Povežimo se

Gradnja doma

HRVATSKA PROIZVODNJA Niskoenergetske montažne kuće useljive u tjedan dana

Kuće nastaju u tvornici nadomak Zagreba

Gradnja niskoenergetskih kuća, s gradilišta se preselila u tvornicu. U njoj nastane u roku od 7 dana, a još toliko je potrebno da bude postavljena i spremna za useljenje.

U nastavku donosimo priču o montažnim kućama koje nastaju u tvornici nadomak Zagreba, a glavni adut im je patent hrvatskog inovatora.

niskoenergetska-kuća-dom-na-kvadrat

Potrebno je 7 do 10 dana

Za gradnju kuće gotovo nulte energije više nisu potrebne godine. Zahvaljujući primjeni inovativne tehnologije, građenje se s gradilišta preselilo u tvornicu pa je primjerice za gradnju ovakve niskoenergetske vile potrebno između 7 i 10 dana te još toliko da bude montirana i spremna za prve goste. 

Tomislav - Prlić - dom-na-kvadrat

‘Kuću proizvodimo 100 posto u pogonu, ili 90 posto do visoke gotovosti, na potpuno industrijskom načinu što pridonosi tehnologiji i kvaliteti rada, a razvoj svih proizvoda i komponenti je u našem pogonu, preko 1500 artikli od čega se naša kuća sastoji pa to pridonosi procesu brzine i kvalitete građenja, a i sami rad na gradilištu je manji jer donosimo gotov zid sa interijerom i eksterijerom, završen’, kaže Tomislav Prlić, direktor i voditelj razvoja proizvodnje Tehnoplast profila.

niskoenergetska-kuća-dom-na-kvadrat

Testirane na 10 stupnjeva po Richteru

Montažne kuće tvornice Tehnoplast profila iz Šćitarjeva, također su i seizmički otporne. Testirane su na 10 stupnjeva po Richteru. Nastaju uz pomoć pametnih strojeva,  mehanizacije i IT tehnologije.

‘Tu rade inženjeri 90 posto procesa i sama tehnologija i strojevi koji dovode proizvod u svakom trenutku do 100 postotne gotovosti, da radnik ne koristi vagu, laser, metar’, objašnjava.

niskoenergetska-kuća-dom-na-kvadrat

‘Mi kuću ekstrudiramo, i štancamo što je velika razlika, ne zidamo, ne žbukamo, imamo potpuno suhi koncept građenja’, dodaje.

Bez ijednog centimetra otpada

Sve je isprogramirano tako da se gradi bez ijednog centimetra otpada. Osnovni materijal za nosivu konstrukciju je visokokvalitetan čelik koji je lagan i visoke nosivosti pa su ove kuće 10 puta lakše od onih konvencionalne gradnje.

programiranje-kuće-dom-na-kvadrat

Osim čelika, predgotovljeni kompozitni zidni i stropni paneli sadrže i poliuretan koji pridonosi iznimnoj energetskoj učinkovitosti.

‘Ovaj zid je nula nula 8 vata gubitaka energije po metru kvadratnom. Zid i kuća koje se rade od ovakvog materijala troše jednu litru na jedan kvadrat godišnje ili jedan kilovat energije’, kaže Tomislav.

5 ili 0 kvadrata gratis

A opet u minimalnom presjeku zida što je interesantno, ovakav zid u klasičnom sustavu konvencionalne gradnje bi bio barem 60 ili 70 centimetara debljine. Pa kad uzmete bruto i neto da dobijete 5 ili 0 kvadrata gratis da je to ogromna prednost.

izgradnja-dom-na-kvadrat

Ovakav sustav gradnje nema termičkih mostova što je još jedna ogromna prednost za fiziku kuće. Gospodin Tomislav Prlić, svoj patent zaštitio je prije 10 godina, a u proizvodnju krenuo pred četiri godine.

‘To je poanta, što smo mi cijelu tvornicu projektirali, osmislili i proizveli, mi smo ukratko rečeno firma koja se bavi isključivo izradom novih tehnologija. Tako smo radili godinama za druge poznate firme, Toyotu, VW, Saponiu, naftnu industriju i druge i onda smo prije 10 godina odlučili da idemo razvijat potpuno modularnu gradnju u sustavu IT tehnologije’, dodaje.

niskoenergetska-kuća-dom-na-kvadrat

Potrebni minimalni temelji

Cijela građevina je hrvatski proizvod, a izvodi je jedan izvođač koji proizvodi sve dijelove zgrade i to u rekordnom roku. Za njenu instalaciju potrebni su minimalni temelji ili takozvane temeljne plivajuće ploče.

Ovakvu kuću možete i demontirati, preseliti ju na drugu lokaciju ili nekome pokloniti. Također, svi njeni dijelovi mogu se reciklirati i ponovno upotrijebiti. Ovo je proizvod sa zelenom kartom pa su Tehnoplastove kuće zdravi prostori i za život osoba sklonih alergijama.

Svaka vizija arhitekta u njihovoj tvornici može biti ostvarena. To su prepoznali i arhitekti koji su radili novu zgradu Infobipa te ove inovatore angažirali za takozvane gajlinger stupove, detalje u interijeru, ograde te ventiliranu limenu fasadu.

niskoenergetska-kuća-dom-na-kvadrat

Eko fasada uzima maha

‘Ta eko fasada na Infobipu je jedna od interesantnijih i ona sve više uzima maha u graditeljstvu jer smo mi razvili kuće nulte kategorije energetske potrošnje i zelene gradnje, pa to je evo jedan sustav zdrade koja je djelomično odrađena u našem sustavu, green varijanti’, objašnjava.

Tehnoplast profili graditeljstvo su pretvorili u IT sustav građenja. Na tom polju prva su i jedinstvena tvornica u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe.

Arhitektura i dizajn

nZEB stručni skup 2026: Deset godina energetske obnove i novi zahtjevi koji dolaze

Ključno pitanje više nije kako postići energetsku učinkovitost, već koliko brzo i koliko dosljedno će se standardi provoditi u praksi…

Milanović na nZeb stručnom skupu 2026

Krajem veljače u Zagrebu je održan jubilarni, deseti nZEB stručni skup 2026, konferencija koja je u proteklom desetljeću postala jedno od ključnih mjesta okupljanja stručnjaka iz područja energetske učinkovitosti i održive gradnje. Ovogodišnje izdanje donijelo je presjek postignutog napretka, ali i jasan pogled prema onome što sektor graditeljstva očekuje nakon 2026. godine. Ovogodišnji skup podržao je i Zoran Milanović.

NZEB konferencija: Priuštivo i održivo stanovanje do 2030.?

Od prvih rasprava o gotovo nultoj energiji do današnjih zahtjeva za cjelovitim sagledavanjem sigurnosti, održivosti i kvalitete stanovanja, nZEB stručni skup 2026 pokazao je koliko se paradigma energetske obnove promijenila.

Energetska obnova više nije samo pitanje potrošnje

Skup je otvoren retrospektivom razvoja energetske učinkovitosti u Hrvatskoj, uz naglasak na činjenicu da se energetska obnova više ne može promatrati isključivo kroz smanjenje potrošnje energije.

Organizator skupa, prof. dr. sc. Zoran Veršić, istaknuo je kako je od samog početka ideja bila pokazati da struka zna prepoznati i adresirati stvarne probleme postojećeg fonda zgrada. Već tada se upozoravalo da energetska obnova ne smije biti samo tehničko poboljšanje energetskih svojstava, nego sveobuhvatna modernizacija zgrade.

