Povežimo se

Gradnja

Drvo – materijal za gradnju 21. stoljeća

Drvo je materijal 21. stoljeća. Dobar je izolator, ima nisku emisiju CO2, a može se i reciklirati. Gradnja njime je vrlo brza, pa se postavlja pitanje, zašto više ne gradimo drvom?

Mnogo smo puta rekli da je u trendu unošenje prirode u interijer. A kako to bolje učiniti nego drvom? Međutim, drvo je i jako dobar konstrukcijski materijal i u današnje se vrijeme u toj industriji događaju veliki iskoraci, odnosno novi materijali koji omogućuju gradnju drvom.

piljenje-drva-domnakvadrat

“To je jedna komponenta, a druga zapravo su spojna sredstva, mogućnost nosivosti gdje onda možemo ići na jako velike raspone i graditi objekte kao što su tornjevi, vrlo visoke zgrade, neboderi od 20 katova i slično. Kao poveznica između tog novog materijala i novih tih spojnih sredstava”, pojašnjava dipl.ing.građ Vlatka Rajčić s Građevinskog fakulteta Zagreba.

drvena-crkva-domnakvadrat

Kanađani su u Vancouveru izgradili drveni neboder visok 18 katova i za to im je trebalo 18 dana. Uz Australiju, Novi Zeland i Ameriku prednjače u izgradnji i postotku drvenih konstrukcija. U Europi najviše drvenih stambenih jedinica ima u skandinavskih zemljama – čak 70 – 80%.

drvena-zgrada-domnakvadrat

Odličan izolator

drvena-kućica-jezero-domnakvadrat

U odnosu na klasični materijal koji se najčešće upotrebljava poput betona, drvo je šest puta veći izolator, ne prenosi toplinu.

Upravo zato je u drvenim konstrukcijama vrlo ugodno boraviti. On je elektrostatički što znači da ne privlači čestice prašine niti peludi, zbog čega se ljudima s alergijama preporučuje boravak u drvenim kućama.

Uz to drvo je jedini materijal u koji ne morate dodatno ulagati da biste postigli smanjenje CO2.

Zato je francuski predsjednik odlučio da će 50% državnih investicija biti građeno kao drvena konstrukcija, a svjedoci smo da se i čuvena pariška katedrala obnavlja drvom.

Nema straha od urušavanja u potresu

projektiranje-drvene-kuće-domnakvadrat

“Drvo je vrlo lagano, a seizmičke sile su proporcionalne s masom. Tako da što imate manje mase, imate i manje zapravo opterećenja u samoj konstrukciji i vrlo je fleksibilan materijal i nema pucanja”, navodi Rajčić.

Dodatan plus je i vrlo brza gradnja. Obiteljska kuća je pod krovom za jedan do dva dana jer je riječ o predgotovljenoj montažnoj gradnji koja se na gradilištu samo slaže poput velikih kocki.

gradnja-drvene-kuće-domnakvadrat

I možda najveći problem u našem mentalitetu je da drvo gori. Međutim, ovi noviji materijali gore sporije od drveta, a postoje i zaštitne folije.

Zašto ne graditi drvom?

Uz sve ove prednosti, nismo mogli a ne pitati zašto ne gradimo više od drveta? Mladi su parovi izuzetno zainteresirani, ali činjenica je da prije ulaska u gradnju moraju osigurati financije. Francuska i Slovenija primjerice, subvencioniraju takvu gradnju.

maketa-drvenih-zgrada-domnakvadrat

Da bi tako trebalo biti i u Hrvatskoj, slaže se Rajčić jer je sama gradnja ovim materijalom skuplja, ali je u konačnici zdravija za ljudski život i okoliš. . Jer drvo je s razlogom prozvano materijalom 21. stoljeća.  

Oglas
Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Gradnja

Je li vaša zgrada bolesna? 

Suvremeni trendovi u gradnji i renovaciji teže optimalnoj izolaciji. Zamjenom stolarije i boljim fasadnim sustavom, postižu se niži troškovi grijanja, no često se ne vodi računa što time radimo svome zdravlju. Sindrom bolesne zgrade problem je hermetički zatvorenih sustava bez adekvatne ventilacije.

Veliki problem današnjice

Iako nije propisno prepoznat, nego postoje samo smjernice, sindrom bolesne zgrade problem je današnjice koji se detektira ukoliko više od dvadeset posto ljudi u nekom prostoru počinje osjećati simptome.

Simptomi su glavobolja, iritacija nosa, grla, usta, sušenje grla, sušenje nosa, iritacija očiju, vrtoglavica, umor, smanjenje koncentracije.  

Nikada nisu svi čimbenici jednako zastupljeni, no međusobno su povezani stvarajući sinergijski negativan učinak. Uzrok je kombinacija niza čimbenika grubo podijeljenih na radne i fizikalne.

Zgrade bez prozora

Zgrade novijeg tipa zbog uštede energije napravljene su na način da nije uopće predviđeno ili čak uopće nije moguće otvaranje prozora i dobava prirodnog, svježeg zraka nego se održavanje mikroklime radi putem klimatizacije ili ventilacije.

Sindrom se pojavljuje zbog propusta u projektiranju, gradnji i održavanju. Najčešće su to objekti u kojima se obavljaju uredski poslovi. Detektirati se ne može egzaktnim mjerenjem, već se treba osloniti na iskustvo ljudi.

Što se može učiniti?

Bilo bi poželjno provoditi intervjue s radnicima, učenicima koji se nalaze u tom prostoru duže vrijeme, pratiti njihov odlazak na bolovanja, ali isto tako ispitivati temperaturu, vlagu, nastrujavanje.

Građevina i instalacije čest su krivac za sindrom bolesne zgrade, a zamka može biti i prenamjena prostora.

Ukoliko dođe do preinake prostora, pregrađivanja ili prenamjene prostora ili pak skladišta postaju ured ili slično, može se dogoditi da neki prostor ostane bez ventilacijskih otvora i takvog oblika dobave zraka.

Sindrom izazivaju otvoreni prostori s prevelikim brojem radnih mjesta, prevelika količina buke i nedostatak svjetlosti. Na smanjenje nekih čimbenika, možemo i sami utjecati.

Ako je moguće, svakako je poželjno prozračivati. Nadalje, oni koji održavaju klimatizacijske sustave ne trebaju pretjerano štedjeti, odnosno trebaju misliti na ljudi koji unutra borave, a ono što mogu sami ljudi koji borave u tom prostoru jest da održavaju čistoću, urednost, da ne pretrpavaju prostore, da paze kakve kemikalije kod čišćenja se koriste i da otvaravaju vrata ako već ne mogu prozore. Tu su i razni ovlaživači zraka.

Uklanjanje tegoba radnika ne može se postići liječenjem već su potrebne promjene na zgradi, što dokazuje i činjenica da se simptomi umanjuju izlaskom iz tog prostora.

Nastavite čitati

Gradnja

Otpad nije smeće – Zero waste

Obično priče završavaju otpadom, a ova priča otpadom počinje. Svjetski pokret koji promovira život bez stvaranja otpada naziva se trendom, filozofijom i načinom života. Ana Mileusnić iz Zelene akcije objasnila nam je benefite ovakvog življenja.

Stil života

Zero waste kao filozofija ili način života promovira život bez stvaranja ikakvog otpada s naglaskom na korištenje održivih materijala i izbjegavanja jednokratnih proizvoda.

Prvi korak je taj da smanjimo otpad, dakle, ako razmišljamo o tome što kupujemo, kako kupujemo, jednostavno trebamo osvijestiti sami sebi da sve što kupimo od nekud mora doći i negdje mora završiti.

Drugi korak je ponovna uporaba, odnosno, da osim što smo izabrali nešto što se može ponovno upotrijebiti, da to zaista koristimo što više puta ili u tu svrhu. Korištenje u drugu svrhu značilo bi da to nije bilo namijenjeno za prethodnu svrhu, no, na taj bismo način izbjegli nabavu novog i koristili ono što već imamo.

Reciklirajte što više

U svojoj srži, Zero waste želi potaknuti kružni pristup korištenja resursa. Recikliranje i savjesno gospodarenje otpadom ključni su prvi koraci, ali cilj je ponovno upotrijebiti, ne baciti nakon korištenja.

Primjerice, ako uzmemo platnene pelene ili višekratne menstrualne proizvode, te ako bi se starije generacije pitalo o tome, oni vjerojatno nemaju lijepo iskustvo niti pamćenje na to, međutim danas je to jedna zdravija opcija i upravo zbog toga se sve više ljudi okreće ponovno tome.

Mali korak za čovjeka, veliki za čovječanstvo

Zero waste je skup načela koji teže eliminaciji otpada u svim fazama – od potrošnje resursa do upravljanja odbačenim materijalima.

Mali koraci koje možemo napraviti su pokušati smanjiti količinu plastike. Kada uzimate kavu za van, ponesite svoju šalicu, koristite platnene vrećice i pokušajte ponovno upotrijebiti ili pronaći drugu namjenu.

Hvalevrijedne akcije

Zelena akcija na razini zajednice svaku zadnju srijedu u mjesecu organizira swap party, odnosno događaj razmjene obuće, odjeće i modnih dodataka gdje se također može prakticirati razmjena, dakle bez ikakvog novca. Osobe jednostavno izaberu što više ne žele nositi i jednako toliko toga mogu ponijeti sa sobom.

Također možemo razmišljati o tome da izučimo neke korisne vještine pa da smo sposobni i sami sašiti neki odjevni predmet i na taj način smanjiti prekomjernu proizvodnju i potrošnju.

Dok kao pojedinci pokušavamo smanjiti utjecaj na okoliš, trebamo i sustav koji će kreirati politike i potaknuti gospodarstvo da bude manje rastrošno u proizvodnji i potrošnji.

Prelog kao grad za primjer

U Hrvatskoj je najbolji primjer grad Prelog koji je jedini grad koji ima funkcionalan centar za ponovnu uporabu, što znači da sav glomazni otpad koji smatramo da nam više ne treba ili slično, ne ide u reciklažno dvorište gdje je to odmah otpisano u kategoriji otpad nego to dolazi kao otpad, međutim nekim prepravcima i popravcima se kasnije vraća u prodaju.

Življenje bez otpada je moguće, ali se ne događa preko noći. Krenemo li malim koracima, možemo doći do cilja. Osim toga,  naučimo najmlađe da treba reciklirati i smanjiti otpad.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Oglas

Izbor urednice