Bajke možda malo i lažu, ali one dječje pjesmice iz vrtića i nižih razreda osnovne škole jamačno ne: za samo jednu staklenku meda doista je potreban trud tisuća pčela koje vrijedno obilaze cvjetove skupljajući s njih nektar ili pak medenu rosu. Međutim i rad samih pčela kao i njihov život u zajednici koja je savršeno organizirana kao jedna vojarna ili samostan je posve nedokučiv i nerazumljiv. Pogledajmo samo preseljavanja pčela – odmah se orijentiraju i odmah rade; zar njihove čuvarice i stražari nisu tajna jer raspoznaju domaće i uljezima nema mjesta i još toliko toga nama nepoznata i nedokučiva.

Med predstavlja savršen proizvod: u potpunosti je biorazgradiv, ukusan koliko i hranjiv, a istodobno je i vrlo zdrav. Ima i danas svjetskih stručnjaka i nutricionista, odnosno dijetologa, kao prof. dr Giorgio Calabrese da med ništa nema osim ono šećera i nekoliko nedokazanih polifenola u odnosu na obični šećer kojega je med zamjenjivao dugo vremena. Ide toliko daleko da mu niječe sve koristi i naziva ga u jednoj tv-emisiji da je to samo običan pčelinji izmet???

Iako se med zapravo sastoji od šećera i vode, čovjek još nije uspio smisliti način kako da ga proizvede bez pomoći pčela. Sastavljen većinom od glukoze i fruktoze, med spada u visokoenergetske namirnice, no, za razliku od konzumnog šećera i drugih zaslađivača, obiluje i drugim nutritivnim i ljekovitim tvarima. Osim proteina koji potječu iz žlijezda slinovnica pčela te enzima, tu je i određen postotak vitamina i minerala, a flavonidi i (poli)fenoli čine ga izvrsnim antioksidansom.

Med se dobiva iz tisuća vrsta medonosnih biljaka počevši od Australije, a danas i u tolikih zemljama oko sredozemlja jede se eukaliptusov med, Amerikanci uživaju u narančinom i javorovom medu, Grci se slade medom od cvijeta divljeg timijana, a u Francuskoj se najviše proizvodi med od akacije i lavande. U nas među najomiljenije spada livadni med, dobiven od različitih biljnih vrsta, koji je zbog svog blagog okusa pogodan za djecu i starije osobe, baš kao što je to i med akacije ili bagrema i još nekih mednih biljaka. Lipov, sojin, kaduljin i bagremov med izvrsno djeluju na tegobe s dišnim putovima, a gorkasti kestenov i jarkožuti maslačkov med pomažu cirkulaciji i probavi. Međutim, kestenov, bagremov i sojin med u nas nemaju toliku cijenu vrijednosti i uglavnom ih se izbjegava i traže one poznatije pojedinačne vrste meda ili one zajedničke kao livadski ili skup jesenskih cvjetova na čelu sa vriskom.

Mnogima su zagonetni i natpisi koji stoje uz vrstu meda, a odnose se na način na koji se on dobiva iz pčelinjih saća. Tako vrcani med označava med dobiven centrifugiranjem, topljeni med dobiva se zagrijavanjem saća, muljani hladnim gnječenjem, a tu su još i med u saću i med s komadima saća. Međutim, budimo svjesni u našim trgovinama i trgovačkim lancima imamo najezdu ruskoga i kazahstanskoga meda koji malo ima veze sa prirodnim medom, a najčešće i poznati privatnici prekuhavaju takav med i miješaju sa svojim i daju etikete, deklaracije i garancije čistoga domaćega meda, a u nestručnih vlasnika su najčešće zavijene ruke od opekotina koje su dobili pravljenjem takvoga „prirodnoga” meda.

Danas ga najčešće koristimo kao lijepo jelo za doručak, pa onda kao prirodno sredstvo u borbi protiv gripe i prehlade, jer i sam med sadrži C vitamin. Bilo da medom zasladimo čaj ili ga, izmučeni kašljem, jednostavno pojedemo iz velike žlice, već nakon nekoliko minuta osjetit ćemo olakšanje.

Sok od naranče i tople vode zaslađen medom prava je vitaminska bomba, dok žlica meda otopljena u mlijeku umirit će kašalj i nadraženo grlo. Međutim ovaj izraz vitaminske bombe se koristi za mnogo biljaka, voćaka i preparata, pa i ovdje treba oprez. Za probavu, ali i mršavljenje se preporučuje sok spravljen od polovice limuna, žlice meda i malo mlake vode, što ima bolje djelovanje nego jabučni ocat.

Medeni recepti popularni su i kada je riječ o njezi naše narušene kože.
Zamamno sladak okus meda čini ga savršenom namirnicom za kuhinju, slastičare i kolače. Budući da je, ovisno o vrsti, oko dva puta slađi od bijelog šećera, med u potpunosti može zamijeniti tvornički proizvedene sladore i zaslađivače.

Osim neodoljiva okusa, kolači od meda imaju još jednu veliku prednost: naime, zahvaljujući činjenici da med zadržava vlagu, oni mogu stajati mnogo dulje od običnih suhih kolača, a znamo da suhi kolači i tako dugo stoje kao božićni i novogodišnji, s vremenom postajući sve bolji i bolji jer je u njima prirodni med. Medenjaci – kolači od meda, pružaju bezbroj varijanti: preliveni tamnom čokoladom ili posuti šećerom u prahu, sljubljeni s grožđicama ili možda bademom, najbolja su stvar koja vam se može dogoditi za doručak.

Med se u receptima također često združuje sa senfom, tvoreći tako specifičan ljuto-slatkasti umak koji odlično pristaje uz sve vrste mesa, od kobasica do peradi, ali je to ipak više keltski način spravljanja nego naš dinarki. Čest je i kao sastojak koktela, a slastice poput ‘banane Split’ bez meda bi bile nezamislive. Rakija medovača ili, kako je nazivaju u Istri, medica, ili medna, svojim slatkim okusom grije cijelo tijelo, a u zapadnoj se Europi medom zaslađuju vina i pivo.

Danas sve više i više u našim kafićima, posebno zimi mladež traži grijanu rakiju s medom ili jednostavno rakija loza sa vrećicom meda od dva grama koja se služi u hotelima za zajutrak. To se pomiješa i na licu mjesta se dobiva medna rakija ili po starom lijepom domaćem nazivu medovača, a to nešto kaže.

           Što sve sadrži i što sve ne sadrži 100 grama meda

energija	302 kcal/1263 kJ
voda	18,6 grama
bjelančevine ukupno	0,36 grama
ugljikohidrati ukupno	0 grama
minerali ukupno	75,1 grama
vlakna sirova ukupno	0,22 grama
vitamini A ( retinol)	0 mg
beta-karoten	0 mg
vitamin E	0 mg
vitamin B1	0,003 mg
vitamin B2	0,05 mg
vitamin B6	0,16 mg
vitamin B 12	0 mg
nikotinska kiselina	0,13 mg
folna kiselina	0 mg
pantotenska kiselina	0,07 mg
biotin	0 mg
vitamin K	25 mg
vitamin C	2,4 mg
natrij	7,4 mg
kalij	47 mg
kalcij	4,5 mg
fosfor	18 mg
magnezij	5,5 mg
željezo	1,3 mg
cink	0,35 mg
jod	0,5 mg
fluor	0 mg
krom	29 mg
bakar	90 mg
selen	0 mg
zasićene masne kiseline	0 mg
mononezasićene kiseline	0 mg
polinetasićene kiseline	0 mg
kolesterol	0 mg
mono-saharidi	72,7 grama
di-saharidi	23,8 mg
polisaharidi	0 mg

Recept iz knjige: FRATARSKA KUHINJA u slici i riječi

Autor knjige: Fra Franjo Mabić