Ekološka gradnja ima veliku budućnost, jer bez obzira o krizi nabave fosilnih goriva, omogućuje energetsku neovisnost. Racionalno odnošenje prema potrošnji energije (što pridonosi i značajnom smanjenju računa) može se postići mnogim jednostavnim mjerama. Cilj je postići energetsku učinkovitost, a ne samo uštedu u energiji.

Mogućnosti ušteda

Ušteda se postiže mjerama zaštite od sunca (tendama, griljama, brisolejima, roletama, istacima…) u ljetnom periodu, racionalnom hlađenju ljeti (ne preniska temperatura prostora) i grijanju zimi (ne previsoka temperatura prostora), korištenjem štednih žarulja i slično. No prava, dugoročna ušteda postiže se energetski učinkovitom gradnjom koja podrazumijeva niskoenergetske i pasivne kuće. Niskoenergetska kuća je građevina koja za grijanje koristi najviše do 40 kWh po m² godišnje ili 2,7 l loživog ulja. Pasivne kuće su još „štedljivije“ koje za grijanje troše najviše 15 kWh po m² godišnje ili 1 l loživog ulja. Ovakvoj kući treba čak 90% energije grijanja manje od starog načina gradnje ili 75% od konvencionalnog načina gradnje!

Projektiranje doma

Prilikom projektiranja ovakvih kuća treba imati u vidu nekoliko važnih postavki: odlična toplinska izolacija vanjskih zidova, stropova, podova; zabrtvljenost; orijentaciju stambenih prostora na jug uz zaštitu od prevelikog osunčanja ljeti te maksimalnu uporabu sunčeve energije. Sunčevu energiju prikupljamo na nekoliko načina: toplinskom crpkom (pumpom) i fotonaponskim ćelijama. Toplinske crpke su uređaji koji koriste uskladištenu sunčevu energiju iz vode, tla i zraka. S obzirom na činjenicu da što dublje prodiremo u tlo temperatura je stalnija i iznosi od 8-12°C, to djeluje na hlađenje ljeti i grijanje zimi. Sljedeći način za iskorištavanje energije Sunca su fotonaponske ćelije koje se obično postavljaju na krov te u nagibu prema jugu. Vrlo je važno osim ovih načina prikupljanja energije, građevine zaštititi od prevelikog osunčanja ljeti jer se Hrvatska nalazi u podneblju izrazitih promjena temperature prema godišnjim dobima.

Zelene površine

Ukoliko se na ovakvim kućama nalazi ravan krov ili krov manjeg nagiba, izvrsno bi bilo uporabiti zeleni krov. Zeleni krov je krov na kojem rastu biljke te svojom strukturom dodatno utječe na energetsku stabilnost građevine jer sprječava preveliko zagrijavanje ljeti dok zimi čuva unutarnju toplinu. Osim ove izrazite funkcionalnosti njegova estetska vrijednost sve više ima iskorištenost (hortikulturnim uređenjem ovakvi krovovi mogu postati prave oaze zelenila). Prema podjeli zeleni krovovi mogu biti ekstenzivni (manje biljke i trave) i intenzivni (veće biljke, grmlje, niže drveće). U toplijim danima čak i gradske kuće na ovakvim krovovima mogu ponuditi zelenu idilu gdje se nakon radnog dana može opustiti na svježem zraku.

Ekološkom pristupu gradnji može pridonijeti i izbor materijala (prednost prirodnim nad kemijskim ili vrlo modificiranim materijalima) uz napomenu kako prirodni materijali imaju kraći vijek trajanja. Obloge pročelja mogu biti od drva, pruća, kamena, opeke. Ovi materijali koriste se u hrvatskoj tradicijskoj arhitekturi već stoljećima: drvene kuće Posavine, kamene istarske i dalmatinske kuće, kuće Gorskog Kotara i Like s kamenim i drvenim elementima, kuće Slavonije zidane crvenom opekom…

Stoga, graditi mudro znači graditi u skladu s podnebljem u kojem se objekt nalazi uz maksimalno iskorištenje prirodnih resursa koji su prilagođeni potrebama stanara.

Autor: Ivan Škarica, arhitekt