Povežimo se

Gastro

Srče(a)nik – genziana – lincura – sirištara (gentiana lutea)

O srčaniku općenito i u usporedbi s čemerikom ima pod nazivom – čemerika. Treba znati da srčanik, za one koji ga idu iskopavati, živi i raste haremskim načinom života. Veoma je malo muških stabljika, a uokolo mnogo je ženskih.

 

Poznaju se i «ćoravim okom» jer muške stabljike idu u visinu od šezdeset cm do jednoga metra. Nikada se ne iskopavaju ove malobrojne muške stabljike, već se iskopavaju stabljike položene po zemlji. Korijen ide veoma duboko i bez krampa ili pijuka se ne ide vaditi srčanik, jer se tako samo nanosi šteta i malo se iskopa, odnosno izvadi.

Korijen se vadi prije snjegova, a to je kraj listopada na toj nadmorskoj visini bez rizika. No, kod nas ima uzrečica da se ljekovito bilje ili trave kopaju, odnosno beru među Gospojinama. To je uistinu točno. Najprije se dobro opere, pa se stavi u hlad da se osuši i postane tvrd kao drvo ili kao svaki drugi korijen stabala i drveća.

Veoma je gorak, zato se i drži ljekovitim za probavu ili bolesti srca, odnosno kod nas kao aperitiv, što je veoma pogrešna navika. Aperitiv ne smije biti jači od dvadesetak gradi.

Osušeni srčanik se razreže, a može se i usitniti, pa se stavi u rakiju lozu i već nakon nekoliko dana je uporabljiv za piće. Kada ste jednom potrošili dozu rakije, možete barem još jedanput napuniti rakijom i opet ćete dobiti jednaku gorčinu.

Kod nekih postoji uvjerenje da je dobra čašica srčanika ujutro. Dobra je uvijek čašica ako je u mjeri. Nimis maxima. Oprez u nazdravljanju, makar bio i super ljekoviti srčanik!

Najnovija proba srčanika sa modrim bobicama smreke i malom grančicom mi je dala za pravo da nastavim. Dobro se slažu i u okusu i mirisu, ali opet ostaje upozorenje da i kad se radi o ovom napitku treba opreza. Ime lijepo zvuči, ali i jačina alkohola.

 

Srčanik Dom2

 

Srčanik je zaštićena biljka koja raste na visinama od oko 1600 m nadmorske visine na našim planinama kao što su Velebit, Vran, Čvrsnica, Tušnica i druge. Osobno poznam staništa na Vranu i Tušnici. Mislim da se ne treba bojati da će se iskorijeniti, ako se budemo držali pravila kojih su se strogo držali naši stari, a zacijelo znam da su srčanik mnogo više koristili nego mi danas. Koristili su ga kao lijek čovjeku i stoci. Danas se koristi isključivo kao piće.

Treba znati da srčanik, za one koji ga idu iskopavati, živi i raste haremskim načinom života. Veoma je malo muških stabljika, a uokolo mnogo je ženskih. Poznaju se i “ćoravim okom” jer muške stabljike idu u visinu od šezdeset cm do jednoga metra. Nikada se ne iskopavaju ove malobrojne muške stabljike, već se iskopavaju stabljike položene po zemlji. Korijen ide veoma duboko i bez krampa ili pijuka se ne ide vaditi srčanik, jer se tako samo nanosi šteta i malo se iskopa, odnosno izvadi.

Korijen se vadi prije snjegova, a to je kraj listopada na toj nadmorskoj visini bez rizika. No, kod nas ima uzrečica da se ljekovito bilje ili trave kopaju, odnosno beru među Gospojinama. To je uistinu točno. Najprije se dobro opere, pa se stavi u hlad da se
osuši i postane tvrd kao drvo ili kao svaki drugi korijen stabala i drveća.

 

Srčanik Dom2

 

Veoma je gorak, zato se i drži ljekovitim za probavu ili bolesti srca, odnosno kod nas kao aperitiv, što je veoma pogrešna navika. Aperitiv ne smije biti jači od dvadesetak gradi.

Osušeni srčanik se razreže, a može se i usitniti, pa se stavi u rakiju lozu i već nakon nekoliko dana je uporabljiv za piće. Kada ste jednom potrošili dozu rakije, možete barem još jedanput napuniti rakijom i opet ćete dobiti jednaku gorčinu.

Po tradiciji našega podneblja samo se kopa i vadi ženski srčanik koji je najsličniji širokoj bokvici jer muškoga srčanika je mnogo manje. Naime, on živi haremski. Naš čovjek je poštivao ovo nepisano pravilo i zato je srčanik opstao i onda kada se mnogo više koristio nego danas.

Zato ostavi muški srčenik i čemeriku na miru i nećeš pogriješiti. Ako ti treba onda vadi i kopaj ženski srčenik poslije Male Gospe.

 

 

Recept iz knjige: FRATARSKA KUHINJA u slici i riječi

Autor knjige: Fra Franjo Mabić

 

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Gastro

Borovnice – superhrana koju djeca obožavaju

Sve što trebate znati o borovnicama

Borovnice (Vaccinium myrtillus – šumska, Vaccinium corymbosum – američka uzgojena sorta) spadaju među najcjenjenije voće zbog bogatstva antioksidansa, prepoznatljivog okusa i svestrane primjene. Iako su u našim krajevima šumske borovnice oduvijek dio prirodne flore, uzgojene borovnice – poznate i kao američke visoko grmolike – u Hrvatsku su stigle krajem 20. stoljeća, kada su ih poljoprivrednici i OPG-ovi počeli saditi u kontinentalnim krajevima zbog velike potražnje i relativno jednostavnog uzgoja.

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!

Danas su dostupne u gotovo svakom supermarketu, ali mnogi ih i dalje radije beru sami – bilo u šumi, bilo na plantažama.

Gdje i kada brati borovnice u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj ih možete pronaći u divljini ili ih ubrati na organiziranim plantažama. Šumske borovnice rastu u planinskim područjima poput Gorskog kotara, Like, Velebita i Medvednice, a berba obično počinje krajem lipnja i traje do kolovoza. Budući da su mnoge lokacije zaštićena prirodna područja, prije branja provjerite lokalne propise i dozvole.

S druge strane, plantaže uzgojenih borovnica – najčešće američke sorte – nalaze se u Slavoniji, Međimurju, okolici Zagreba i Dalmatinskoj zagori. Mnoge nude i opciju “berbe za vlastite potrebe”, što je odlična prilika za obiteljski izlet i svježu kupovinu s grma.

Razlika između šumskih i uzgojenih borovnica

Borovnice koje beremo u prirodi i one koje dolaze s plantaža razlikuju se po veličini, boji, okusu i primjeni.

Šumske borovnice su sitne, tamne i iznutra ljubičaste. Imaju intenzivan, kiselkast okus i boje jezik, prste i odjeću. Sadrže više antocijana, pa imaju i jači antioksidativni učinak. Idealne su za džemove, kompote, pite i sokove, ali i kao dodatak zobenim kašama.

Uzgojene (američke) su veće, iznutra svijetle, blažeg i slađeg okusa. Ne boje prste, pa ih djeca posebno vole. Prikladne su za svježu konzumaciju, smoothieje, kolače i salate.

borovnice

Dobrobiti borovnica za zdravlje

Bez obzira na vrstu, borovnice su iznimno korisne za zdravlje:

  • Snažni su antioksidansi – usporavaju starenje stanica i djeluju protuupalno
  • Pomažu zdravlju mozga – poboljšavaju pamćenje i koncentraciju
  • Podupiru rad srca i krvnih žila – reguliraju krvni tlak
  • Pogoduju probavi – zahvaljujući vlaknima
  • Štite vid i jačaju imunitet
  • Pomažu u regulaciji šećera u krvi

Redovita konzumacija borovnica preporučuje se svima, a posebno djeci, starijima i osobama pod stresom.

Zašto djeca toliko vole borovnice?

Borovnice su zabavne, malene i slatke – djeca ih često vide kao “voćne bombone”. Uz to, lako se jedu prstima, nemaju koštice i ne zahtijevaju guljenje. Posebno su praktične kao užina, dodatak u jogurtima ili voćnim kašama.

Mogu li se borovnice uzgajati u vrtu ili u tegli?

Da – uzgoj borovnica kod kuće je moguć, ali zahtijeva malo znanja i pripreme. Borovnice vole:

  • Kiselo tlo (pH 4,5 – 5,5) – može se pripremiti uz dodatak borove kore, treseta ili kupovnog supstrata
  • Sunčanu poziciju – barem 6 sati sunca dnevno
  • Redovito, ali umjereno zalijevanje – najbolje kišnicom ili mekom vodom

Ako nemate vrt, borovnice se mogu saditi i u velikim teglama (30+ L). Važno je koristiti kiseliji supstrat i redovito prihranjivati gnojivom za acidofilne biljke (poput rododendrona).

Patuljaste i stupaste voćke idealan su izbor za balkone i male vrtove

Prve veće plodove možete očekivati nakon 2-3 godine, ali biljka je dugovječna i rađa desetljećima.

Borovnice su više od ukusnog voća

Bilo da ih berete u šumi, na plantaži ili uzgajate na vlastitom balkonu, borovnice su pravo bogatstvo ljeta – ukusne, zdrave i svestrane. Njihova popularnost raste s razlogom: s malo truda i znanja, svatko ih može imati pri ruci – i u tanjuru.

Nastavite čitati

Gastro

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!

Slatku i sočnu lubenicu ili dinju ponekad nije lako prepoznati

Ljeto je sezona najraznovrsnijeg i najsočnijeg voća – od bobičastih plodova do breskvi, smokava i marelica, lubenica i dinja. Mnogi se slažu da se radi o najukusnijem voću, ali za razliku od borovnica i banana, teško je prepoznati je li voće zrelo i ukusno.

Donosimo vam praktične savjete kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju i izbjeći razočaranje nakon rezanja.

Kako odabrati zrelu dinju

One prije svega trebaju biti lijepe žuto – narančaste boje, a nikako zelene. Voće će imati i slatku mirisnu aromu kada je spremno za jelo.

Kod dinje treba obratiti pažnju na boju kore, miris, težinu i trag stabljike.

1. Boja i miris

Savršeno zrela dinja ima žuto-narančastu nijansu, a iz blizine se osjeti intenzivan slatkasti miris.

2. Trag stabljike

Ako dinja još ima stabljiku, vjerojatno je ubrana prerano. Umjesto toga, potražite malu udubinu na tom mjestu – to je znak da je voće prirodno dozrelo.

3. Težina i elastičnost

Zrela dinja uvijek djeluje teža za svoju veličinu. Laganim pritiskom na dno trebalo bi se osjetiti blago savijanje koje se odmah vraća u prvotni položaj.

4. Zvuk

Ako dinju lagano protresete i čujete unutarnji zvuk – to je znak da je prezrela i više nije u najboljem stanju.

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju

Tikvice se mogu uzgajati i u teglama na balkonu – pratite ove jednostavne korake

Kako odabrati zrelu lubenicu?

Od svibnja do rujna možemo uživati u lubenicama i nabaviti ih u trgovinama, a zrela lubenica neće biti tako privlačna izgledom, niti će biti sjajne kore, što se često smatra znakom zrelosti.

Za obje vrste voća vrijede slična pravila – ali kod lubenice posebno pazite na boju kore, donju mrlju i zvuk pri kuckanju.

1. Donja mrlja (field spot)

To je dio koji je bio u kontaktu s tlom.

  • Bež ili žuta mrlja: znak zrelosti
  • Bijela mrlja: znak da lubenica nije dozrela
  • Tamno žuta mrlja: lubenica je moguće već prezrela

2. Težina

Kod dvije lubenice iste veličine, uvijek birajte onu koja je teža – veća količina vode znači više slatkoće i sočnosti.

3. Zvuk pri kuckanju

Dubok i šuplji zvuk najčešće je znak zrelosti. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se na zvuk ne treba oslanjati kao na jedini kriterij.

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju

Voće i povrće iz vrta koje morate oprati prije kuhanja ili jela

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju baš svaki put

Savršeno zrelo voće prepoznat ćete kombinacijom više znakova: boje, mirisa, težine i izgleda donjeg dijela ploda. Ako vam je cilj kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju, najbolje je razviti vlastiti osjećaj kroz praksu – ali ovi savjeti odlična su polazna točka za svaku ljetnu kupovinu.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice