Gastro
Srče(a)nik – genziana – lincura – sirištara (gentiana lutea)
O srčaniku općenito i u usporedbi s čemerikom ima pod nazivom – čemerika. Treba znati da srčanik, za one koji ga idu iskopavati, živi i raste haremskim načinom života. Veoma je malo muških stabljika, a uokolo mnogo je ženskih.

Poznaju se i «ćoravim okom» jer muške stabljike idu u visinu od šezdeset cm do jednoga metra. Nikada se ne iskopavaju ove malobrojne muške stabljike, već se iskopavaju stabljike položene po zemlji. Korijen ide veoma duboko i bez krampa ili pijuka se ne ide vaditi srčanik, jer se tako samo nanosi šteta i malo se iskopa, odnosno izvadi.
Korijen se vadi prije snjegova, a to je kraj listopada na toj nadmorskoj visini bez rizika. No, kod nas ima uzrečica da se ljekovito bilje ili trave kopaju, odnosno beru među Gospojinama. To je uistinu točno. Najprije se dobro opere, pa se stavi u hlad da se osuši i postane tvrd kao drvo ili kao svaki drugi korijen stabala i drveća.
Veoma je gorak, zato se i drži ljekovitim za probavu ili bolesti srca, odnosno kod nas kao aperitiv, što je veoma pogrešna navika. Aperitiv ne smije biti jači od dvadesetak gradi.
Osušeni srčanik se razreže, a može se i usitniti, pa se stavi u rakiju lozu i već nakon nekoliko dana je uporabljiv za piće. Kada ste jednom potrošili dozu rakije, možete barem još jedanput napuniti rakijom i opet ćete dobiti jednaku gorčinu.
Kod nekih postoji uvjerenje da je dobra čašica srčanika ujutro. Dobra je uvijek čašica ako je u mjeri. Nimis maxima. Oprez u nazdravljanju, makar bio i super ljekoviti srčanik!
Najnovija proba srčanika sa modrim bobicama smreke i malom grančicom mi je dala za pravo da nastavim. Dobro se slažu i u okusu i mirisu, ali opet ostaje upozorenje da i kad se radi o ovom napitku treba opreza. Ime lijepo zvuči, ali i jačina alkohola.
Srčanik je zaštićena biljka koja raste na visinama od oko 1600 m nadmorske visine na našim planinama kao što su Velebit, Vran, Čvrsnica, Tušnica i druge. Osobno poznam staništa na Vranu i Tušnici. Mislim da se ne treba bojati da će se iskorijeniti, ako se budemo držali pravila kojih su se strogo držali naši stari, a zacijelo znam da su srčanik mnogo više koristili nego mi danas. Koristili su ga kao lijek čovjeku i stoci. Danas se koristi isključivo kao piće.
Treba znati da srčanik, za one koji ga idu iskopavati, živi i raste haremskim načinom života. Veoma je malo muških stabljika, a uokolo mnogo je ženskih. Poznaju se i “ćoravim okom” jer muške stabljike idu u visinu od šezdeset cm do jednoga metra. Nikada se ne iskopavaju ove malobrojne muške stabljike, već se iskopavaju stabljike položene po zemlji. Korijen ide veoma duboko i bez krampa ili pijuka se ne ide vaditi srčanik, jer se tako samo nanosi šteta i malo se iskopa, odnosno izvadi.
Korijen se vadi prije snjegova, a to je kraj listopada na toj nadmorskoj visini bez rizika. No, kod nas ima uzrečica da se ljekovito bilje ili trave kopaju, odnosno beru među Gospojinama. To je uistinu točno. Najprije se dobro opere, pa se stavi u hlad da se
osuši i postane tvrd kao drvo ili kao svaki drugi korijen stabala i drveća.
Veoma je gorak, zato se i drži ljekovitim za probavu ili bolesti srca, odnosno kod nas kao aperitiv, što je veoma pogrešna navika. Aperitiv ne smije biti jači od dvadesetak gradi.
Osušeni srčanik se razreže, a može se i usitniti, pa se stavi u rakiju lozu i već nakon nekoliko dana je uporabljiv za piće. Kada ste jednom potrošili dozu rakije, možete barem još jedanput napuniti rakijom i opet ćete dobiti jednaku gorčinu.
Po tradiciji našega podneblja samo se kopa i vadi ženski srčanik koji je najsličniji širokoj bokvici jer muškoga srčanika je mnogo manje. Naime, on živi haremski. Naš čovjek je poštivao ovo nepisano pravilo i zato je srčanik opstao i onda kada se mnogo više koristio nego danas.
Zato ostavi muški srčenik i čemeriku na miru i nećeš pogriješiti. Ako ti treba onda vadi i kopaj ženski srčenik poslije Male Gospe.
Recept iz knjige: FRATARSKA KUHINJA u slici i riječi
Autor knjige: Fra Franjo Mabić
Gastro
Janjolinka radi najbolje krafne! Isprobajte i vi!
Ovo je najbolji recept za krafne koji ćete ikada probati

Food blogerica Janja Benić, poznatija kao Janjolinka, otkrila nam je svoj recept za krafne koje su pravi hit.
Prozračne, mekane i savršeno punjene – tajna njihovog savršenog okusa leži u pažljivo biranim sastojcima i hladnoj fermentaciji, koja tijestu daje posebnu teksturu i bogatstvo okusa.
U nastavku donosimo recept, kako biste i vi kod kuće napravili najfinije krafne.

Recept za krafne (za 18 krafni od 50 g)
Osnovno tijesto:
- 510 g brašna za dizana tijesta (Čakovečki mlinovi)
- 9 g soli
- Korica pola limuna (neprskanog)
- 150-155 g jaja (3 jaja srednje veličine)
- 1 žličica ekstrakta vanilije
- 1 žlica ruma
- 15 g svježeg kvasca
- 120 g hladne vode
- 45 g šećera
- 120 g hladnog maslaca
Priprema tijesta
1. Aktivacija kvasca
U manjoj zdjelici pomiješajte kvasac, malo brašna, šećer i hladnu vodu. Promiješajte i ostavite nekoliko minuta da se aktivira.
2. Spajanje sastojaka
U zdjelu miksera stavite jaja, preostalu vodu i rum. Dodajte brašno i sol, ali ih držite odvojeno od kvasca.
3. Miješanje i dodavanje maslaca
Koristeći mikser s kukom za tijesto, miješajte dok se ne formira kugla. Postupno dodajte hladni maslac narezan na listiće. Mijesite dok tijesto ne postane glatko i elastično.

Dizanje tijesta i oblikovanje krafni
- Prvo dizanje: Ostavite tijesto pokriveno na sobnoj temperaturi 2-2,5 sata, dok ne udvostruči volumen.
- Hladna fermentacija: Nakon prvog dizanja, premijesite tijesto i stavite ga u hladnjak na 6-24 sata. Ova faza poboljšava okus i strukturu tijesta.
- Oblikovanje krafni: Izvadite tijesto iz hladnjaka i podijelite na komade težine 50 g. Oblikujte kuglice i stavite ih na blago pobrašnjen pleh. Pokrijte folijom i ostavite na toplom još 2,5-3,5 sata.

Prženje krafni
Zagrijte ulje na 170-180°C u loncu ili fritezi.
Krafne pržite po 2 minute sa svake strane. Prve dvije minute lonac pokrijte poklopcem, zatim otklopite i pržite drugu stranu.
Vadite krafne na papirnate ručnike kako biste upili višak ulja.
Uvaljajte krafne u šećer pomiješan s malo cimeta.

Punjenje krafni
Možete ih napuniti klasičnom slastičarskom kremom, čokoladnom kremom ili domaćim džemom od malina.
Slastičarska krema
- 1 mahuna vanilije ili 1 žličica ekstrakta od vanilije
- 250 g mlijeka
- 3 žumanjaka
- 60 g šećera
- 30 g gustina ili glatkog brašna
- 65 g vrhnja za šlag
- Miksajte žumanjke i šećer dok ne poblijede pa umiješajte brašno.
Stavite mlijeko posudu za kuhanje i zagrijte ga neka lagano zavrije povremeno
mješajući.
Vruće mlijeko pomiješajte sa smjesom od jaja i brašna tako da ga izlijete polako kroz
cjedilo. - Stavite cijelu smjesu u čistu posudu i vratite na laganu vatru.
- Neprestano miješajte dok ne postane gusta i glatka smjesa. Kada se smjesa počne
sjajiti tada je gotova. - Maknite s vatre i dodajte ekstrakt vanilije, ukoliko možda koristite mahunu vanilije
nju ćete kuhati s mlijekom od samog početka, a izvaditi ćete ju kada vruće mlijeko
ulijevate k jajima. - Stavite kremu u zdjelu, pokrijte je prozirnom folijom tako da direktno prijanja na
kremu, ne dopuštajući da zrak uđe (ne želimo da se stvori korica na vrhu kreme). - Stavite u hladnjak da se potpuno ohladi.
- Nakon što se krema ohladila, miksajte slatko vrhnje u meki šlag, pazite da ga ne
premiksate. - Slastičarsku kremu miksajte u zasebnoj zdjeli kako bi postala glatka.
- Koristeći špatulu lagano umiješajte tučeno vrhnje u kremu. Uz pomoć dresir vrećice
(ili obične vrećice kojoj ste škarama odrezali vrh) punite krafne.

Čokoladna krema
- 3 žumanjaka
50 g šećera
30 g mliječne čokolade
30 g tamne čokolade
240 g mlijeka
30 g gustina ili glatkog brašna
Malo soli (mali prstohvat) – opcionalno
40-50 g vrhnja za šlag - Miksati žumanjke i šećer.
- Grijati mlijeko i čokoladu dok se čokolada ne rastopi, ali ne smijete pregrijati mlijeko.
- Sve ostalo isto kao i kod slastičarske kreme. Možete čak dodati malo soli u kremu jer
sol potencira okus čokolade (sol se stavlja kad se krema već zgusnuta, dobro
umiješajte sol)
Kasnije u čokoladnu kremu isto možete dodati tučeno vrhnje za šlag ali u manjoj količini
nego kod slastičarske kreme.
Džem od maline
500g malina
450g šećera
1 sok limuna
5 g želina/pektina (ili pola ribane jabuke s korom)
- Pomiješajte maline, šećer, sok limuna i želin/pektin te kuhajte dok se šećer ne
rastopi i sve zajedno ne reducira. - Provjerite je li džem gotov tako da uzmete žličicu džema, stavite na hladan tanjur i
čekate kratko da se ohladi. Potom prođite prstom po sredini i ako se ne vraća prema
sredini znači da je gotov. - Ako koristite jabuku, naribajte ju na početku i stavite zajedno sa svim sastojcima.
- Temperatura koju vam džem treba postići je 104°C
- Kad se džem ohladio, stavite ga u dresir vrećice i punite krafne.
Janjolinkin savjet za najmekše krafne
- Ne preskačite hladnu fermentaciju! Ona daje prozračnost i intenzivan okus.
- Ne dodajte brašno ako se tijesto čini ljepljivim – treba mu vremena da se gluten razvije.
- Pržite na pravoj temperaturi – ako je ulje prevruće, krafne će izgorjeti izvana, a ostati sirove iznutra.
Recept za krafne a la Janjolinka je sigurno najbolji koji ćete ikada probati!
Gastro
Romantična večera za Valentinovo: Recept za savršen petak

Danas je petak, a ujedno i Valentinovo – savršen spoj za romantičnu večeru!
Petkom se tradicionalno jede riba, pa vam donosimo recept koji će oduševiti nepce i upotpuniti atmosferu posebnog dana. Pripremite ukusan rižoto s ciklom i dimljenom oradom te iznenadite voljenu osobu jelom koje spaja eleganciju, zdravlje i vrhunski okus.
Darko Debić profesionalni je kuhar, koji je kuhinju jednog poznatog zagrebačkog hotela zamijenio internetskim blogom. Pripremit će jednostavno jelo, a vjerujte na riječ, nećete pogriješiti spremite li ga za Valentinovo.
Riblja večera
Romantičnu večeru vjerojatno ćete kuhati osobi koju dobro poznajete i sigurno znate što voli jesti. Darko bi za Valentinovo predložio riblju večeru i laganija jela.

Danas će pripremati rižoto s ciklom, a od ribe je odabrao dimljenu oradu u kombinaciji s hrenom, odnosno kremom od hrena.
Koji je vaš jezik ljubavi? Otkrijte kako ga prepoznati
Potrebne namirnice:
- caneroli riža
- cikla
- luk
- češnjak
- parmezan
- maslac
- bijelo vino
- dimljena orada
- hren
- kiselo vrhnje
- majčina dušica
- sol
- rikola (po želji)


Priprema:
Prvo nasjeckamo luk i češnjak. Potom ćemo luk propirjati na malo maslinovog ulja.
Nakon toga dodajemo rižu koju pirjamo dok ne ostakli.
Potom dodajemo češnjak i majčinu dušicu.
Nakon toga dodajemo bijelo vino i sol.
Kada vino iskuha, dodajemo povrtni temeljac.
Sada ćemo lagano povremeno miješati rižu i dolijevati po potrebi temeljac.
Kuhanu ciklu narežemo na manje komade i usitnimo sa štapnim mikserom.


Rižoto ćemo završiti sa dimljenom oradom i kremom od hrena.
Za kremu od hrena pomiješat ćemo hren i kiselo vrhnje i dodat ćemo još malo temeljca.
Nakon toga dodajemo pire od cikle. Možete koristiti pečenu ciklu ili kuhanu za pire.
Potom slijedi maslac i parmezan.
Nakon toga stavljamo rižoto na tanjur, a na vrh dimljeni file orade. Dodajemo malo kreme od hrena i rukole, a po želji možemo rižoto pokapati s malo maslinovog ulja.

You must be logged in to post a comment Login