Nakon potresa građevinskim otpadom na ulicama bavile su se gradske i državne službe. Mjesecima kasnije vrijeme je napokon za obnovu potresom stradalih građevina. Građevinski je otpad na svakom koraku, a doznajemo čija je to odgovornost.

Problem građevinskog otpada

“Vlasnici građevine koji proizvedu građevinski otpad su zapravo za njega i odgovorni. Osim ako to ugovorom ne prenesu na neku drugu pravnu osobu. Tako da bi investitori, koji investiraju u gradnju novih građevina, morali brinuti na koji način će se riješiti problem s građevinskim otpadom”, kaže nam prof.dr.sc. Nina Štirmer s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.

U Hrvatskoj nastane oko milijun i tristo tisuća tona građevinskog otpada godišnje. Prošle ga je godine zasigurno nastalo i više. Vrlo je važno voditi brigu o zbrinjavanju građevinskog otpada, odnosno nastojati ga ponovno upotrijebiti gdje je to moguće.

Zakon o održivom gospodarenju otpadom

“Zakon prepoznaje proizvođača otpada kao osobu čijom aktivnošću nastaje otpad, a onda automatski građevinska tvrtka koja proizvodi građevinski otpad postaje proizvođač otpada”, kaže nam konzultantica za gospodarenje otpadom dr.sc. Vedrana Lovinčić Milovanović i dodaje:

“Zakon je propisao i sve obaveze koje taj proizvođač otpada mora ispuniti. Kako mora gospodariti s tim otpadom, da on mora gospodariti na prilično održiv način, i u skladu s zakonskim i podzakonskim propisima.”

Proizvođač otpada bi trebao sav svoj proizvedeni otpad predati osobi koja je ovlaštena za gospodarenje otpadom. To mogu biti upravo građevinske tvrtke koje otpad proizvode.

“To se pokazuje prilično zgodno rješenje tvrtkama koje proizvode velike količine građevinskog otpada. Tu su najčešće tvrtke koje se bave rušenjem, ili tvrtke koje će upotrebljavati taj reciklirani građevinski otpad dalje u svojoj proizvodnji. To su vam najčešće asfalteri, odnosno tvrtke koje se bave cestogradnjom”, dodaje Lovinčić Milovanović.

Građevinski se otpad najčešće koristi za nasipavanje, odnosno zatrpavanje, ali on ima puno veći potencijal.

Recikliranje građevinskog otpada

“Mi isto imamo primjera za to. Imali smo inovativne istraživačke projekte koji su rezultirali novim građevinskim proizvodima gdje smo koristili čak pedeset posto recikliranog agregata  u betonskim mješavinama. Primjer za to je proizvod eco sandwich. Radi se o jednom ventiliranom, predgotovljenom fasadnom panelu koji se sastoji od sloja betona. Jedan je izrađen sa recikliranom opekom, a drugi sa recikliranim betonom”, kaže nam profesorica Štirmer.

Cilj svega je, naglašava pročelnica Katedre za tehnologiju materijala na zagrebačkom Građevinskom fakultetu, odvajati građevinski otpad tamo gdje je nastao.

“Recimo, građevinski otpad osim betona, opeke, crijepa, spada recimo i plastika, staklo, zemlja, znači različiti izolacijski materijali i cilj svega je zapravo odvojiti taj otpad na mjestu nastanka. Treba onemogućiti miješanje sa drugim vrstama otpada i gradilište organizirati na način da se otpad odvaja.”

Jer tako nastaje vrijedna sirovina koja se može opet upotrijebiti.

“Na području Europske unije su prevedeni razni projekti koji su istraživali mogućnost zamjene prirodnog agregata s recikliranim i pokazalo se da se može primijeniti reciklirani agregat u betonima. Oni se kasnije mogu koristiti za proizvodnju unutarnjih zidova ili nekih vanjskih suhih zidova”, otkriva nam konzultantica za gospodarenje otpadom Lovinčić Milovanović.

Svakako nam uzor mogu biti neke zemlje EU kao što je recimo Nizozemska, Francuska, Danska, koje već negdje od 1980ih godina imaju vrlo visoku stopu recikliranja. One su prvo zabranile odlaganje miješanog građevinskog otpada, a onda su, kad su ustrojili sustav gospodarenja građevinskim otpadom, zabranili i nasipavanje.

Te zemlje čak 20% svojih potreba za prirodnim građevinskim materijalima namiruju recikliranim agregatom. To znači da zgrade koje danas gradimo možemo smatrati bankom materijala za neka nova vremena kada njihov vijek trajanja prođe.

