građevina, morali brinuti na koji način će se riješiti problem s građevinskim otpadom”, kaže nam prof.dr.sc. Nina Štirmer s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.

U Hrvatskoj nastane oko milijun i tristo tisuća tona građevinskog otpada godišnje. Prošle ga je godine zasigurno nastalo i više. Vrlo je važno voditi brigu o zbrinjavanju građevinskog otpada, odnosno nastojati ga ponovno upotrijebiti gdje je to moguće.

Zakon o održivom gospodarenju otpadom

“Zakon prepoznaje proizvođača otpada kao osobu čijom aktivnošću nastaje otpad, a onda automatski građevinska tvrtka koja proizvodi građevinski otpad postaje proizvođač otpada”, kaže nam konzultantica za gospodarenje otpadom dr.sc. Vedrana Lovinčić Milovanović i dodaje:

“Zakon je propisao i sve obaveze koje taj proizvođač otpada mora ispuniti. Kako mora gospodariti s tim otpadom, da on mora gospodariti na prilično održiv način, i u skladu s zakonskim i podzakonskim propisima.”

Proizvođač otpada bi trebao sav svoj proizvedeni otpad predati osobi koja je ovlaštena za gospodarenje otpadom. To mogu biti upravo građevinske tvrtke koje otpad proizvode.

“To se pokazuje prilično zgodno rješenje tvrtkama koje proizvode velike količine građevinskog otpada. Tu su najčešće tvrtke koje se bave rušenjem, ili tvrtke koje će upotrebljavati taj reciklirani građevinski otpad dalje u svojoj proizvodnji. To su vam najčešće asfalteri, odnosno tvrtke koje se bave cestogradnjom”, dodaje Lovinčić Milovanović.

Građevinski se otpad najčešće koristi za nasipavanje, odnosno zatrpavanje, ali on ima puno veći potencijal.

Recikliranje građevinskog otpada

“Mi isto imamo primjera za to. Imali smo inovativne istraživačke projekte koji su rezultirali novim građevinskim proizvodima gdje smo koristili čak pedeset posto recikliranog agregata  u betonskim mješavinama. Primjer za to je proizvod eco sandwich. Radi se o jednom ventiliranom, predgotovljenom fasadnom panelu koji se sastoji od sloja betona. Jedan je izrađen sa recikliranom opekom, a drugi sa recikliranim betonom”, kaže nam profesorica Štirmer.

Cilj svega je, naglašava pročelnica Katedre za tehnologiju materijala na zagrebačkom Građevinskom fakultetu, odvajati građevinski otpad tamo gdje je nastao.

“Recimo, građevinski otpad osim betona, opeke, crijepa, spada recimo i plastika, staklo, zemlja, znači različiti izolacijski materijali i cilj svega je zapravo odvojiti taj otpad na mjestu nastanka. Treba onemogućiti miješanje sa drugim vrstama otpada i gradilište organizirati na način da se otpad odvaja.”

Jer tako nastaje vrijedna sirovina koja se može opet upotrijebiti.

“Na području Europske unije su prevedeni razni projekti koji su istraživali mogućnost zamjene prirodnog agregata s recikliranim i pokazalo se da se može primijeniti reciklirani agregat u betonima. Oni se kasnije mogu koristiti za proizvodnju unutarnjih zidova ili nekih vanjskih suhih zidova”, otkriva nam konzultantica za gospodarenje otpadom Lovinčić Milovanović.

Svakako nam uzor mogu biti neke zemlje EU kao što je recimo Nizozemska, Francuska, Danska, koje već negdje od 1980ih godina imaju vrlo visoku stopu recikliranja. One su prvo zabranile odlaganje miješanog građevinskog otpada, a onda su, kad su ustrojili sustav gospodarenja građevinskim otpadom, zabranili i nasipavanje.

Te zemlje čak 20% svojih potreba za prirodnim građevinskim materijalima namiruju recikliranim agregatom. To znači da zgrade koje danas gradimo možemo smatrati bankom materijala za neka nova vremena kada njihov vijek trajanja prođe.

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Gradnja doma

Pametna kuća: Budite sigurni da vam je dom na sigurnom, čak i kada vi niste kući

pametna kuća

Pametni sustavi za upravljanje domom danas su dostupniji nego ikad, a osim praktičnosti, donose i veliku sigurnost. Sustavi pametne kuće ne štite samo od provala, već i od neželjenih situacija poput požara ili poplava, pretvarajući dom u mjesto gdje su udobnost i sigurnost uvijek prioritet.

Koliko kuća može biti pametna?

Pametna kuća – vaš nevidljivi čuvar

Kako ističe Tomislav Obradović, stručnjak za sustave pametnih kuća, automatizacija doma daje osjećaj sigurnosti, posebno kada nismo prisutni.

– U naprednim sistemima kućne automatizacije imamo funkcije koje nam omogućavaju da po izlasku iz kuće upalimo funkciju koja simulira prisutnost. To znači da možemo paliti i gasiti svjetla, spuštati i dizati rolete, što potencijalnim provalnicima signalizira da je netko doma.

pametna kuća
pametna kuća

Pametni video nadzor i senzori za potpunu zaštitu

Video nadzor više nije samo kamera na zidu. Pametni sustavi povezuju kamere sa senzorima pokreta i drugim funkcijama.

– Ako se radi o kući, vanjske kamere sa senzorima pokreta mogu detektirati osobu koja uđe u kadar i tada upaliti rasvjetu ili druge dijelove kuće, stvarajući dojam da je netko unutra, objašnjava Obradović.

