Gradnja doma
Godišnja nagrada za zelenu gradnju i održivo izgrađen okoliš
Godišnja nagrada za zelenu gradnju i održivo izgrađen okoliš – prijavite se do 1. lipnja 2023.
Godišnje nagrade dodjeljuju dvije udruge koje okupljaju veliki broj renomiranih stručnjaka, tvrtki i ustanova s područja zelene i održive gradnje, GBC – Hrvatski savjet za zelenu gradnju i HUPFAS -Hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustava.
Nagrade su izraz priznanja za izvrsnost i postignuća na području zelene gradnje i održivo
izgrađenog okoliša. Svi zainteresirani mogu se prijaviti u 5 kategorija: institucija / organizacija
godine; građevina godine – novogradnja; građevina godine – rekonstrukcija; projekt
godine; studentski projekt godine. Pored ovih 5 kategorija, dodjeljuje se još i šesta nagrada i to
za osobu godine s tim da stručno povjerenstvo nagrade predlaže i bira pobjednika u ovoj
kategoriji.
Natječaj je otvoren do 1.lipnja 2023. a prijaviti se mogu pravne ili fizičke osobe, trgovačka
društva, jedinice nacionalne, regionalne i lokalne uprave i samouprave, nevladine
organizacije, istraživačke institucije, odgojno-obrazovne ustanove ili stručna i savjetodavna
radna tijela i organizacije civilnog društva, obrti, studenti i studentske udruge i to s
projektima koji su provedeni odnosno završeni u razdoblju od 1.srpnja 2021. do 1. srpnja 2023. godine.

Odluke o nagradi donijet će stručno povjerenstvo kojeg čini 11 članova a pobjednici će biti
objavljeni 5.srpnja ove godine.
„Od 2018. godine naše dvije udruge zajednički dodjeljuju godišnje nagrade s ciljem podizanja
ugleda struke u široj i stručnoj javnosti kao i promicanja izvrsnosti na području zelene gradnje i održivo izgrađenog okoliša. Smatramo da na taj način dajemo bitan doprinos stalnom unapređenju kvalitete gradnje i života u zgradama kao i kružnom gospodarstvu, a sve u cilju očuvanja okoliša, ljudskog zdravlja i općenito održivog razvoja društva u Hrvatskoj.“ istaknula je Vlasta Zanki, predsjednica GBC-a koja je ujedno i predsjednica stručnog povjerenstva za dodjelu nagrada.
„U interesu je cijelog društva, a ne samo naših udruga da zgrade u kojima živimo i radimo budu kvalitetno izgrađene ili obnovljene. Svi znamo da je povećanje energetske učinkovitosti zgrada neophodno u borbi protiv klimatskih promjena ali i da ćemo na taj način učiniti naše gospodarstvo konkurentnijim i održivijim. Kroz ove nagrade mi želimo upravo ukazati i promovirati kvalitetne projekte koji daju svoj doprinos u razvoju našeg društva“, istaknuo je Igor Kemenović, predsjednik HUPFAS-a.
Više informacija o pravilima nagrada nalazi se OVDJE
Obrazac za prijavu možete preuzeti OVDJE
Godišnje nagrade za zelenu gradnju i održivo izgrađen okoliš dodjeljuju se u sljedećim kategorijama:
- Institucija / Organizacija godine
Dodjeljuje se za posebno isticanje u promicanju zelene gradnje i održivo izgrađenog okoliša. U
ovoj kategoriji sudjelovati mogu: trgovačka društva, jedinice nacionalne, regionalne i lokalne uprave i samouprave, nevladine organizacije, istraživačke institucije, odgojno-obrazovne ustanove ili stručna i savjetodavna radna tijela i organizacije civilnog društva. - Građevina godine – Novogradnja
Ova kategorija odnosi se na novoizgrađene zgrade, infrastrukturne i prometne građevine te trgove
i parkove završene u razdoblju od 1. srpnja 2021. godine do 1. srpnja 2023. godine. - Građevina godine – Rekonstrukcija
Ova kategorija odnosi se na rekonstrukcije građevina odnosno energetske obnove građevina koje
su završene u razdoblju od 1. srpnja 2021. godine do 1. srpnja 2023. godine (zgrade,
infrastrukturne i prometne građevine te trgove i parkove). - Projekt godine
U ovoj kategoriji svoje razvojne projekte i/ili projektne koncepte i/ili projektne ideje mogu prijaviti
pravne osobe (odgojno-obrazovne ustanove, vladine i nevladine organizacije, trgovačka društva,
