Gradimo siguran dom
Inovativni materijali – put do povoljnije gradnje
Planirate gradnju novog doma i želite da bude energetski učinkovit? Inovativni materijali u gradnji poput Wienerberger Porotherm IZO profi sustava to će vam i omogućiti.
U izgradnji zgrada, kuća i ostalih objekata imperativ je da budu energetski učinkoviti. To se postiže na razne načine, a jedan od novijih su inovativni materijali u gradnji. Primjer takvog materijala je Wienerberger Porotherm IZO profi sustav.

Glavna prednost takvog materijala je da kod gradnje vanjskih zidova nije potrebna dodatna izolacija. “Ona je integrirana u samoj opeci, tako da smo na taj način zaštitili izolaciju u zidu i dobili toplinski adekvatan objekt”, pojašnjava Josip Klarić iz Wienerbergera.
Ovakvom gradnjom ne postiže se samo visoka energetska učinkovitost, nego se mogu graditi i zgrade gotovo nulte energije koje su od ove godine standard.

Mort je za ovu ciglu potreban samo za prvi red kako bi ona bila ravna. Nakon toga cigle se lijepe zbog čega nema mogućnosti stvaranja toplinskih mostova.

Uz to, ljepilo se i brže suši te se tako ubrzava gradnja.
Mali troškovi gradnje
Upravo je brzina gradnje ključna kod računanja troškova gradnje. Ivana Burcar Dunović, izv.prof.dr.sc. s Građevinskog fakulteta u Zagrebu kaže da su inovativni materijali skuplji zbog dodatnih radova u proizvodnji, međutim efekt cijene je značajan zato što je potrebno upola manje vremena za izgradnju.
Naime, Zavod za organizaciju i ekonomiku građenja zagrebačkog Građevinskog fakulteta napravio je neovisno mjerenje koliko je vremena potrebno za gradnju ovim sustavom u usporedbi s klasičnom gradnjom. Bržoj gradnji pridonosi i to da nema potrebe za dodatnom izolacijom.
“Što je zapravo rezultiralo ukupno manjom cijenom? To što je trenutno cijena rada po satu na tržištu značajno veća nego recimo prije dvije godine, a u ovom slučaju gdje se koriste inovativni materijali potrebno je značajno manje sati utrošiti, što je povoljniji izbor, odnosno tu su novi proizvodi dobili malo na prednosti”, kaže profesorica Burcar Dunović.
Osim povoljnije gradnje, treba dodatno naglasiti i brzinu gradnje koja je važna za njezinu organizaciju. Jer što se prije izgradi vertikalna konstrukcija, to će se prije moći započeti radovi na armirano betonskoj ploči. Korištenje morta taj proces usporava jer se on sporije suši od ljepila.

Sad kad je neovisno izmjereno da je s ovim sustavom gradnja povoljnija, nema razloga ne birati nove inovativne materijale za gradnju.
Gradimo siguran dom
Iskoristimo priliku – pametni gradovi su budućnost
Velike su investicije pred građevinskim sektorom u Hrvatskoj. Osim obnove nakon potresa, treba razmišljati i o budućnosti, te planirati pametne gradove.

Dvadesetak sekundi podrhtavanja tla prouzročilo je štetu koja će se sanirati godinama. Da će za obnovu potresom pogođenih područja trebati najmanje deset godina, sada je među optimističnijim prognozama. Zakon o obnovi je donesen, ali treba poraditi na njegovoj provedbi. Zato je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine uspostavilo mobilne urede.
Mobilni uredi se tako nalaze na području Sisačko-moslavačke županije kako bi izašli u susret onima koji nisu u mogućnosti pristupiti internetu.
Državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir izrazio je zadovoljstvo dosad odrađenim dijelom posla. Tako je Hrvatska od Europskoh fonda za solidarnost dobila avans od 68 milijuna eura. Sada je na redu provedbeni dio. Među prioritetima su zgrade javne namjene, poput vatrogasnih postaja, bolnica, školskih zgrada.

Kako će se obnavljati Zagreb nakon potresa?
Prvi korak je primarna obnova zgrada kako ne bi došlo do novih šteta ili možda nečijeg stradavanja.
A daljnji korak svakako bi trebali biti gradovi budućnosti koji se vežu uz europsku platformu smart cities, odnosno pametni gradovi. Projekcije kažu da bi u vrlo bliskoj budućnosti, za dvadesetak godina, 70% stanovništva moglo živjeti u gradovima i zato će gradskim resursima trebati pametno upravljati.
“To znači da bi se poboljšala kvaliteta života u gradu, ubrzao promet i mobilnost s jednog kraja grada na drugi, da bi se smanjile prometne gužve”, pojasnio je Uhlir.
Za to su potrebna pametna rješenja i gradovi trebaju napraviti strategije za svoje pametno preoblikovanje. U slučaju Zagreba, kaže Uhlir, potrebna je urbana revitalizacija grada. To je, navodi uvidjela i Gradska uprava.
Uz sve ove planove ne sumnjamo da je pred građevinskim sektorom ozbiljan posao. Važno je da on bude i dobro isplaniran kako bi što bolje bio obavljen. Jer valjda je vrijeme da i naši gradovi krenu prama pametnoj budućnosti.
Gradimo siguran dom
Revolucionarno otkriće – učinkovita razgradnja PET ambalaže
Hrvatski znanstvenik otkrio je metodu učinkovite razgradnje PET ambalaže.

Često naglašavamo važnost odvojenog prikupljanja otpada kako bi se neki materijali mogli reciklirati. Jednokratna plastika poput vrećica zaista biste trebali zamijeniti višekratnim od nekog drugog materijala. Međutim svjesni smo da je plastiku teško u potpunosti izbaciti iz života.
S obzirom na to da je plastika materijal izuzetnih svojstava, njena proizvodnja se ne smanjuje već raste. Jer plastiku koristimo kao ambalažu za svakojake stvari, od prehrambenih proizvoda do kozmetike. A nakon njezina bacanja, pa čak i ako je odvajamo, mnogi nisu svjesni kamo ona ide.

Viši znanstveni suradnik na Institutu Ruđer Bošković Vjekoslav Štrukil kaže kako većina otpada razvijenih zemalja završava u nerazvijenim zemljama Afrike i Azije. Najveći dio tog plastičnog otpada se razgrađuje spaljivanjem, gdje se generiraju opet velike količine ugljikovog dioksida, metana, stakleničkih plinova što nikako nije povoljno za okoliš.
Zato je važno da se plastika, koja se jednom koristi, može opet pretvoriti u sirovinu, odnosno materijal koji možemo vratiti u proizvodni proces i smanjiti količinu plastike u okolišu. Na tome se intenzivno radilo u Laboratoriju za fizikalno organsku kemiju Instituta Ruđer Bošković. Mladi znanstvenik objasnio nam je svoje otkriće.
Revolucionarna metoda
Nova metoda razgradnje plastike uključuje mljevenje. Znanstvenik je ovom tehnikom uspio razgraditi otpadni PET u vrlo visokom iskorištenju i pri vrlo blagim uvjetima sobne temperature i atmosferskog tlaka. Tehnološki procesi kojima se razgrađuje PET inače nisu novost, ali se uglavnom temelje na postupcima koji uključuju velike količine otrovnih otapala i vrlo visoke temperature do 200, odnosno 300 stupnjeva Celzijusa te vrlo visoke tlakove koji idu čak i do 300 bara. Upravo zato ovo otkriće ima posebnu važnost.

Proces je u fazi ispitivanja. Ovakve su tehnologije zelene i imaju potencijal za razvoj procesa koji bi bili puno prihvatljiviji za okoliš. Smanjena je količina štetnih otapala i potrošnja energije za takav proces, a istodobno se ostvaruju vrlo visoka iskorištenja.
Hrvatski inovatori napravili kućicu od otpadne plastike
Znamo da u Hrvatskoj postoji poticaj od 50 lipa za svaku skupljenu PET bocu. Ali sad znamo i da PET ambalaža ima u sebi potencijal da se ponovno rodi, da je to nešto što može pokrenuti zelenu industriju i na koncu da je cijelu priču osmislila hrvatska pamet. Trebate li još koji razlog da takvu ambalažu prikupljate odvojeno?