Ljeto je sezona najraznovrsnijeg i najsočnijeg voća – od bobičastih plodova do breskvi, smokava i marelica, lubenica i dinja. Mnogi se slažu da se radi o najukusnijem voću, ali za razliku od borovnica i banana, teško je prepoznati je li voće zrelo i ukusno.

Donosimo vam praktične savjete kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju i izbjeći razočaranje nakon rezanja.

Kako odabrati zrelu dinju

One prije svega trebaju biti lijepe žuto – narančaste boje, a nikako zelene. Voće će imati i slatku mirisnu aromu kada je spremno za jelo.

Kod dinje treba obratiti pažnju na boju kore, miris, težinu i trag stabljike.

1. Boja i miris

Savršeno zrela dinja ima žuto-narančastu nijansu, a iz blizine se osjeti intenzivan slatkasti miris.

2. Trag stabljike

Ako dinja još ima stabljiku, vjerojatno je ubrana prerano. Umjesto toga, potražite malu udubinu na tom mjestu – to je znak da je voće prirodno dozrelo.

3. Težina i elastičnost

Zrela dinja uvijek djeluje teža za svoju veličinu. Laganim pritiskom na dno trebalo bi se osjetiti blago savijanje koje se odmah vraća u prvotni položaj.

4. Zvuk

Ako dinju lagano protresete i čujete unutarnji zvuk – to je znak da je prezrela i više nije u najboljem stanju.

Tikvice se mogu uzgajati i u teglama na balkonu – pratite ove jednostavne korake

Kako odabrati zrelu lubenicu?

Od svibnja do rujna možemo uživati u lubenicama i nabaviti ih u trgovinama, a zrela lubenica neće biti tako privlačna izgledom, niti će biti sjajne kore, što se često smatra znakom zrelosti.

Za obje vrste voća vrijede slična pravila – ali kod lubenice posebno pazite na boju kore, donju mrlju i zvuk pri kuckanju.

1. Donja mrlja (field spot)

To je dio koji je bio u kontaktu s tlom.

• Bež ili žuta mrlja: znak zrelosti
• Bijela mrlja: znak da lubenica nije dozrela
• Tamno žuta mrlja: lubenica je moguće već prezrela

2. Težina

Kod dvije lubenice iste veličine, uvijek birajte onu koja je teža – veća količina vode znači više slatkoće i sočnosti.

3. Zvuk pri kuckanju

Dubok i šuplji zvuk najčešće je znak zrelosti. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se na zvuk ne treba oslanjati kao na jedini kriterij.

Voće i povrće iz vrta koje morate oprati prije kuhanja ili jela

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju baš svaki put

Savršeno zrelo voće prepoznat ćete kombinacijom više znakova: boje, mirisa, težine i izgleda donjeg dijela ploda. Ako vam je cilj kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju, najbolje je razviti vlastiti osjećaj kroz praksu – ali ovi savjeti odlična su polazna točka za svaku ljetnu kupovinu.

Food blogerica Janja Benić, poznatija kao Janjolinka, otkrila nam je svoj recept za krafne koje su pravi hit.
Prozračne, mekane i savršeno punjene – tajna njihovog savršenog okusa leži u pažljivo biranim sastojcima i hladnoj fermentaciji, koja tijestu daje posebnu teksturu i bogatstvo okusa.
U nastavku donosimo recept, kako biste i vi kod kuće napravili najfinije krafne.

Recept za krafne (za 18 krafni od 50 g)

Osnovno tijesto:

• 510 g brašna za dizana tijesta (Čakovečki mlinovi)
• 9 g soli
• Korica pola limuna (neprskanog)
• 150-155 g jaja (3 jaja srednje veličine)
• 1 žličica ekstrakta vanilije
• 1 žlica ruma
• 15 g svježeg kvasca
• 120 g hladne vode
• 45 g šećera
• 120 g hladnog maslaca

Priprema tijesta

1. Aktivacija kvasca
U manjoj zdjelici pomiješajte kvasac, malo brašna, šećer i hladnu vodu. Promiješajte i ostavite nekoliko minuta da se aktivira.

2. Spajanje sastojaka
U zdjelu miksera stavite jaja, preostalu vodu i rum. Dodajte brašno i sol, ali ih držite odvojeno od kvasca.

3. Miješanje i dodavanje maslaca
Koristeći mikser s kukom za tijesto, miješajte dok se ne formira kugla. Postupno dodajte hladni maslac narezan na listiće. Mijesite dok tijesto ne postane glatko i elastično.

Dizanje tijesta i oblikovanje krafni

1. Prvo dizanje: Ostavite tijesto pokriveno na sobnoj temperaturi 2-2,5 sata, dok ne udvostruči volumen.
2. Hladna fermentacija: Nakon prvog dizanja, premijesite tijesto i stavite ga u hladnjak na 6-24 sata. Ova faza poboljšava okus i strukturu tijesta.
3. Oblikovanje krafni: Izvadite tijesto iz hladnjaka i podijelite na komade težine 50 g. Oblikujte kuglice i stavite ih na blago pobrašnjen pleh. Pokrijte folijom i ostavite na toplom još 2,5-3,5 sata.

Prženje krafni

Zagrijte ulje na 170-180°C u loncu ili fritezi.
Krafne pržite po 2 minute sa svake strane. Prve dvije minute lonac pokrijte poklopcem, zatim otklopite i pržite drugu stranu.
Vadite krafne na papirnate ručnike kako biste upili višak ulja.

Uvaljajte krafne u šećer pomiješan s malo cimeta.

Punjenje krafni

Možete ih napuniti klasičnom slastičarskom kremom, čokoladnom kremom ili domaćim džemom od malina.

Slastičarska krema

• 1 mahuna vanilije ili 1 žličica ekstrakta od vanilije
• 250 g mlijeka
• 3 žumanjaka
• 60 g šećera
• 30 g gustina ili glatkog brašna
• 65 g vrhnja za šlag

• Miksajte žumanjke i šećer dok ne poblijede pa umiješajte brašno.
  Stavite mlijeko posudu za kuhanje i zagrijte ga neka lagano zavrije povremeno
  mješajući.
  Vruće mlijeko pomiješajte sa smjesom od jaja i brašna tako da ga izlijete polako kroz
  cjedilo.
• Stavite cijelu smjesu u čistu posudu i vratite na laganu vatru.
• Neprestano miješajte dok ne postane gusta i glatka smjesa. Kada se smjesa počne
  sjajiti tada je gotova.
• Maknite s vatre i dodajte ekstrakt vanilije, ukoliko možda koristite mahunu vanilije
  nju ćete kuhati s mlijekom od samog početka, a izvaditi ćete ju kada vruće mlijeko
  ulijevate k jajima.
• Stavite kremu u zdjelu, pokrijte je prozirnom folijom tako da direktno prijanja na
  kremu, ne dopuštajući da zrak uđe (ne želimo da se stvori korica na vrhu kreme).
• Stavite u hladnjak da se potpuno ohladi.
• Nakon što se krema ohladila, miksajte slatko vrhnje u meki šlag, pazite da ga ne
  premiksate.
• Slastičarsku kremu miksajte u zasebnoj zdjeli kako bi postala glatka.
• Koristeći špatulu lagano umiješajte tučeno vrhnje u kremu. Uz pomoć dresir vrećice
  (ili obične vrećice kojoj ste škarama odrezali vrh) punite krafne.

Čokoladna krema

• 3 žumanjaka
  50 g šećera
  30 g mliječne čokolade
  30 g tamne čokolade
  240 g mlijeka
  30 g gustina ili glatkog brašna
  Malo soli (mali prstohvat) – opcionalno
  40-50 g vrhnja za šlag
• Miksati žumanjke i šećer.
• Grijati mlijeko i čokoladu dok se čokolada ne rastopi, ali ne smijete pregrijati mlijeko.
• Sve ostalo isto kao i kod slastičarske kreme. Možete čak dodati malo soli u kremu jer
  sol potencira okus čokolade (sol se stavlja kad se krema već zgusnuta, dobro
  umiješajte sol)
  Kasnije u čokoladnu kremu isto možete dodati tučeno vrhnje za šlag ali u manjoj količini
  nego kod slastičarske kreme.

Džem od maline

500g malina
450g šećera
1 sok limuna
5 g želina/pektina (ili pola ribane jabuke s korom)

• Pomiješajte maline, šećer, sok limuna i želin/pektin te kuhajte dok se šećer ne
  rastopi i sve zajedno ne reducira.
• Provjerite je li džem gotov tako da uzmete žličicu džema, stavite na hladan tanjur i
  čekate kratko da se ohladi. Potom prođite prstom po sredini i ako se ne vraća prema
  sredini znači da je gotov.
• Ako koristite jabuku, naribajte ju na početku i stavite zajedno sa svim sastojcima.
• Temperatura koju vam džem treba postići je 104°C
• Kad se džem ohladio, stavite ga u dresir vrećice i punite krafne.

Janjolinkin savjet za najmekše krafne

• Ne preskačite hladnu fermentaciju! Ona daje prozračnost i intenzivan okus.
• Ne dodajte brašno ako se tijesto čini ljepljivim – treba mu vremena da se gluten razvije.
• Pržite na pravoj temperaturi – ako je ulje prevruće, krafne će izgorjeti izvana, a ostati sirove iznutra.

Recept za krafne a la Janjolinka je sigurno najbolji koji ćete ikada probati!