Gastro
Srče(a)nik – genziana – lincura – sirištara (gentiana lutea)
O srčaniku općenito i u usporedbi s čemerikom ima pod nazivom – čemerika. Treba znati da srčanik, za one koji ga idu iskopavati, živi i raste haremskim načinom života. Veoma je malo muških stabljika, a uokolo mnogo je ženskih.

Poznaju se i «ćoravim okom» jer muške stabljike idu u visinu od šezdeset cm do jednoga metra. Nikada se ne iskopavaju ove malobrojne muške stabljike, već se iskopavaju stabljike položene po zemlji. Korijen ide veoma duboko i bez krampa ili pijuka se ne ide vaditi srčanik, jer se tako samo nanosi šteta i malo se iskopa, odnosno izvadi.
Korijen se vadi prije snjegova, a to je kraj listopada na toj nadmorskoj visini bez rizika. No, kod nas ima uzrečica da se ljekovito bilje ili trave kopaju, odnosno beru među Gospojinama. To je uistinu točno. Najprije se dobro opere, pa se stavi u hlad da se osuši i postane tvrd kao drvo ili kao svaki drugi korijen stabala i drveća.
Veoma je gorak, zato se i drži ljekovitim za probavu ili bolesti srca, odnosno kod nas kao aperitiv, što je veoma pogrešna navika. Aperitiv ne smije biti jači od dvadesetak gradi.
Osušeni srčanik se razreže, a može se i usitniti, pa se stavi u rakiju lozu i već nakon nekoliko dana je uporabljiv za piće. Kada ste jednom potrošili dozu rakije, možete barem još jedanput napuniti rakijom i opet ćete dobiti jednaku gorčinu.
Kod nekih postoji uvjerenje da je dobra čašica srčanika ujutro. Dobra je uvijek čašica ako je u mjeri. Nimis maxima. Oprez u nazdravljanju, makar bio i super ljekoviti srčanik!
Najnovija proba srčanika sa modrim bobicama smreke i malom grančicom mi je dala za pravo da nastavim. Dobro se slažu i u okusu i mirisu, ali opet ostaje upozorenje da i kad se radi o ovom napitku treba opreza. Ime lijepo zvuči, ali i jačina alkohola.
Srčanik je zaštićena biljka koja raste na visinama od oko 1600 m nadmorske visine na našim planinama kao što su Velebit, Vran, Čvrsnica, Tušnica i druge. Osobno poznam staništa na Vranu i Tušnici. Mislim da se ne treba bojati da će se iskorijeniti, ako se budemo držali pravila kojih su se strogo držali naši stari, a zacijelo znam da su srčanik mnogo više koristili nego mi danas. Koristili su ga kao lijek čovjeku i stoci. Danas se koristi isključivo kao piće.
Treba znati da srčanik, za one koji ga idu iskopavati, živi i raste haremskim načinom života. Veoma je malo muških stabljika, a uokolo mnogo je ženskih. Poznaju se i “ćoravim okom” jer muške stabljike idu u visinu od šezdeset cm do jednoga metra. Nikada se ne iskopavaju ove malobrojne muške stabljike, već se iskopavaju stabljike položene po zemlji. Korijen ide veoma duboko i bez krampa ili pijuka se ne ide vaditi srčanik, jer se tako samo nanosi šteta i malo se iskopa, odnosno izvadi.
Korijen se vadi prije snjegova, a to je kraj listopada na toj nadmorskoj visini bez rizika. No, kod nas ima uzrečica da se ljekovito bilje ili trave kopaju, odnosno beru među Gospojinama. To je uistinu točno. Najprije se dobro opere, pa se stavi u hlad da se
osuši i postane tvrd kao drvo ili kao svaki drugi korijen stabala i drveća.
Veoma je gorak, zato se i drži ljekovitim za probavu ili bolesti srca, odnosno kod nas kao aperitiv, što je veoma pogrešna navika. Aperitiv ne smije biti jači od dvadesetak gradi.
Osušeni srčanik se razreže, a može se i usitniti, pa se stavi u rakiju lozu i već nakon nekoliko dana je uporabljiv za piće. Kada ste jednom potrošili dozu rakije, možete barem još jedanput napuniti rakijom i opet ćete dobiti jednaku gorčinu.
Po tradiciji našega podneblja samo se kopa i vadi ženski srčanik koji je najsličniji širokoj bokvici jer muškoga srčanika je mnogo manje. Naime, on živi haremski. Naš čovjek je poštivao ovo nepisano pravilo i zato je srčanik opstao i onda kada se mnogo više koristio nego danas.
Zato ostavi muški srčenik i čemeriku na miru i nećeš pogriješiti. Ako ti treba onda vadi i kopaj ženski srčenik poslije Male Gospe.
Recept iz knjige: FRATARSKA KUHINJA u slici i riječi
Autor knjige: Fra Franjo Mabić
Gastro
Ljeto u čaši – 5 recepata za savršene koktele kod kuće
Donosimo recepte za koktele poredane od onog s najmanje kalorija do pravog deserta u čaši