Intervju s Prof. dr. sc. Zoranom Veršićem

Danas je takav pristup postao standard. Zgrade koje ulaze u proces obnove moraju se sagledavati kroz sigurnost od potresa i požara, kroz kvalitetu boravka u prostoru te kroz ukupnu funkcionalnost i trajnost. Upravo je to smjer koji je struka najavljivala godinama prije nego što su direktive postale zakonska obveza.

nZEB stručni skup 2026 tako je još jednom potvrdio svoju ulogu platforme koja stručnu javnost priprema na regulative i standarde prije nego što oni stupe na snagu.

Od nZEB-a prema ZEB-u: Novi zahtjevi nakon 2026.

Drugi dio programa bio je usmjeren na razdoblje koje dolazi. Iako nZEB standard još uvijek nije prošlost, sve se više govori o konceptu ZEB-a, odnosno zgrada s nultim emisijama.

Kada nas očekuje gradnja nulte emisije CO2?

Naglasak se više ne stavlja isključivo na energetsku učinkovitost, već i na cjelokupni CO₂ otisak zgrade. To uključuje emisije povezane s proizvodnjom, transportom i ugradnjom materijala, kao i njihov utjecaj na okoliš tijekom životnog vijeka objekta.

Takav pristup značajno mijenja način projektiranja i izvođenja radova. Zgrada se više ne vrednuje samo kroz potrošnju energije, već kao cjelina – kroz konstrukciju, materijale, trajnost i održivost.

Inženjerski proračuni kao temelj odluka

Silvio Novak iz tvrtke Knauf Insulation u svom je predavanju dao pregled razvoja energetskog certificiranja i energetske učinkovitosti u posljednjih dvadeset godina. Poseban naglasak stavio je na važnost preciznih proračuna.

Energetske uštede, kako je istaknuto, moraju biti jasno kvantificirane i interpretirane kroz brojke. Upravo su proračuni temelj inženjerske discipline jer omogućuju donošenje odluka na temelju podataka, a ne pretpostavki.

nZEB stručni skup 2026 tako je pokazao da se područje energetske učinkovitosti sve više oslanja na precizne analize i interdisciplinarni pristup.

Centar je izgrađen 2018. godine i prvi je objekt u Sloveniji s međunarodnim DGNB certifikatom za održivu gradnju.

Klimatske promjene i dugoročna otpornost materijala

Aleksandar Terer iz Profine Croatia govorio je o utjecaju klimatskih promjena na zgrade i građevinske materijale. Ekstremne temperature, povećana vlaga i nagle vremenske promjene dugoročno utječu na trajnost konstrukcija.

Nepravilno projektirani ili izvedeni sustavi mogu uzrokovati značajne štete, osobito ako se ne uzmu u obzir novi klimatski uvjeti. Otpornost materijala postaje jednako važna kao i njihova energetska svojstva.

Fasada kao tehnički i estetski element

Fasade su također bile jedna od središnjih tema. Janko Šemnički iz Baumita naglasio je kako fasada nije samo tehnički omotač zgrade, već i njezino lice.

Osim što ima ključnu ulogu u toplinskoj zaštiti i energetskoj učinkovitosti, fasada definira odnos zgrade prema okolini i korisnicima. Inženjerska znanja nužna su za pravilnu izvedbu, ali estetika i vizualna kvaliteta jednako su važni elementi suvremenog projektiranja.

Opeka i robotsko zidanje – tradicija i inovacija

Dr. sc. Marina Bagarić iz Wienerbergera predstavila je razvoj opeke i zidanih konstrukcija. Iako se graditeljstvo često doživljava kao konzervativan sektor, razvoj opeke pokazuje značajan tehnološki iskorak.

Staklena opeka više nije retro – ovako se danas koristi u novim interijerima

Suvremene zidane konstrukcije danas zadovoljavaju zahtjeve mehaničke otpornosti, toplinske zaštite i održivosti, a najavljena je i primjena robotskog zidanja. Hrvatska i Slovenija trenutno su u potrazi za pilot projektima na kojima bi se takva tehnologija implementirala u praksi.

Marina Bagarić

Što nakon deset godina?

Deset godina iskustava, prezentiranih na konferenciji, pokazuje da znanje i tehnologije postoje. Alati su dostupni, regulative su definirane, a struka je educirana.

Ključno pitanje više nije kako postići energetsku učinkovitost, već koliko brzo i koliko dosljedno će se standardi provoditi u praksi. Upravo će ta brzina prilagodbe odlučiti uspjeh nadolazećeg razdoblja.

nZEB stručni skup još je jednom potvrdio da održiva gradnja više nije tema budućnosti, već sadašnjosti – i da će sljedeća faza razvoja zahtijevati još širu suradnju inženjera, proizvođača, projektanata i investitora.

Nastavite čitati

Baumit akademija

Baumit i Celanese: Revolucija u održivim građevinskim materijalima uz reciklažu CO₂

Suradnja dviju globalnih kompanija donosi novu tehnologiju koja industrijske emisije pretvara u sirovinu za boje i žbuke te smanjuje ugljični otisak gradnje u Europi.

Građevinska industrija jedna je od najvećih globalnih emitera CO₂, a pritisak na smanjenje ugljičnog otiska postaje sve veći. Baumit, lider u proizvodnji građevinskih materijala u Europi, odlučio je postaviti nove standarde održivosti.

U suradnji s Celanese Corporation, globalnim liderom u kemijskoj industriji, Baumit uvodi pionirski pristup u proizvodnji žbuka i boja – korištenjem CCU tehnologije (Carbon Capture and Utilization) za recikliranje CO₂ u proizvodnom procesu. Ovaj inovativni pristup omogućuje stvaranje materijala s manjim ugljičnim otiskom i podržava kružno gospodarstvo u građevinarstvu.

Što je CCU tehnologija i kako funkcionira?

Carbon Capture and Utilization (CCU) označava hvatanje industrijskih emisija CO₂ koje bi inače završile u atmosferi i njihovu kemijsku pretvorbu u vrijedne sirovine.

U slučaju Baumita: Industrijski CO₂ se prikuplja i kombinira s vodikom. Procesom kemijske reakcije CO₂ se pretvara u metanol, ključnu sirovinu za veziva u bojama, žbukama i smolama. Metanol postaje dio vinil-acetatnih emulzija, koje se koriste u proizvodnji žbuka i boja s recikliranim CO₂

Ovaj proces smanjuje upotrebu fosilnih goriva, vraća ugljik u proizvodni ciklus i značajno doprinosi principima cirkularne ekonomije.

Suradnja Baumit – Celanese: inovacija u praksi

Celanese svojim ECO-CC proizvodima omogućuje Baumitu da stvori prva veziva u Europi od recikliranog CO₂. Očekuje se smanjenje više od 5.000 tona CO₂ emisija godišnje, što predstavlja značajan doprinos klimatski prihvatljivijoj gradnji.

“Korištenje CCU procesa za recikliranje CO₂ u 100% veziva za fasadne žbuke i boje pomaže u stvaranju kružne ekonomije i smanjenju ugljičnog otiska Baumit proizvoda,” izjavio je Roman Stickler, CMO Baumita.

Kevin Norfleet, globalni direktor održivosti u Celanese, pojašnjava da suradnja s Baumitom pokazuje kako recikliranje emisija CO₂ otvara jedinstvene mogućnosti za implementaciju kružnog gospodarstva u građevinskoj industriji, smanjujući emisije i stvarajući dugoročno održive materijale za gradnju.

Prednosti CCU tehnologije za građevinsku industriju

CCU tehnologija omogućuje značajno smanjenje emisija CO₂ i upotrebe fosilnih inputa u proizvodnji. Korištenje recikliranog CO₂ u vezivima osigurava visokokvalitetne materijale za fasade, boje i žbuke, a istovremeno povećava energetsku učinkovitost proizvodnog procesa. Ovo je posebno relevantno za arhitekte, inženjere i sustainability menadžere koji traže rješenja za klimatski prihvatljive i inovativne projekte.

Održivi materijali znače manje emisije i zdraviji okoliš. Fasade i zidovi izrađeni s ovim materijalima doprinose stvaranju “zelenijih zgrada” i smanjenju utjecaja gradnje na klimu. Istovremeno, takvi materijali pomažu u kreiranju toplih, ugodnih i održivih domova u kojima se ljudi osjećaju dobro, a okoliš je manje opterećen.

Baumit kao pionir održive gradnje u Europi

Baumit je prvi i trenutno jedini proizvođač građevinskih materijala u Europi koji koristi ovakva inovativna veziva u masovnoj proizvodnji. Njihovi proizvodi, uključujući žbuke s recikliranim CO₂, boje i premaze s manjim ugljičnim otiskom te fasadne sustave prilagođene energetski učinkovitom dizajnu, predstavljaju konkretan primjer klimatski prihvatljive gradnje, što je u skladu s Baumitovom strategijom GO2morrow, čiji je cilj značajno smanjenje emisija CO₂ do 2030. godine.

Izolacija koja svake godine štedi CO₂ i gradi budućnost

Baumitova rješenja ne smanjuju emisije samo u proizvodnji – njihov učinak se višestruko povećava tijekom cijelog životnog vijeka zgrada. Svake godine Baumitova fasadna izolacija ugrađuje se na čak 45 milijuna četvornih metara fasada diljem Europe.

Svaki četvorni metar djeluje kao mali, ali moćni klimatski saveznik. Ušteda CO₂ koju ostvari jedan kvadratni metar izolacije odgovara količini kisika koju proizvedu dva stabla u jednoj godini. A taj se učinak ne zadržava samo na prvoj godini – on se umnožava iz godine u godinu, tijekom cijelog životnog vijeka zgrade.

Smanjenjem potrošnje energije za grijanje i hlađenje, izolacija izravno smanjuje emisije CO₂, a istovremeno povećava udobnost stanovanja. Izolacija tako postaje dugoročna klimatska investicija.

GO2morrow – više od strategije, način razmišljanja

GO2morrow nije samo program održivosti – to je stav koji gleda dalje od sadašnjih generacija. Kao vodeći proizvođač građevinskih materijala u Europi, prisutan u 24 zemlje, Baumit preuzima odgovornost za ekološki, ekonomski i društveni utjecaj svog poslovanja.

GO2morrow predstavlja obećanje zajednici i planetu: da se održivost ne živi samo kroz proizvode, već kroz cijeli način razmišljanja. Kroz ovu platformu, Baumit ne gradi samo zgrade, već gradi bolji svijet – korak po korak.

Šira slika: CCU i kružna ekonomija

CCU tehnologija nije samo inovacija – ona je ključna komponenta u globalnim naporima za dekarbonizaciju industrije. Povezuje hvatanje CO₂ iz industrijskih procesa, njegovu transformaciju u korisne materijale i recikliranje ugljika u građevinske proizvode.

Na taj način, sektori poput građevinarstva i kemijske industrije mogu smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, smanjiti emisije stakleničkih plinova i integrirati principe kružne ekonomije u svakodnevnu proizvodnju.

Inovacija koja oblikuje budućnost gradnje

Suradnja Baumit – Celanese i primjena CCU tehnologije predstavlja spoj inovacije, stručnosti i ekološke odgovornosti. Korištenjem recikliranog CO₂ u vezivima za boje i žbuke, Baumit smanjuje emisije, podržava kružnu ekonomiju i postavlja novi standard održive gradnje u Europi.

Ovaj primjer pokazuje da održivi materijali više nisu samo “dodatak” – oni su središnji element modernog, klimatski prihvatljivog građevinskog sektora.


Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama