Povežimo se

Gradnja

Alge i gljivice na fasadama zgrada

Prisutnost gljivica i algi na pročeljima starih zgrada ne iznenađuje, no one mogu pojaviti i na novim objektima. Zašto mikroorganizmi nastaju na fasadama kuća te kako smanjiti rizik njihovog pojavljivanja?

Osnovni preduvjet za razvoj algi i gljivica je vlaga. Alge i gljivice se osobito dobro razvijaju na fasadama koje su kroz duži period izložene temperaturama iznad 20 °C i velikoj količini vlage. Mogućnost razvitka gljivica i algi veći je na kućama koje se nalaze u blizini šume, rijeke, potoka ili u područjima s dugim zadržavanjem magle poput nizina.

Alge su jednostanični ili višestanični mikroorganizmi koji rastu u obliku niti ili pojedinačnih stanica. Najveći su proizvođači kisika na Zemlji. Gljivice su višestanična živa bića koja također rastu u obliku niti ili pojedinačnih stanica. Tijekom vremena alge i gljivice prilagodile su se životu u nepovoljnim uvjetima, a rastu na gotov svim podlogama – metalu, drvetu, plastici, staklu…

Osim oborina, na razvitak algi i gljivica utječe i kondenzirana vlaga koja se stvara na fasadi kada temperatura zraka dosegne temperaturu rosišta odnosno temperaturu na kojoj je zrak zasićen vodenom parom.

Valja obratiti pažnju te zadovoljiti i neke konstrukcijske uvjete poput korektno izvedene nadstrešnice, dobro izvedene odvodnje vode, kvalitetne hidroizolacije i termoizolacije te zabrtvljene priključne dijelove.

Pri izboru završnog zaštitno-dekorativno fasadnog sloja bitne su sljedeće karakteristike: paropropusnost, vodoupojnost, struktura i glatkoća površine, pH-vrijednost, dodaci (biocidi), niska akumulacija topline i nijansa završnog sloja.

Paropropusnost
Lošija paropropusnost završnog sloja uzrokuje sporije isušivanje dijela vlage koja je prodrla u njega
ili se nalazi zarobljena u podlozi.

Vodoupojnost
Na završnim slojevima fasada koji su jače vodoupojni vlaga se zadržava duže pa je i veći rizik od
pojava mikroorganizama.

Karakteristike površine (glatkoća, struktura)
Grube strukture znatno duže zadržavaju vlagu i sklonije su prljanju nego glatke. Posebno nepovoljne su žljebaste strukture s horizontalnim žljebovima.

pH-vrijednost
Završni slojevi nižeg alkaliteta (s organskim vezivom) pogodniji su za rast mikroorganizama od onih s visokim alkalitetom (mineralne i silikatne završno-dekorativne žbuke i premazi).

Dodaci (biocidi)
Završno-dekorativni slojevi s organskim vezivom bez dodataka biocida pogoduju rastu algi i gljivica.

Niska akumulacija topline
Tanki armaturni sloj s manjim toplinskim kapacitetom tijekom dana ostaje duže u zoni rosišta.

Nijansa završnog sloja
Svijetli tonovi s visokim stupnjem refleksije svjetla čine pogodniju podlogu za njihov razvoj. Razlog tomu je što se tamni tonovi brže suše, čime i kraće zadržavaju vlagu.

Sva gore navedena svojstva mogu biti bitna, ali ne i presudna za pojavu mikroorganizama budući da je njihovo stvaranje posljedica utjecaja više čimbenika.

Od konstrukcijskih detalja, veće krovne strehe smanjit će opterećenje fasade oborinama, dok će veliki prepusti (npr. klupčica udaljena minimalno 3 cm od pročelja i u padu minimalno 5%) smanjiti opterećenje i zadržavanje vode na tim dijelovima. Podnožje sa šljunčanim pojasom značajno će smanjiti prskanje oborina na ovom najizloženijem dijelu fasade, a sustav odvodnje oborina udaljit će ih što dalje od objekta..

Odabir završnog sloja

Završni slojevi na ETICS fasadnim sustavima u pravilu su tankoslojne završno-dekorativne žbuke
različitih veziva, granulacija i struktura.

Mineralne žbuke (silikatne i plemenite mineralne)
Iako sadrže i određenu količinu organskog veziva, zbog visoke početne alkaličnosti imaju smanjen
rizik od nastajanja obrasta na fasadi. Tijekom vremena alkalitet opada i mogućnost obrasta je veća. Ove žbuke nisu visoko vodoodbojne, ali su visoko paropropusne pa primljenu količinu vode brzo i otpuste.