Osim zaštite od provalnika, pametna kuća štiti i od drugih opasnosti. Senzori za dim, plin ili curenje vode odmah šalju signal korisniku.

– Ako se detektira curenje vode, sustav automatski zatvara glavni ventil. Kod požara, detektori šalju impuls, a sve informacije stižu korisniku na telefon. Tako odmah znamo je li netko ušao u sektor kamere ili je došlo do nezgode.

pametna kuća

Žičana ili bežična instalacija – što odabrati?

Za potpunu pouzdanost, savjetuje se žičana instalacija, iako postoje i bežične varijante.

– Bežični sustavi su mogući, ali bitno nepouzdaniji. Ako želimo da sve radi kako treba, potrebno je razvući žice od svakog trošila do glavnog ormara. Najčešće se instalacija izvodi prilikom gradnje ili veće adaptacije stana ili kuće, kaže Obradović.

Kako upravljati pametnom kućom?

Pametnim sustavom upravlja se putem mobilnog telefona, no uvijek postoji i opcija fizičkog upravljanja.

– Načelno se stavljaju tipkala na zid gdje u svakom trenutku možemo nešto upaliti ili ugasiti. Često se izrađuju scene, primjerice za 14 prozora s roletama, pa s jednim pritiskom spuštamo ili dižemo sve rolete. Isto vrijedi i za rasvjetu – moguće je programirati scensku rasvjetu koja se prilagođava trenutku.

pametna kuća

Koliko košta pametna kuća?

Investicija u automatizaciju doma ovisi o opsegu sustava, ali postoji okvirna procjena.

– Za neku osnovnu kućnu automatizaciju, gruba matematika je oko 100 eura po kvadratu. Tu je uključena kompletna oprema za elektro ormar, tipkala na zidu, projektiranje i montaža. Naravno, cijena može rasti ovisno o željama klijenta, pojašnjava Obradović.

Sigurnost i udobnost u jednom

Pametni sustavi nisu samo trend. Oni su ulaganje u sigurnost doma, miran san i praktičnost svakodnevnog života. Bilo da želite zaštitu od provala, poplava ili požara, ili samo udobnije upravljanje roletama i rasvjetom – pametna kuća daje vam sigurnost, čak i kada vi niste kod kuće.

Nastavite čitati

Prozori i vrata

Izolacija prozora ključna je jer povećava udobnost i štedi energiju

Prozori uvelike utječu na kvalitetu života

Prozori nisu samo estetski dodatak domu. Oni imaju važnu ulogu u zaštiti od vanjskih utjecaja poput buke, hladnoće i toplinskih ekstrema. Kvalitetna izolacija prozora povećava udobnost stanovanja i smanjuje potrošnju energije, što osjetno utječe na obiteljski budžet.

Propuh, visoki računi, alergije… Znakovi koji otkrivaju da je vrijeme za nove prozore

Zašto je izolacija prozora toliko važna?

Mario Barišić, prodajno-tehnički savjetnik iz Gealana, objašnjava koliko prozori utječu na svakodnevni život, osobito u urbanim sredinama.

– Izolacija prozora je nešto što dosta utječe na našu kvalitetu života. S obzirom na današnje vrijeme i veliku buku, pogotovo u urbanim sredinama, bitno je da kad dođemo u svoj dom budemo izolirani i da se možemo posvetiti malo sebi. Dobar profil s kvalitetnim staklima puno pomaže u rješavanju tog problema i povećava ugodnost u domu.

Kako funkcionira zvučna izolacija prozora?

Izoliranost prozora odnosi se na njihovu sposobnost sprječavanja prolaska zvuka i topline. Barišić napominje da su prozori često najslabija točka objekta, a ako nisu kvalitetni, buka lako prolazi kroz staklo ili okvir.

– Debljina stakla ima veliki udio u prozoru i određuje kolika će biti zvučna izolacija. Standardna vrijednost koju postižemo ugradnjom PVC profila s trostrukim staklom je oko 32-34 dB, što je dovoljno za većinu objekata. No, imamo rješenja koja omogućuju izolaciju i do 60 dB.

PVC stolarija – spoj izolacije, dizajna i dugovječnosti

Osim što prozori osiguravaju toplinsku i zvučnu izolaciju, dizajn je danas jednako važan kriterij pri odabiru stolarije. Gealan prozori zahvaljujući Acryl Color tehnologiji nude dugotrajnost, otpornost i vizualnu prilagodbu zahtjevima investitora ili arhitekata.

– Acryl Color nudi dodatnu sigurnost i čvrstoću jer je znatno tvrđi od osnovnog PVC profila. Omogućuje i male korekcije ako dođe do oštećenja prilikom transporta ili montaže jer se površina može ispolirati. Usto, puno je otporniji na sunčevo zagrijavanje i hladnoću, pojašnjava Barišić.

Sigurnost i održivost prozora za suvremene domove

Kad govorimo o sigurnosti, često razmišljamo o alarmnim sustavima, no Barišić ističe da su prozori također važna zaštita doma.

– Prozori su najslabija točka objekta. Naši profili dizajnirani su tako da predviđaju ugradnju sigurnosnih okova, čime sigurnost ne postaje dodatna opcija, već standard.

Gealan također ulaže u održivost, pa se u proizvodnji koristi minimalno 30% recikliranog materijala, a razvijaju se i PVC profili izrađeni dijelom iz biomase, čime se značajno smanjuje CO2 otisak.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice