U vremenu brzih vizualnih impulsa i arhitekture koja se često konzumira kroz nekoliko fotografija na ekranu, knjige o arhitekturi ostaju nezamjenjiv alat za dublje razumijevanje prostora. One ne nude samo pregled gotovih projekata, već i kontekst njihova nastanka, misaone procese autora, teorijske okvire te pitanja koja nadilaze stil, trend i formu. Upravo zato knjige o arhitekturi omogućuju čitatelju da prostor sagleda kao proces, a ne kao konačnu sliku.

Čitanje arhitekture kroz knjige znači usporiti – dati si vremena za razumijevanje odnosa između čovjeka, prostora, društva i politike. Za razliku od brzog scrollanja, knjige omogućuju koncentraciju i promišljanje, što je danas jednako važno profesionalcima kao i svima koji žele svjesnije živjeti u prostoru koji ih okružuje.

Zašto se u nekim domovima osjećamo bolje nego u drugima? Odgovor je u rasporedu

Zašto je važno čitati arhitekturu, a ne samo gledati je

Arhitektura se danas često promatra površno – kroz vizualno atraktivne kadrove, brze objave i kratke opise. No prostor nije samo slika. On je iskustvo koje se odvija u vremenu, u pokretu i u odnosu prema čovjeku.

Knjige o arhitekturi omogućuju upravo to: sporije, promišljenije razumijevanje prostora. Kroz tekst, crteže i eseje, one otkrivaju razloge iza odluka, dileme autora i širi društveni ili politički kontekst u kojem je arhitektura nastajala. Za arhitekte i studente one su temelj struke, ali i za širu publiku predstavljaju priliku da prostor počne promatrati svjesnije.

Damjan Geber: Intuicija i analiza ponašanja oblikuju suvremeni prostorni dizajn

Knjige o arhitekturi kao dio interijera i akustike doma

Osim što su izvor znanja i inspiracije, knjige imaju i vrlo konkretnu, praktičnu ulogu u interijeru. Kada su smještene na policama – osobito uz pune zidove ili između prostorija – djeluju kao prirodna zvučna barijera. Guste police ispunjene knjigama razbijaju i upijaju zvučne valove, smanjuju odjek i prijenos buke, što je posebno važno u stanovima s tankim zidovima ili otvorenim tlocrtnim rješenjima.

Na taj način knjige ne oblikuju samo način razmišljanja, već i kvalitetu svakodnevnog boravka u prostoru. Police s knjigama prostoru daju toplinu, teksturu i osobni karakter – stvarajući interijer koji je istovremeno ugodan, vizualno bogat, osoban i funkcionalan.

Što čitati – preporuka arhitekta

Arhitekt Krešimir Borošak, autor niza prostornih instalacija i teorijskih projekata koji istražuju percepciju prostora te odnos čovjeka i arhitekture u suvremenom i postsuvremenom kontekstu, za Dom na kvadrat izdvojio je knjige o arhitekturi koje smatra nezaobilaznima za arhitekte, studente, ali i sve one koji žele promišljati prostor izvan uobičajenih okvira.

1. Monografije kao temelj razumijevanja arhitekture

„Dobra ideja za čitanje je uvijek neka od monografija poznatih arhitekata“, kaže Borošak, izdvajajući Tadao Ando u izdanju Orisa te 2G83: Smiljan Radić Houses. Riječ je o knjigama koje ne prikazuju samo projekte, već i autorski način razmišljanja, odnos prema materijalu, svjetlu i kontekstu.

2. Arhitektura kao sustav elemenata

Kao nezaobilaznog arhitektonskog mislioca današnjice, Borošak ističe Rem Koolhaasa. U njegovoj enciklopediji Elements of Architecture osnovni arhitektonski elementi – poput prozora, stubišta ili zida – razlažu se na sveobuhvatan i analitičan način, čime se arhitektura sagledava kao sustav, a ne samo forma.

3. Pogled izvan grada

Knjiga Countryside istog autora, dodaje Borošak, približava potencijal i prirodu prostora izvan urbanih sredina. Time otvara pitanja budućnosti krajolika, ruralnih područja i načina života koji se često zanemaruju u arhitektonskim raspravama.

4. Kritički pogled na minimalizam i grad

Pier Vittorio Aureli u kratkom eseju Less is Enough osvrće se na današnji trend minimalizma u oblikovanju, dok se u knjizi The City as a Project bavi gradom kao rezultatom, ali i alatom političkog djelovanja.

5. Misaone provokacije za arhitekte

Od kraćih, ali iznimno poticajnih naslova, Borošak izdvaja Non-referential Architecture autora Valerio Olgiatija i Marcus Breitschmida, koju opisuje kao misaonu provokaciju.

Knjige o arhitekturi kao dugoročna investicija

Ulaganje u knjige o arhitekturi nije samo profesionalna ili estetska odluka. To je ulaganje u vrijeme, razumijevanje prostora, kvalitetu svakodnevnog života i stvaranje doma koji istovremeno reflektira znanje, osobnost i kulturu življenja.

Bilo da ih čitamo, ili izlažemo na policama, one ostaju jedan od rijetkih elemenata interijera koji s vremenom dobiva vrijednost.

Blagovaonski stol je srce svake blagovaonice – mjesto okupljanja obitelji, razgovora i zajedničkih obroka. Često se javlja dilema: odabrati okrugli ili pravokutni stol? No, osim samog oblika, postoji još nekoliko faktora koje je važno uzeti u obzir – dimenzije prostora, standardne visine, razlika između radnog i blagovaonskog stola te prostor potreban za nesmetano kretanje.

Arhitektica Sunčica Mastelić Ivić otkriva na što posebno pripaziti kako bi vaš blagovaonski stol bio funkcionalan i estetski usklađen s prostorom.

Koji blagovaonski stol izabrati za manje prostore

„Općenito rečeno, uvijek je preporuka da okrugli stol, kružnog tlocrta odabiremo za manje prostore. Zato jer je lako hodati oko tog stola. U krajnjem slučaju, nema mogućnosti ozljede, nećete se udariti ni o kakav brid,“ objašnjava Mastelić Ivić.

Osim što je praktičan, okrugli blagovaonski stol u malim prostorima izgleda atraktivno i unosi dinamiku u prostor.

Koji blagovaonski stol izabrati za veće prostore

Ako imate dovoljno mjesta, pravokutni blagovaonski stol pokazat će se kao idealan izbor. „U većim prostorima dobra opcija je pravokutni stol koji ima napete linije, ali i malo zaobljene oblike,“ savjetuje arhitektica.

Takvi stolovi pružaju više mjesta za veća okupljanja i bolje se uklapaju u prostrane dnevne i blagovaonske zone.

Na što obratiti pažnju pri odabiru blagovaonskog stola

Prije nego što se zaljubite u dizajn stola, važno je izmjeriti prostor. „Prvo, nikud bez metra! Izmjerite prostor koji imate kod kuće, pa definirajte koju veličinu imate na raspolaganju. Nemojte da vam se desi da kupite stol koji vam je predivan, a onda, kad dođe dostava, shvatite da nestane iz prostora,“ upozorava Mastelić Ivić.

Greška može biti i suprotna – da je stol premali u odnosu na tlocrt i izgleda izgubljeno u prostoru.

Standardne visine blagovaonskog stola (i stolica)

Visina blagovaonskog stola je u pravilu 75 cm, a visina stolaca 46 cm. „To je zapravo dobra mjera gdje možete sjediti i imati prekrižene noge, da vam ne smeta ploča,“ objašnjava arhitektica.

Ova standardizacija omogućava udobno i sigurno korištenje stola u svakodnevnom životu.

Koje su razlike između blagavaonskog i radnog stola

Na prvi pogled, stol je stol – no razlike postoje. Pisaći, radni stolovi rijetko se mogu dobro kombinirati kao blagavaonski stol. Zbog toga što su oni obično niži dok je blagavaonski stol uvijek 75 cm.

Radni stol mora omogućiti da ruka, od lakta do šake, stoji u horizontalnom položaju, dok je kod blagavaonskog stola naglasak na bontonu i komforu tijekom jela. Upravo zato korištenje radnog stola kao blagovaonskog dugoročno nije dobra opcija.

Koliko prostora treba biti oko stola

Kako bi kretanje oko stola bilo ugodno, potrebno je ostaviti dovoljno mjesta. „Teoretski bi trebalo od ruba stola pa do zida ili neke prve čvrste prepreke imati minimalno 90 cm osigurano. Idealno bi bilo sto,“ savjetuje arhitektica.

Na taj način omogućit ćete da se stolci nesmetano izvlače i vraćaju, a i prolaz iza osobe koja sjedi ostaje funkcionalan.

Prednosti stolova s centralnom nogom

Osim oblika i dimenzija, važna je i konstrukcija stola. „Stol s centralnom nogom znači da se možete bolje organizirati pri sjedenju. Sjedenje na kutu više nije neugodno jer nikakva noga stola ne sprečava sjedenje,“ pojašnjava Sunčica Mastelić Ivić.

Ova opcija donosi fleksibilnost, a estetski može biti i vrlo efektna.

Odabir stola za blagavaonicu: Evo kako odabrati idealan za vaš dom

Ova četiri stola povezuju dvije riječi: Hollywood glam. Hollywood glam je stil, kao što znamo, koji voli blještave površine, lak, velike kontraste: crno, bijelo, zlatno, srebrno. A takve elemente upravo nalazimo na ovim stolovima.

Pravi blagovaonski stol biramo prema prostoru, ali i stilu života. Okrugli je praktičniji u manjim prostorima, pravokutni stvara dojam elegancije i prostranosti, dok centralna noga pruža dodatnu funkcionalnost. U konačnici, uz dobar odabir dimenzija i stila, blagavaonski stol postaje središnji element doma u kojem se okuplja obitelj i gradi zajedništvo.