Akrilatne žbuke
Zbog visokog postotka organskog veziva predstavljaju hranu za mikroorganizme i unatoč visokoj
vodoodbojnosti, one su najveći rizik za obrast.

Silikonske žbuke
One su visoko vodoodbojne i imaju visoku otpornost na primanje prljavština iz atmosfere pa time i dugotrajnu otpornost protiv zaraze algama i gljivicama.

Nano žbuke
One su visoko otporne i visoko vodoodbojne žbuke s efektom „samočišćenja” te ne zadržavaju
prljavštinu na svojoj površini.

Kod svih gore navedenih žbuka odabirom zrnaste strukture može se smanjiti rizik zaraze. Kako bi se umanjio rizik od zaraze algama i gljivicama, u žbuke se dodaju biocidna sredstva. Osnovne karakteristike biocida su širok spektar djelovanja, optimalna topivost u vodi (kako ne bi došlo do ispiranja s površine fasade) te ekološka prihvatljivost. Biocidno sredstvo se s vremenom ispire s površine fasade pa njegova učinkovitost ima ograničen vijek.

Istraživanja su pokazala da najniži rizik daje sustav u kojem se završno-dekorativna žbuka bilo koje vrste dodatno premazuje premazom s dodatkom biocida. S druge strane, najviši rizik
predstavljaju organske žbuke bez biocida.

Redovitim mjerama održavanja objekta moguće je na najmanju moguću mjeru svesti zadržavanje vlage i prljanje fasade i time smanjiti rizik od pojave algi i gljivica. Te su mjere sljedeće: odvodnja površinskih voda s objekta, redovito čišćenje krovnih žljebova, redovito kontroliranje drenaže, čišćenje snijega i redovito čišćenje fasade (npr. primjenom uređaja za čišćenje vodenom parom pod tlakom).

Učinkovitost konzerviranja završnih slojeva i hidrofobno djelovanje s vremenom opada, zbog
čega je potrebno zaštititi fasadu, tj. periodično izvršiti prebojavanje premazima s dodanim biocidnim sredstvom.

Nikada se ne tretiraju samo površine gdje je zaraza vidljiva, već se tretira čitava ploha. Zaražene površine potrebno je u potpunosti sanirati, pri čemu se mora ukloniti ne samo površinski vidljiva zaraza, već je potrebno i dubinsko tretiranje micelija, nevidljivih dijelova algi i plijesni koji prodiru duboko u podlogu i od životne su važnosti za njihov opstanak. U tu se svrhu koriste biocidna sredstva koja prodiru duboko u podlogu i uništavaju ih.

Unatoč velikoj djelotvornosti biocidnih sredstava, ne može se jamčiti da se zaraza nakon nekog vremena neće ponoviti. Ipak, ispravan postupak sanacije i pridržavanje svih koraka u postupku sanacije jamče dugotrajniju zaštitu.

Sanacija samo biocidnim sredstvom nije dovoljna jer nakon tretiranja ostaju obojenja algama i/ili gljivicama zaraženih površina, stoga se prebojava biocidnim premazom u dva sloja.

 

Izvor: HUPFAS

 

Oglas
Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Gradnja

Zašto je važna zelena infrastruktura

Hrvatska je, s Europskom unijom, usred zelene tranzicije implementirajući zelenu infrastrukturu koja ima za cilj ublažiti utjecaj klimatskih promjena. 

Klimatska politika srž je europskog zelenog plana koji uključuje poticanje zelenih i plavih ulaganja, dekarbonizaciju zgrada i razvoj biogospodarstva s ciljem ostvarivanja zelene tranzicije.

Zelena infrastruktura

“Zelena infrastruktura su planski osmišljene zelene i vodne površine koje i druga rješenja temeljena na prirodi koja nalazimo u gradovima i općinama i koja zapravo pomažu prirodi da se obnovi, da se očuva, unaprijedi i koji imaju niz onda benefita kao što su socijalni, gospodarski, ekološki.” za Dom na kvadrat rekla je Ines Androić Brajčić, načelnica sektora za zelenu urbanu infrastrukturu i kružno gospodarenje prostorom i zgradama.

Zelena infrastruktura doprinosi boljoj kvaliteti zraka, tla, bioraznolikosti te ima izravnu gospodarsku korist. 

Je li ovo najzeleniji grad na svijetu?

“Direktna gospodarska korist je recimo jer se zelenom infrastrukturom smanjuje učinak toplinskih otoka. Znači snižava se temperatura zraka, pogotovo po ljeti u gradovima i općinama i onda recimo u tom slučaju trebamo trošiti manje energije za hlađenje prostora.” kaže Androić Brajčić. 

Ines Androić Brajčić, načelnica sektora za zelenu urbanu infrastrukturu i kružno gospodarenje prostorom i zgradama

Program razvoja zelene infrastrukture

Prema odredbama Europske unije o obnovi urbanih ekosustava u gradovima i općinama, do kraja 2030. godine, ne smije doći do neto gubitka urbanih zelenih površina i prekrivenosti gradova krošnjama stabala.

“Tako je ministarstvo izradilo program razvoja zelene infrastrukture koje je pripremilo i donijela ga je vlada već 2021. godine i financiramo u okviru nacionalnog plana za oporavak i otpornost, prvi dio to je izrada zelenih strategija urbane obnove i isto tako pilot projekte za jedinice lokalne samouprave za što imamo osigurano 25 milijuna eura. Također imamo osigurano još 70 milijuna eura za isto zelenu infrastrukturu kroz program konkurentnost i kohezija koji ide do 27 godine, što su jako velika sredstva. 

Osim zelene infrastrukture, mi potičemo i kružno gospodarenje prostorom i zgradama za što smo također izdvojili sredstva, imamo 40 milijuna eura u programu Konkurentnost i kohezija koji se mora do 27. znači, to su jako velika sredstva koja će se iskoristiti do ’27 godine, znamo da MPO traje do ’26.” kaže Irena Križ Šelendić, ravnateljica uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu.

Irena Križ Šelendić, ravnateljica uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu

Financiramo u 100 postotnom iznosu izradu strategija zelene, urbane obnove i tu je interes gradova bio jako velik, znači, naš 94 grad i općine su se javili i dobit će u sto postotnom iznosu sredstva za izradu strategija zelene, urbane obnove, ali isto tako financiramo pilot projekte, znači to su projekti koji moraju biti integrirani, tako da velim imaju elemente zelene infrastrukture. Na primjer ozelenjavanje nekakvih sivih površina u zelene površine, zatim dodatna sadnja stabala, zatim poticanje bioraznolikosti, stavljanje u funkciju starih zgrada, implementacija elemenata zelene infrastrukture na zgradama kao što su zeleni krovovi, zeleni zidovi.” rekla je Križ Šelendić.

Krovni vrtovi za povratak prirode u urbanim sredinama

Javni poziv za financiranje sredstava za izradu zelene infrastrukture

Poziv je usmjeren na gradove jer u njima živi najveći dio stanovništva, čak 60 posto, a do kraja stoljeća očekuje se povećanje do 90 posto.  

“Ono što mi zapravo tražimo od gradova, da prvo izrade strategiju zelene urbane obnove jer u toj strategiji koja zapravo predstavlja stratešku podlogu, oni promišljaju o tim integriranim projektima. Znači, oni promišljaju kako će razvijati svoju zelenu infrastrukturu, promišljaju o tome kako će unaprijediti kružno gospodarenje prostorom i zgradama. Rade na tome da vide kako se njihov grad suočava sa klimatskim promjenama, kako se mogu jačati otpornosti na rizike i kako se može pridonijeti ciljevima energetske učinkovitosti. Mi smo već imali otvoren natječaj za pilot projekte prošle godine, sad je u toku obrada prvog dijela, međutim mi ćemo ga ponovno otvorit jer smo osigurali kroz dodatak MPO-a dodatnu alokaciju i molimo sve gradove, naselja, lokalne samouprave da se jave.” poziva ravnateljica uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu.

Nastavite čitati

Gradnja

Otporne, postojane, lako se održavaju… Evo dobrih razloga zašto odabrati keramičke pločice

Keramika je materijal koji krasi podove i zidove mnogih prostorija u našim domovima i izvan njega

Iako su prije češće bile namijenjene za kupaonske i kuhinjske površine, trendovi keramičke pločice posljednjih godina sve više smještaju i u druge prostorije pa ih nerijetko možete vidjeti na podovima ili zidovima u npr. dnevnom boravku. Keramičke pločice razlikuju se veličinom, odnosno formatom i dizajnom.

Velika prednost keramike je u upravo u tome što postoji bezbroj načina kako ih uspješno možete kombinirati međusobno, isto kao i s ostatkom interijera. Recimo s većim formatom i drvenim uzorkom keramičke pločice možete kombinirati frontu na kupaonskim ormarićima tako da budu u istoj boji i uzorku.

Vraćaju se boje u kupaonice

Ako uređujete svoj dom i još uvijek niste odlučili kakvu ćete vrstu materijala staviti na zidove i podove, evo 8 dobrih razloga zašto odabrati keramičke pločice. Kada usporedite keramičke pločice s drugim materijalima koji se koriste u iste svrhe (mramor ili granit), vidjet ćete niz prednosti u korist keramičkih pločica. To su prije svega visoka otpornost na grebanje, samim time i duži vijek postojanja i trajanja.

1. Nizak stupanj upijanja vode

Dobra otpornost na kemijska sredstva koja se koriste za čišćenje podova i u kupaonicama pločice su otporne na veoma jaka i agresivna sredstva koja se koriste za uklanjanje tvrdokornih nakupina gljivica i kamenca. Zatim je tu stabilnost i nezapaljivost. Ekološki su prihvatljive (npr, ne postavljate drvene obloge) i imate veoma velik izbor pločica u dizajnu vašeg poda ili zida.

Ove prednosti su više ili manje istaknute kod pojedinog tipa pločice. Tako postoje razlike u podnoj i zidnoj pločici. Pločici koja je za eksterijer. Ili pločici koja mora zadovoljavati neke druge specifikacije ovisno o prostoriji ili površini na koju se polaže.

Transparentni podovi – pravi začin u modernim interijerima

2. Postojanost pločice

Postojanost pločice je najveća karakteristika ovih materijala. Postojanost pločice je sposobnost upijanja vlage. Postotak upijanja vode je najvažnija je karakteristika kod podnih pločica. Jer o toj karakteristici ovisi postojanost pločice. Podna pločica ne smije upijati preveliku količinu vode inače pri nižim temperaturama, zbog smrzavanje te vode u pločici, dolazi do pucanja pločice ili do nekog drugog estetski lošeg efekta je raslojavanje i ljuštenje glazure.

3. Izdržljivost i otpornost

Keramiku nije lako uništiti, može podnijeti velik teret te je otporna na vlagu i mikrobiološke infiltracije. Također kao što smo naveli velika prednost keramike je što ne gori. Pored toga otporne su na sva mehanička oštećenja, ogrebotine, habanja, razne teške predmete. Tu je važan koeficijent PEI.

4. Lako održavanje keramičkih pločica

Keramiku je lako održavati i čistiti. Ako vam se nešto prolije po pločicama, mrlje je lako ukloniti jer ih keramika neće apsorbirati. Keramika je otporna i na agresivna sredstva za čišćenje kupaonskih zidova i podova na čijim se rubnim dijelovima stvorio kamenac ili gljivice. Takva sredstva neće oštetiti pločice.

5. Velika ponuda boja i oblika pločica

Ponuda keramičkih pločica je raznovrsna pa ih je lako uklopiti u bilo kakav interijer/eksterijer. Kod boja pločica važno je pripaziti na ton pločica. Svaka serija pločica ima razliku u tonu. Kod kupovine provjerite dali su sve kutije s pločicama iz iste serije kako bi si osigurali pločice s istim tonovima, jer uglavnom ili vrlo često se zna dogoditi da svaka proizvodnja ima svoj ton. U slučaju da vam fali pločica bilo bi poželjno kupiti 10-15 % više.

Mogu li se podne pločice postavljati i na zidove?

6. Pločice nisu štetne za zdravlje

Keramika se lako čisti pa se mikrobi i mikroorganizmi koji uzrokuju veliki broj alergija lako uklanjaju s keramičkih pločica ako se one redoviti čiste što ih čini medicinski prihvatljivima. Suprotno od toga su tepisi koji se mogu postaviti u dnevne sobe ili hodnike. Veoma su udobni, topli i jeftiniji. Ali isto tako teški za čišćenje i uvijek prepuni prašine, alergena i raznih mikroba.

7. Ekološki su prihvatljive

Keramika se proizvodi od materijala koji se lako recikliraju (pijesak, glina, staklo) i prerađuju pa nemaju loš utjecaj na okoliš. Prirodne sastojke pločica možemo naći u prirodi u neograničenim količinama. Također, tijekom ljetnih mjeseci ostaju hladne i rashlađuju dom pa ako se odlučite za njih možete uštedjeti na energiji! Ako imate podno grijanje, keramičke pločice su i u ovom slučaju odličan izbor jer pružaju odličnu termalnu provodljivost.

8. Protukliznost i otpornost na zaleđivanje površine

Keramičke pločice koje u sebi sadrže tvari koje sprečavaju klizanje i zaleđivanje odličan su izbor za vanjske površine. Otporne su na vremenske uvjete, od visokih do niskih temperatura te mogu spriječiti ozljede koje se dešavaju kad su podovi skliski ili zaleđeni. Pločice otporne na klizanje, obavezno se polažu na stepenice ili ulaze u bazene. Ili bilo koje druge površine na kojima postoji opasnost od padova.

Izvor: fic.hr

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice