Gradnja doma
Je li vaša zgrada bolesna?
Suvremeni trendovi u gradnji i renovaciji teže optimalnoj izolaciji. Zamjenom stolarije i boljim fasadnim sustavom, postižu se niži troškovi grijanja, no često se ne vodi računa što time radimo svome zdravlju. Sindrom bolesne zgrade problem je hermetički zatvorenih sustava bez adekvatne ventilacije.
Veliki problem današnjice
Iako nije propisno prepoznat, nego postoje samo smjernice, sindrom bolesne zgrade problem je današnjice koji se detektira ukoliko više od dvadeset posto ljudi u nekom prostoru počinje osjećati simptome.
Simptomi su glavobolja, iritacija nosa, grla, usta, sušenje grla, sušenje nosa, iritacija očiju, vrtoglavica, umor, smanjenje koncentracije.
Nikada nisu svi čimbenici jednako zastupljeni, no međusobno su povezani stvarajući sinergijski negativan učinak. Uzrok je kombinacija niza čimbenika grubo podijeljenih na radne i fizikalne.
Zgrade bez prozora
Zgrade novijeg tipa zbog uštede energije napravljene su na način da nije uopće predviđeno ili čak uopće nije moguće otvaranje prozora i dobava prirodnog, svježeg zraka nego se održavanje mikroklime radi putem klimatizacije ili ventilacije.
Sindrom se pojavljuje zbog propusta u projektiranju, gradnji i održavanju. Najčešće su to objekti u kojima se obavljaju uredski poslovi. Detektirati se ne može egzaktnim mjerenjem, već se treba osloniti na iskustvo ljudi.
Što se može učiniti?
Bilo bi poželjno provoditi intervjue s radnicima, učenicima koji se nalaze u tom prostoru duže vrijeme, pratiti njihov odlazak na bolovanja, ali isto tako ispitivati temperaturu, vlagu, nastrujavanje.
Građevina i instalacije čest su krivac za sindrom bolesne zgrade, a zamka može biti i prenamjena prostora.
Ukoliko dođe do preinake prostora, pregrađivanja ili prenamjene prostora ili pak skladišta postaju ured ili slično, može se dogoditi da neki prostor ostane bez ventilacijskih otvora i takvog oblika dobave zraka.
Sindrom izazivaju otvoreni prostori s prevelikim brojem radnih mjesta, prevelika količina buke i nedostatak svjetlosti. Na smanjenje nekih čimbenika, možemo i sami utjecati.
Ako je moguće, svakako je poželjno prozračivati. Nadalje, oni koji održavaju klimatizacijske sustave ne trebaju pretjerano štedjeti, odnosno trebaju misliti na ljudi koji unutra borave, a ono što mogu sami ljudi koji borave u tom prostoru jest da održavaju čistoću, urednost, da ne pretrpavaju prostore, da paze kakve kemikalije kod čišćenja se koriste i da otvaravaju vrata ako već ne mogu prozore. Tu su i razni ovlaživači zraka.
Uklanjanje tegoba radnika ne može se postići liječenjem već su potrebne promjene na zgradi, što dokazuje i činjenica da se simptomi umanjuju izlaskom iz tog prostora.
Baumit akademija
Baumit fasade – više od 1.000 nijansi i sustavi koji štite dom desetljećima
Odabir fasade ne smije biti samo estetska odluka – to je promišljena investicija u dugoročnu kvalitetu i sigurnost doma
Boja fasade često je prva stvar koju primjećujemo na kući, ali posljednja o kojoj doista detaljno razmišljamo prilikom gradnje ili obnove. Ipak, fasada je mnogo više od estetskog završetka – ona određuje karakter kuće, način na koji se uklapa u okoliš te dugoročno štiti konstrukciju i čuva vrijednost objekta. Upravo zato odabir fasade treba promatrati kao cjelovit sustav, a ne samo kao izbor boje.
Kada se koriste Baumit fasade, nijansa nije samo pitanje ukusa, već rezultat promišljenog spoja dizajna, tehnologije i trajnosti.
Boja fasade: osobni stil, trendovi i okoliš
Pri odabiru fasade investitori najčešće polaze od boje, vodeći se osobnim preferencijama i aktualnim trendovima. Danas su posebno traženi topli, pastelni tonovi koji djeluju smirenije i prirodnije te se lakše uklapaju u različite ambijente – od urbanih naselja do ruralnih sredina.
Kako pojašnjava Vinko Ančić, voditelj proizvoda u Baumitu, paleta boja razvijala se upravo u tom smjeru:
„Baumit je 2023. godine svoju Life tone kartu, koja je dotad imala 888 boja, proširio s dodatnih 180 nijansi – uglavnom toplih, pastelnih tonova. Danas govorimo o više od tisuću nijansi, uz 12 nijansi bijele koje su stalno prisutne i uvijek tražene.“
Ovi tonovi, često opisivani kao „hygge“ paleta, uključuju sivkasto-zelene, bež i zagasite nijanse koje stvaraju ugodan i nenametljiv vizualni dojam.
Baumit fasade kao sustav, a ne samo završni sloj
Važno je naglasiti da fasada nije samo boja. Ona je sustav koji mora omogućiti objektu da diše, štititi ga od vremenskih utjecaja i osigurati dugotrajnost. Zato je, uz nijansu, ključno razmišljati i o strukturi završne žbuke, njezinoj granulaciji i vrsti veziva.
Razlikuju se, primjerice, zaribane strukture, označene slovom K, koje daju zrnati i ujednačen izgled, te vučene ili žljebaste strukture, označene slovom R, koje stvaraju izraženiji reljef. Takve žljebaste teksture često podsjećaju na klasične mineralne žbuke na bazi vapna i mogu prizvati estetiku starijih, tradicionalnih objekata.
Odabir strukture ne utječe samo na izgled fasade, već i na način na koji će se ona ponašati tijekom godina.
Tamnije fasade i važnost tehnologije
Iako su svijetli tonovi i dalje najčešći izbor, tamnije fasade sve su prisutnije u suvremenoj arhitekturi. No kod njih je tehnologija posebno važna. Tamne površine jače upijaju sunčevu toplinu, što može dovesti do pregrijavanja, velikih naprezanja i posljedičnih oštećenja.
Upravo zato Baumit je razvio posebne proizvode, poput završne žbuke PuraTop, koja sadrži tzv. cool pigmente. Oni omogućuju veću refleksiju sunčeve energije i smanjuju zagrijavanje fasade.
Ančić pritom ističe važnost tehničkih parametara:
„Kod tamnih tonova važno je voditi računa o TSR koeficijentu. Preporuka je da on bude veći ili jednak 25, kako bi fasada mogla reflektirati veći dio topline. U suprotnom dolazi do velikih naprezanja, pojave pukotina, prodora vlage i ljuštenja završnog sloja.“
TSR koeficijent pokazuje koliki dio sunčeve energije fasada reflektira, a koliki upija, pri čemu viša vrijednost znači manje zagrijavanje površine i veću dugotrajnost fasade.
Drugim riječima, tamna fasada može biti dugotrajna i sigurna, ali samo ako je pravilno projektirana i izvedena.
Glatke fasade i minimalizam bez grešaka
Za ljubitelje suvremenog, minimalističkog izraza, Baumit fasade nude i potpuno glatka rješenja. No takve fasade ne opraštaju pogreške. Savršeno gladak završni sloj zahtijeva savršeno pripremljenu podlogu, jer svaka nepravilnost ostaje vidljiva.
Zato je važno o boji, strukturi i završnoj obradi fasade razmišljati unaprijed. Kvalitetna priprema ne utječe samo na estetiku, već i na trajnost cijelog sustava.
Održavanje fasade – dugoročna briga o domu
Iako je fasada dugotrajna, ona nije potpuno bez održavanja. Kao što automobil redovito ide na servis, tako i fasada s vremenom zahtijeva pažnju. Periodično čišćenje, pranje, a po potrebi i prebojavanje, preporučuje se nakon nekoliko ili desetak godina, ovisno o izloženosti vremenskim uvjetima.
Kada ste zadnji put oprali fasadu? Savjeti stručnjaka za dugotrajan izgled doma
U slučajevima kada izvedba nije bila optimalna ili su uvjeti posebno zahtjevni, ponekad je potrebno sanirati i pukotine kako bi se spriječio prodor vlage i daljnja oštećenja.
Fasada kao dugoročna investicija
Fasada štiti dom, definira njegov stil i čuva vrijednost objekta. Uz pravilan odabir sustava, boje i strukture, te uz redovito održavanje, Baumit fasade mogu trajati desetljećima i zadržati svoj izgled i funkcionalnost.
Zato odabir fasade nije samo estetska odluka – to je promišljena investicija u dugoročnu kvalitetu i sigurnost doma.
Kupaonica
Hidroizolacija u kupaonici: kako odabrati pravu vrstu
Hidroizolacija je ključna za svaku kupaonicu. Ona štiti konstrukciju, pločice i prostor od vlage i curenja. Pravilno odabrana izolacija sprječava pukotine, plijesan i skupe popravke. Odabir vrste hidroizolacije ovisi o starosti zgrade i stanju podloge. U nastavku donosimo praktične savjete za različite situacije.
Obnova kupaonice: Kako izgleda stručan proces sanacije od podloge do završnog fugiranja
Starije zgrade bez betonske podloge
Stare zgrade često imaju drvene ili kombinirane podove. Takve podloge mogu se pomicati i zahtijevaju elastična rješenja. Proizvođači preporučuju polimerne hidroizolacije zbog njihove fleksibilnosti. Samoljepljive membrane također su prikladne za neravne površine. Kritični spojevi moraju imati hidroizolacijske trake, a vodovodne cijevi i sifoni zaštitu manšetama. Primer poboljšava prianjanje hidroizolacije na podlogu.
Starije zgrade s betonskim estrihom
Estrih u starijim objektima često ima pukotine ili neravnine. Cementne hidroizolacije obogaćene polimerima pružaju čvrstu podlogu za keramiku. Polimerne premazne hidroizolacije dodaju elastičnost i sprječavaju pucanje u osjetljivim dijelovima. Preporučuje se nanositi barem dva sloja. Površina mora biti čista i otprašena prije nanošenja.
Novogradnja i ravni estrih
Novogradnje imaju kvalitetne i ravne estrihe. Za ovakve prostore dovoljne su cementne hidroizolacije u dva sloja. Ako kupaonica ima podno grijanje, polimerne elastične hidroizolacije bolje podnose toplinska širenja. Membranski sustavi su idealni za veće ili luksuzne kupaonice jer osiguravaju ujednačen sloj i dugotrajnu zaštitu.
Skandinavska, minimalistička ili “šarena” kupaonica? Što god ste zamislili, renovirati možete i sami
Vodič kroz najvažnije vrste masa za fugiranje
Podno grijanje i vlažne podloge
Podno grijanje stvara toplinska širenja koja mogu oštetiti keramičke obloge. Polimerne elastične hidroizolacije najbolje podnose ove uvjete. Ljepila i mase za fugiranje također moraju biti fleksibilna. Grijanje se uključuje tek nakon potpunog sušenja premaza. Vlažne podloge zahtijevaju cementne hidroizolacije ili membrane. Ovi materijali sprječavaju prodor vlage i štite gornje slojeve.
Pravilna kombinacija materijala i pažljiva priprema prostora osigurava dugotrajnu zaštitu. Odabir hidroizolacije prema tipu objekta i stanju podloge sprječava oštećenja i pruža sigurnu, funkcionalnu kupaonicu. Slijedeći ove smjernice, čak i stare zgrade mogu dobiti trajnu i pouzdanu zaštitu od vlage.