Današnja tehnologija olakšava nam život, a moguće je da za većinu stvari u ovom prilogu niste ni čuli. Pročistači vode, sustavi hlađenja i grijanja – sve su to aparati koji su često skriveni. No, kad ih jednom probate, više bez njih ne možete.

Popiti vodu iz slavine mnogima nije svejedno jer ponekad ima neugodan miris, loš okus ili puno kamenca. Ali i tome se može doskočiti.

Volite gaziranu vodu? Sada je možete točiti iz slavine!

Kako ukloniti neugodan miris i okus vode?

Najjednostavniji i najbolji način je korištenje ionskog omekšivača s aktivnim ugljenom. Aktivni ugljen uklanja neugodne mirise i poboljšava okus vode, a ionski omekšivač vodu omekšava.

Pošto naši kućanski aparati rade na meku vodu, nema potrebe na čestim održavanjem takvih uređaja. Također nema naslaga na tuš kabinama, staklenim površinama i slavinama.

Viessmannov Aquahome ionski omekšivač upravo je jedan takav i njegovim korištenjem ne trebate trošiti novac na vodu u bocama. Uz to trošite manje deterdženata i kućni uređaji su trajniji. O tome svjedoči Daniel koji je u svoj dom ugradio taj uređaj.

To je stvarno jedna vrhunska stvar, na dovodu vode za cijelu kuću je postavljen omekšivač i filter vode. Filter radi na principu da pročišćava sve nečistoće, primjerice ako ima željeza ili kakvog sitnog smeća u vodi.

Na početku se malo neobično naviknuti piti čistu vodu, ali stvarno je puno finija i zdravija. Tuširanje je također puno bolje za aparate jer se puno manje kvare, rekao je Daniel.

Sustavi hlađenja i grijanja

Osim pročistača vode Sandra i Daniel su u svoj novi dom ugradili i rekuperatore zbog čega gotovo da nemaju potrebe za prozračivanjem doma klasičnim otvaranjem prozora.

Viessmanov sistem je zanimljiv jer se ugrađuje kao sistem ventilacije. Ventilatore se ugradi unutar fasade, te nakon što su upareni jednostavno izaberemo funkciju koja nam je potrebna. Odlična stvar kod ovog sistema je što po zimi ne gubimo topli zrak, a po ljeti nam ostaje hladni, objasnili su nam Sandra i Daniel.

“Također postoje postavke za jače ili slabije prozračivanje zraka, pa čak i za vrijeme domjenka ili okupljanja ne moramo otvarati prozore”, kažu.

“Benefiti ugradnje rekuperatora su manji gubitak topline prilikom provjetravanja. Vi kada zimi provjetravate vaše prostore, toplina bježi van. Isto tako kada ljeti provjetravate prostore, toplina vam ulazi u prostor. Rekuperatori to anuliraju, i sa učinkom između 80, 90% vrše ventilaciju bez gubitka topline”, objašnjava Stjepan Mikleušević iz Viessmanna.

To je posebno važno za novogradnje jer zbog vrhunske izolacije, unutarnja klima u takvim prostorima zna biti loša. Međutim, rekuperatori rješavaju taj problem.

Korisniku je zrak ugodan i uvijek je ispod 800 ppm-a CO2. Vlaga je odgovarajuća između 40 i 60 %, mikroklilma je savršena, a prozori nisu otvoreni, i praktički niti insekti ne ulaze kroz prozor.

Viessmann je jedan od vodećih proizvođača sustava grijanja, hlađenja te industrijskih postrojenja. U svojoj ponudi imaju i dizalice topline.

Dizalice topline za hladne dane

“Benefiti dizalice topline kao obnovljivog izvora energije su veliki. S njome možete grijati i hladiti. Postoji i mogućnost dizalicu topline povezati foto naponom. Time dobivate dodatnu uštedu energije jer tako sami proizvodite električnu energiju”, kaže SImon Palman iz tvrtke Palman Thermo.

Treba znati da se takvi sustavi hlađenja i grijanja mogu ugraditi i u već postojeće strare zgrade.

“Sistem je zahtjevnije ugraditi u starije zgrade jer treba paziti na svaki kamen. Ograničeni ste prostorom, tako da je puno teže, ali vam se to sve u konačnici isplati. A baš se na tradicionalno građenim kućama ta isplativost jako brzo vidi”, dodaje Palman.

www.viessmann.hr