organizacije civilnog društva, obrti i sl.) koji su za cilj imali podići razinu svijesti široke i stručne
javnosti te kvalitetu života zajednice, a koji je direktno vezan uz zelenu gradnju, energetsku
učinkovitost i održivi razvoj. U ovu kategoriju spadaju projekti koji su započeli, u tijeku ili završili u razdoblju od 1. srpnja 2021. godine do 1. srpnja 2023. godine:
a) koji su doprinijeli zelenoj/održivoj gradnji, energetskoj učinkovitosti, održivom prometu ili
održivom razvoju, zbrinjavanju otpada odnosno smanjenju utjecaja na okoliš i emisijama
stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj;
b) EU, nacionalno, lokalno, regionalno ili privatno financirani;
c) koji su ili neprofitno ili tržišno orijentirani. - Studentski projekt godine (diplomskih studija)
U ovoj kategoriji svoje razvojne projekte i/ili projektne koncepte i/ili projektne ideje mogu prijaviti
fizičke osobe studenti diplomskih studija sa više sastavnica sveučilišta ili udruge studenata koji su
vezani uz zelenu/održivu gradnju i održivi razvoj. U ovu kategoriju spadaju projekti koji su započeli, u tijeku ili završili u razdoblju od 1. srpnja 2021. godine do 1. srpnja 2023. godine:
a) koji su doprinijeli zelenoj/održivoj gradnji i/ili održivom razvoju u Republici Hrvatskoj;
b) koji promoviraju društveno korisno učenje za zelenu gradnju;
c) koji promoviraju interdisciplinarni, multidisciplinarni, holistički i inovativni pristup gradnji;
d) koji su EU, nacionalno, lokalno, regionalno ili privatno financirani;
e) koji su neprofitno ili tržišno orijentirani. - Osoba godine
Nagrada se dodjeljuje jednoj fizičkoj osobi koja se posebno istaknula u promicanju zelene gradnje i
održivog razvoja. Ova je nagrada počasna i osobu godine isključivo predlaže i bira Povjerenstvo
internim glasovanjem. U okviru navedene kategorije, nagradu nije moguće dodijeliti:
-državnim dužnosnicima
-dužnosnicima lokalne i regionalne samouprave
-čelnicima poduzeća u vlasništvu države ili jedinica lokalne i regionalne samouprave
Baumit akademija
Baumit i Celanese: Revolucija u održivim građevinskim materijalima uz reciklažu CO₂
Suradnja dviju globalnih kompanija donosi novu tehnologiju koja industrijske emisije pretvara u sirovinu za boje i žbuke te smanjuje ugljični otisak gradnje u Europi.
Građevinska industrija jedna je od najvećih globalnih emitera CO₂, a pritisak na smanjenje ugljičnog otiska postaje sve veći. Baumit, lider u proizvodnji građevinskih materijala u Europi, odlučio je postaviti nove standarde održivosti.
U suradnji s Celanese Corporation, globalnim liderom u kemijskoj industriji, Baumit uvodi pionirski pristup u proizvodnji žbuka i boja – korištenjem CCU tehnologije (Carbon Capture and Utilization) za recikliranje CO₂ u proizvodnom procesu. Ovaj inovativni pristup omogućuje stvaranje materijala s manjim ugljičnim otiskom i podržava kružno gospodarstvo u građevinarstvu.
Što je CCU tehnologija i kako funkcionira?
Carbon Capture and Utilization (CCU) označava hvatanje industrijskih emisija CO₂ koje bi inače završile u atmosferi i njihovu kemijsku pretvorbu u vrijedne sirovine.
U slučaju Baumita: Industrijski CO₂ se prikuplja i kombinira s vodikom. Procesom kemijske reakcije CO₂ se pretvara u metanol, ključnu sirovinu za veziva u bojama, žbukama i smolama. Metanol postaje dio vinil-acetatnih emulzija, koje se koriste u proizvodnji žbuka i boja s recikliranim CO₂
Ovaj proces smanjuje upotrebu fosilnih goriva, vraća ugljik u proizvodni ciklus i značajno doprinosi principima cirkularne ekonomije.
Suradnja Baumit – Celanese: inovacija u praksi
Celanese svojim ECO-CC proizvodima omogućuje Baumitu da stvori prva veziva u Europi od recikliranog CO₂. Očekuje se smanjenje više od 5.000 tona CO₂ emisija godišnje, što predstavlja značajan doprinos klimatski prihvatljivijoj gradnji.
“Korištenje CCU procesa za recikliranje CO₂ u 100% veziva za fasadne žbuke i boje pomaže u stvaranju kružne ekonomije i smanjenju ugljičnog otiska Baumit proizvoda,” izjavio je Roman Stickler, CMO Baumita.
Kevin Norfleet, globalni direktor održivosti u Celanese, pojašnjava da suradnja s Baumitom pokazuje kako recikliranje emisija CO₂ otvara jedinstvene mogućnosti za implementaciju kružnog gospodarstva u građevinskoj industriji, smanjujući emisije i stvarajući dugoročno održive materijale za gradnju.
Prednosti CCU tehnologije za građevinsku industriju
CCU tehnologija omogućuje značajno smanjenje emisija CO₂ i upotrebe fosilnih inputa u proizvodnji. Korištenje recikliranog CO₂ u vezivima osigurava visokokvalitetne materijale za fasade, boje i žbuke, a istovremeno povećava energetsku učinkovitost proizvodnog procesa. Ovo je posebno relevantno za arhitekte, inženjere i sustainability menadžere koji traže rješenja za klimatski prihvatljive i inovativne projekte.
Održivi materijali znače manje emisije i zdraviji okoliš. Fasade i zidovi izrađeni s ovim materijalima doprinose stvaranju “zelenijih zgrada” i smanjenju utjecaja gradnje na klimu. Istovremeno, takvi materijali pomažu u kreiranju toplih, ugodnih i održivih domova u kojima se ljudi osjećaju dobro, a okoliš je manje opterećen.
Baumit kao pionir održive gradnje u Europi
Baumit je prvi i trenutno jedini proizvođač građevinskih materijala u Europi koji koristi ovakva inovativna veziva u masovnoj proizvodnji. Njihovi proizvodi, uključujući žbuke s recikliranim CO₂, boje i premaze s manjim ugljičnim otiskom te fasadne sustave prilagođene energetski učinkovitom dizajnu, predstavljaju konkretan primjer klimatski prihvatljive gradnje, što je u skladu s Baumitovom strategijom GO2morrow, čiji je cilj značajno smanjenje emisija CO₂ do 2030. godine.
Izolacija koja svake godine štedi CO₂ i gradi budućnost
Baumitova rješenja ne smanjuju emisije samo u proizvodnji – njihov učinak se višestruko povećava tijekom cijelog životnog vijeka zgrada. Svake godine Baumitova fasadna izolacija ugrađuje se na čak 45 milijuna četvornih metara fasada diljem Europe.
Svaki četvorni metar djeluje kao mali, ali moćni klimatski saveznik. Ušteda CO₂ koju ostvari jedan kvadratni metar izolacije odgovara količini kisika koju proizvedu dva stabla u jednoj godini. A taj se učinak ne zadržava samo na prvoj godini – on se umnožava iz godine u godinu, tijekom cijelog životnog vijeka zgrade.
Smanjenjem potrošnje energije za grijanje i hlađenje, izolacija izravno smanjuje emisije CO₂, a istovremeno povećava udobnost stanovanja. Izolacija tako postaje dugoročna klimatska investicija.
GO2morrow – više od strategije, način razmišljanja
GO2morrow nije samo program održivosti – to je stav koji gleda dalje od sadašnjih generacija. Kao vodeći proizvođač građevinskih materijala u Europi, prisutan u 24 zemlje, Baumit preuzima odgovornost za ekološki, ekonomski i društveni utjecaj svog poslovanja.
GO2morrow predstavlja obećanje zajednici i planetu: da se održivost ne živi samo kroz proizvode, već kroz cijeli način razmišljanja. Kroz ovu platformu, Baumit ne gradi samo zgrade, već gradi bolji svijet – korak po korak.
Šira slika: CCU i kružna ekonomija
CCU tehnologija nije samo inovacija – ona je ključna komponenta u globalnim naporima za dekarbonizaciju industrije. Povezuje hvatanje CO₂ iz industrijskih procesa, njegovu transformaciju u korisne materijale i recikliranje ugljika u građevinske proizvode.
Na taj način, sektori poput građevinarstva i kemijske industrije mogu smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, smanjiti emisije stakleničkih plinova i integrirati principe kružne ekonomije u svakodnevnu proizvodnju.
Inovacija koja oblikuje budućnost gradnje
Suradnja Baumit – Celanese i primjena CCU tehnologije predstavlja spoj inovacije, stručnosti i ekološke odgovornosti. Korištenjem recikliranog CO₂ u vezivima za boje i žbuke, Baumit smanjuje emisije, podržava kružnu ekonomiju i postavlja novi standard održive gradnje u Europi.
Ovaj primjer pokazuje da održivi materijali više nisu samo “dodatak” – oni su središnji element modernog, klimatski prihvatljivog građevinskog sektora.
Propisi i regulative
Video nadzor javnih površina – zakonski okvir, GDPR i tehnički zahtjevi
Saznajte kada je videonadzor javnih površina dopušten, koje zakone treba poštovati te kako uskladiti sustav kamera s GDPR-om i tehničkim zahtjevima.
Video nadzor javnih površina postaje sve važniji element sigurnosti u gradovima i općinama, osobito u kontekstu razvoja pametnih gradova. Iako sustavi videonadzora donose brojne prednosti u zaštiti osoba i imovine, njihova primjena podliježe strogoj zakonskoj regulativi. Nepravilna ugradnja ili korištenje kamera može dovesti do ozbiljnih pravnih posljedica, posebice u području zaštite osobnih podataka.
U ovom članku donosimo detaljan vodič kroz zakonske obveze, GDPR zahtjeve i tehničke uvjete za zakonit i siguran video nadzor javnih površina u Republici Hrvatskoj.
Je li važnija sigurnost ili lokacija vlastite nekretnine?
Video nadzor kao dio koncepta pametnog grada
Koncept pametnog grada obuhvaća širok spektar tehnoloških rješenja koja omogućuju prikupljanje i analizu podataka radi boljeg upravljanja gradskim resursima. Video nadzor javnih površina jedan je od ključnih elemenata takvih sustava jer omogućuje povećanje sigurnosti građana, zaštitu javne imovine i bolju kontrolu javnog prostora.
Međutim, upravo zbog prikupljanja vizualnih podataka koji mogu sadržavati osobne informacije, videonadzor mora biti implementiran pažljivo i u skladu s važećim zakonima. Svaki sustav mora imati jasno definiranu svrhu, opravdanost i pravni temelj.

Zakonska regulativa za video nadzor javnih površina
Primjena sustava tehničke zaštite, a osobito videonadzora na javnim površinama, regulirana je Zakonom o privatnoj zaštiti. Ovaj zakon jasno definira uvjete pod kojima se sustavi mogu ugrađivati i koristiti, kao i tko ima pravo obavljati djelatnost tehničke zaštite.
Posebno je važno istaknuti izmjene Zakona iz 2020. godine, koje dodatno naglašavaju zaštitu javnih površina. Prema zakonu, tehnička zaštita javnih površina provodi se ugradnjom sustava videonadzora s pohranom snimki, ali i drugim tehničkim rješenjima poput rampi, ograda i kontroliranih pristupa.
Detalji provedbe definirani su Pravilnikom o obavljanju poslova privatne zaštite na javnim površinama, koji je obvezan za sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Tko smije ugrađivati sustave videonadzora
Jedno od najčešćih pitanja odnosi se na to tko smije ugrađivati sustave videonadzora na javnim površinama. Kada je svrha sustava zaštita osoba i imovine, ugradnju i održavanje smiju obavljati isključivo pravne osobe s važećim odobrenjem za obavljanje djelatnosti privatne zaštite.
Takve tvrtke moraju imati sklopljen ugovor izravno s investitorom, najčešće jedinicom lokalne samouprave. Prije same ugradnje sustava, potrebno je ishoditi odobrenje Ministarstva unutarnjih poslova.

Prosudba ugroženosti javne površine
Prije ugradnje videonadzora obavezna je izrada prosudbe ugroženosti javne površine. Ovaj dokument ima ključnu ulogu jer opravdava potrebu za tehničkom zaštitom i definira koje se točno površine štite.
Prosudba mora sadržavati:
- precizno definirane lokacije i katastarske čestice,
- dokaz vlasništva jedinice lokalne samouprave nad tim površinama,
- eventualne suglasnosti drugih vlasnika,
- analizu rizika poput vandalizma, uništavanja javne imovine, narušavanja javnog reda i mira ili ugrožavanja sigurnosti građana.
Na temelju ove dokumentacije traži se službeno odobrenje za provedbu zaštite.
Različite namjene kamera na javnim površinama
Ne koriste se sve kamere na javnim površinama u iste svrhe, što izravno utječe na primjenu zakona. Kada je svrha zaštita osoba i imovine, primjenjuje se Zakon o privatnoj zaštiti.
- Međutim, kamere se mogu koristiti i u druge svrhe, primjerice za:
- analizu i regulaciju prometa,
- upravljanje semaforima,
- detekciju nepropisno parkiranih vozila.
U tim slučajevima zakon o privatnoj zaštiti se ne primjenjuje, ali je izuzetno važno da se takve kamere ne koriste naknadno u druge svrhe, poput dokazivanja kaznenih djela. Ako se svrha proširi, potrebno je provesti kompletnu proceduru propisanu zakonom.
Poseban slučaj su kamere za detekciju nelegalnog odlaganja otpada, koje se smatraju zaštitom imovine i stoga podliježu zakonskoj regulativi. S druge strane, kamere za detekciju požara otvorenog prostora ili turističke kamere koje ne snimaju i ne pohranjuju podatke ne podliježu Zakonu o privatnoj zaštiti.
Pametna kuća: Budite sigurni da vam je dom na sigurnom, čak i kada vi niste kući
Video nadzor i primjena GDPR-a
Bez obzira na namjenu sustava, Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) obavezna je za sve oblike videonadzora javnih površina. Vlasnik sustava mora jasno definirati svrhu svake kamere te imati propisane procedure o pristupu i obradi podataka.
Jedna od najčešćih pogrešaka u praksi je nedostatak odgovarajuće dokumentacije ili nepostavljanje znaka upozorenja. Upravo zbog toga najčešće se izriču kazne prema GDPR-u.
Obavezni znakovi i informiranje građana
Svaki prostor pod videonadzorom mora biti jasno označen. Znak upozorenja mora sadržavati:
- informaciju o voditelju obrade,
- kontakt podatke,
- svrhu obrade,
- osnovna prava ispitanika.
Znak mora biti postavljen prije ulaska u nadzirani prostor, kako bi građani bili pravovremeno informirani.

Interni akti jedinica lokalne samouprave
Jedinice lokalne samouprave obvezne su donijeti interni akt ili pravilnik koji regulira upravljanje sustavom videonadzora. Taj dokument mora definirati:
- tko je odgovoran za upravljanje sustavom,
- svrhu i opseg videonadzora,
- gdje je videonadzor dopušten, a gdje zabranjen,
- način snimanja i vrijeme pohrane zapisa,
- tko ima pristup snimkama i u koje svrhe.
Ovi akti moraju biti usklađeni i s Pravilnikom i s GDPR-om.
Tehnički i sigurnosni zahtjevi sustava videonadzora
Sustav videonadzora mora biti siguran u tehničkom i informatičkom smislu. Video signal mora biti kriptiran, a komunikacijska infrastruktura zaštićena od neovlaštenog pristupa.
Hardver i softver moraju imati ugrađene mehanizme zaštite poput vatrozida, antivirusne zaštite i sustava za detekciju upada. Pristup snimačima mora biti strogo kontroliran, fizički i digitalno.
Svi pristupi sustavu moraju se evidentirati u logovima, a korisnički računi moraju biti individualni i zaštićeni snažnim lozinkama. Ako kamera snima područje izvan dopuštene zone, obavezno je korištenje maskiranja dijelova slike.
Kibernetička sigurnost i video nadzor
Primjena GDPR-a usko je povezana s kibernetičkom sigurnošću. Video sustavi često su meta kibernetičkih napada, zbog čega je nužno redovito ažurirati softver, koristiti sigurne mrežne protokole i provoditi sigurnosne provjere.
Ulaganje u kvalitetnu cyber zaštitu nije samo tehničko pitanje, već i zakonska obveza koja štiti sustav, podatke i povjerenje građana
Legalno i sigurno: Sve što trebate znati o postavljanju videonadzora
Video nadzor javnih površina može značajno povećati sigurnost i kvalitetu života u gradovima, ali samo ako je proveden zakonito, transparentno i sigurno. Pravilna primjena Zakona o privatnoj zaštiti, usklađenost s GDPR-om i poštivanje tehničkih standarda ključni su preduvjeti uspješne implementacije.
Jedinice lokalne samouprave koje pristupe videonadzoru strateški i odgovorno ne samo da smanjuju rizike, već grade povjerenje građana i stvaraju temelje za siguran i moderan javni prostor.