Ljetni kokteli su savršeni za opuštanje, druženja i osvježenje, no često ne znamo koliko kalorija zapravo unesemo. Čaša koktela sadrži između 90 i 300 kalorija, ovisno o vrsti alkohola, količini šećera i dodatcima poput voćnih sokova ili vrhnja. Ako se pitate kako napraviti ljetne koktele kod kuće, donosimo 5 provjerenih recepata – poredanih od najlakših do najraskošnijih – uz savjete za posluživanje, kalorijske vrijednosti i preporučene čaše.
Ne, nije svejedno iz koje čaše pijete koktel – otkrivamo zašto
Kako napraviti ljetne koktele kod kuće: 5 recepata od najlakših do onih malo kompliciranijih
Uz malo pažnje pri odabiru sastojaka i načinu pripreme, kokteli mogu biti i lagani i atraktivni. Ovdje su kokteli poredani od onih s najmanje kalorija do onih u koje je najbolje “uroniti” kad se zaželite pravog ljetnog treat-a.
1. Skinny B*tch – najlaganiji koktel s citrusnom svježinom
Kalorije po čaši: oko 90 kcal
Poslužuje se u: visokoj čaši (highball)
Skinny B*tch je minimalistički i izuzetno svjež koktel. Bez šećera i gaziranih sokova – idealan za one koji paze na unos kalorija, a ne žele odustati od osvježenja.
Popularnost je stekao u fitness i fashion krugovima, a često ga naručuju modeli, glumice i svi koji znaju da će se nakon jednog pića morati pojaviti pred kamerom ili na pisti.
Nema težine, ni u čaši ni na savjesti – a upravo zato je i dalje jedan od najtraženijih “light” koktela u ljetnim mjesecima.
Sastojci:
- 40 ml votke
- 100 ml mineralne vode s mjehurićima
- 20 ml svježeg limunovog soka
- Par listova mente
- Led
Priprema:
U shakeru promućkajte votku, limun i mentu. Ulijte u čašu s ledom i dolijte mineralnu vodu. Ukrasite mentom ili kriškom limuna.

2. Mojito – klasik s biljnim tonovima i citrusima
Kalorije po čaši: oko 140 kcal
Poslužuje se u: visokoj čaši (collins)
Mojito je jedan od najpoznatijih koktela na svijetu, a svoju priču započeo je na sunčanoj Kubi. Prvotno piće siromašnog sloja stanovništva, s vremenom je postalo simbol kubanske kulture, ritma i uživanja u malim stvarima.
Menta: Ljekovita biljka koju možete uzgajati u vrtu ili na prozoru
Sastojci:
- 50 ml bijelog ruma
- 1 žlica smeđeg šećera
- Sok od pola limete
- 5-6 listova mente
- Soda voda
- Led
Priprema:
Zgnječite mentu, limetu i šećer u čaši. Dodajte rum i led, pa dolijte sodu. Promiješajte i ukrasite mentom.

3. Aperol Spritz – talijanska klasika u narančastom ruhu
Kalorije po čaši: oko 170 kcal
Poslužuje se u: vinskoj čaši (balloon)
Aperol Spritz je sinonim za Italiju, ili druženje nakon posla. Ovo piće jednako dobro funkcionira na sunčanoj terasi, balkonu ili u dvorištu s društvom. Svojim narančastim tonom odmah privlači pažnju, a okusom balansira između blage gorčine, suptilne slatkoće i pjenušavih nota.
Kako urediti terasu ili balkon? 10 praktičnih ideja za uređenje
Ovaj koktel dolazi iz Italije, točnije iz regije Veneto, gdje je još početkom 20. stoljeća nastao kao odgovor na žeđ Talijana za laganim, osvježavajućim pićem. Radi se jednostavno – tri dijela Prosecca, dva dijela Aperola i jedan dio mineralne vode, uz krišku naranče za dekoraciju.
Sastojci:
- 60 ml Aperola
- 90 ml Prosecca
- 30 ml mineralne vode
- Led
- Kriška naranče
Priprema:
Ulijte sve sastojke u vinsku čašu s ledom. Lagano promiješajte i ukrasite kriškom naranče.

4. Moscow Mule – đumbir i limeta u upečatljivoj šalici
Kalorije po čaši: oko 180 kcal
Poslužuje se u: bakrenoj šalici (Mule mug)
Moscow Mule je koktel koji odmah privlači pažnju – i izgledom i okusom. Poslužuje se u prepoznatljivoj bakrenoj šalici, a kombinacija votke, limete i piva od đumbira daje mu osvježavajući, lagano pikantni karakter koji podiže svako ljetno druženje.
Zanimljivo je da unatoč imenu, koktel zapravo nije nastao u Rusiji, nego u Sjedinjenim Američkim Državama, 1940-ih godina. Bio je rezultat kreativne suradnje proizvođača votke i vlasnika pivovare đumbirovog piva – i do danas je ostao klasik s prepoznatljivim potpisom.
Đumbir mu daje blagu ljutinu, limeta svježinu, a votka snagu, ali bez težine. Bakrena šalica nije samo estetski dodatak – ona održava koktel hladnim duže od običnih čaša, što ga čini idealnim za vruće ljetne večeri.
Sastojci:
- 50 ml votke
- 100 ml ginger beer
- 10 ml soka od limete
- Led
- Kriška limete
Priprema:
U šalicu dodajte led, votku i limetu, dolijte ginger beer i lagano promiješajte.
Varijanta: Umjesto votke, koristite gin i dobit ćete London Mule – s nešto kompleksnijim okusom.

5. Piña Colada – kremasti koktel za posebne trenutke
Kalorije po čaši: oko 290 kcal
Poslužuje se u: hurricane čaši
Ako tražite pun, egzotičan okus i ne brojite kalorije, Piña Colada je vaša čaša tropskog raja. Kokos, ananas i rum stvaraju gustu, slatku kombinaciju za uživanje.
Bogata, slatka i intenzivna, Piña Colada nije koktel koji ćete piti uz ručak – to je uživanje na slamku. Idealna za one trenutke kad vam treba malo tropskog bijega, čak i ako ste samo na balkonu.
Sastojci:
- 50 ml bijelog ruma
- 30 ml kokosovog mlijeka
- 50 ml soka od ananasa
- Led
Priprema:
Miksajte sve sastojke u blenderu s ledom do kremaste teksture. Poslužite u velikoj čaši i ukrasite kriškom ananasa.

Kako napraviti ljetne koktele kod kuće i uživati s mjerom
Sada kada znate kako napraviti ljetne koktele kod kuće, lako možete birati između laganih, svakodnevnih kombinacija i raskošnijih opcija za posebne prigode. Sve što vam treba je nekoliko baznih sastojaka, malo leda, prava čaša – i dobra volja. Uživajte odgovorno, eksperimentirajte s okusima i poslužite ljeto u čaši.

Borovnice (Vaccinium myrtillus – šumska, Vaccinium corymbosum – američka uzgojena sorta) spadaju među najcjenjenije voće zbog bogatstva antioksidansa, prepoznatljivog okusa i svestrane primjene. Iako su u našim krajevima šumske borovnice oduvijek dio prirodne flore, uzgojene borovnice – poznate i kao američke visoko grmolike – u Hrvatsku su stigle krajem 20. stoljeća, kada su ih poljoprivrednici i OPG-ovi počeli saditi u kontinentalnim krajevima zbog velike potražnje i relativno jednostavnog uzgoja.
Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!
Danas su dostupne u gotovo svakom supermarketu, ali mnogi ih i dalje radije beru sami – bilo u šumi, bilo na plantažama.
Gdje i kada brati borovnice u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj ih možete pronaći u divljini ili ih ubrati na organiziranim plantažama. Šumske borovnice rastu u planinskim područjima poput Gorskog kotara, Like, Velebita i Medvednice, a berba obično počinje krajem lipnja i traje do kolovoza. Budući da su mnoge lokacije zaštićena prirodna područja, prije branja provjerite lokalne propise i dozvole.
S druge strane, plantaže uzgojenih borovnica – najčešće američke sorte – nalaze se u Slavoniji, Međimurju, okolici Zagreba i Dalmatinskoj zagori. Mnoge nude i opciju “berbe za vlastite potrebe”, što je odlična prilika za obiteljski izlet i svježu kupovinu s grma.
Razlika između šumskih i uzgojenih borovnica
Borovnice koje beremo u prirodi i one koje dolaze s plantaža razlikuju se po veličini, boji, okusu i primjeni.
Šumske borovnice su sitne, tamne i iznutra ljubičaste. Imaju intenzivan, kiselkast okus i boje jezik, prste i odjeću. Sadrže više antocijana, pa imaju i jači antioksidativni učinak. Idealne su za džemove, kompote, pite i sokove, ali i kao dodatak zobenim kašama.
Uzgojene (američke) su veće, iznutra svijetle, blažeg i slađeg okusa. Ne boje prste, pa ih djeca posebno vole. Prikladne su za svježu konzumaciju, smoothieje, kolače i salate.

Dobrobiti borovnica za zdravlje
Bez obzira na vrstu, borovnice su iznimno korisne za zdravlje:
- Snažni su antioksidansi – usporavaju starenje stanica i djeluju protuupalno
- Pomažu zdravlju mozga – poboljšavaju pamćenje i koncentraciju
- Podupiru rad srca i krvnih žila – reguliraju krvni tlak
- Pogoduju probavi – zahvaljujući vlaknima
- Štite vid i jačaju imunitet
- Pomažu u regulaciji šećera u krvi
Redovita konzumacija borovnica preporučuje se svima, a posebno djeci, starijima i osobama pod stresom.
Zašto djeca toliko vole borovnice?
Borovnice su zabavne, malene i slatke – djeca ih često vide kao “voćne bombone”. Uz to, lako se jedu prstima, nemaju koštice i ne zahtijevaju guljenje. Posebno su praktične kao užina, dodatak u jogurtima ili voćnim kašama.
Mogu li se borovnice uzgajati u vrtu ili u tegli?
Da – uzgoj borovnica kod kuće je moguć, ali zahtijeva malo znanja i pripreme. Borovnice vole:
- Kiselo tlo (pH 4,5 – 5,5) – može se pripremiti uz dodatak borove kore, treseta ili kupovnog supstrata
- Sunčanu poziciju – barem 6 sati sunca dnevno
- Redovito, ali umjereno zalijevanje – najbolje kišnicom ili mekom vodom
Ako nemate vrt, borovnice se mogu saditi i u velikim teglama (30+ L). Važno je koristiti kiseliji supstrat i redovito prihranjivati gnojivom za acidofilne biljke (poput rododendrona).
Patuljaste i stupaste voćke idealan su izbor za balkone i male vrtove
Prve veće plodove možete očekivati nakon 2-3 godine, ali biljka je dugovječna i rađa desetljećima.
Borovnice su više od ukusnog voća
Bilo da ih berete u šumi, na plantaži ili uzgajate na vlastitom balkonu, borovnice su pravo bogatstvo ljeta – ukusne, zdrave i svestrane. Njihova popularnost raste s razlogom: s malo truda i znanja, svatko ih može imati pri ruci – i u tanjuru.
You must be logged in to post a comment Login