Zagreb, 30. listopada 2025. – U zagrebačkom hotelu Sheraton održana je 8. Središnja konferencija o održivoj gradnji u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju (GBC Croatia), pod posebnim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića. Konferencija je i ove godine okupila više od 1000 sudionika uživo i 1000 online.

Konferenciju su otvorili Dean Smolar, izvršni direktor GBC Croatia, Vlasta Zanki, predsjednica UO GBC Croatia, te Igor Kemenović, predsjednik UO Hrvatske udruge proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS). „Održivost više nije trend, nego temelj odgovornog poslovanja. Zgrade čine gotovo 40 % ukupne potrošnje energije i emisija CO₂ u Europi i zato upravo u ovom sektoru leži ogroman potencijal za promjenu. Naša konferencija okuplja sve ključne dionike koji tu promjenu provode u praksi“, istaknuo je Dean Smolar, izvršni direktor GBC Croatia.

Vlasta Zanki, predsjednica Upravnog odbora GBC Croatia, dodala je: „Iznimno nas veseli što
iz godine u godinu raste interes za održivu gradnju. Sve više tvrtki, investitora i institucija
prepoznaje vrijednost i nužnost ulaganja u energetsku učinkovitost, održivo upravljanje
zgradama, ali i dodatnog certificiranja sukladno certifikatima zelene gradnje. Upravo zato
ova konferencija ima važnu ulogu povezivanja ljudi, znanja i dobre prakse.“

Posebno su zanimanje izazvale keynote prezentacije:

• Irena Križ Šelendić, Ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, predstavila je aktualne zakonodavne i programske smjernice koje će usmjeravati zelenu tranziciju zgradarstva. Naglasila je važnost usklađenosti nacionalnog regulatornog okvira s europskim ciljevima i istodobno podizanje razine stručnih kapaciteta u sektoru.
• Peter Sweatman, direktor Climate Strategy & Partners, predstavio je koncept EU Renovation Loan i ključnu ulogu financijskog sektora u ubrzanju energetske obnove zgrada.
• Ivana Budin Arhanić, članica Uprave Valamar Riviere, govorila je o integraciji održivosti u turistički sektor kroz prezentaciju Zašto biramo održivost.
• Marko Dabrović, arhitekt i partner u Studiju 3LHD, inspirirao je publiku temom Održivi gradovi u kojoj je govorio o ulozi arhitekture u oblikovanju prostora koji su prilagođeni čovjeku, okolišu i klimatskim promjenama.

U nastavku su održana dva tematska panela i prezentacija koji su povezala teoriju i praksu:

Zgrade koje dišu – od udobnosti do produktivnosti

Panel posvećen kvaliteti unutarnjeg okoliša (Indoor Environmental Quality) okupio je predstavnike vodećih tvrtki i stručnjake koji su raspravljali o tome kako ventilacija, osvijetljenost, zaštita od buke i toplinska udobnost izravno utječu na zdravlje, dobrobit i
produktivnost korisnika zgrada. Razgovor je moderirao Marko Markić, voditelj certificiranja
u GBC Croatia. Panelisti su se složili da kvaliteta prostora mora biti sastavni dio održivosti, a
ne samo dodatak energetskim ili tehničkim kriterijima. Doris Wirth (Bluesave & Blueaudit)
pojasnila je kako se u DGNB sustavu certificiranja udobnost i zdravlje korisnika vrednuju kroz
mjerljive kriterije, koji sve više dobivaju na važnosti. Krešimir Benjak (Knauf Insulation) naglasio je rast svijesti o važnosti toplinske zaštite, ali i potrebu za boljom edukacijom izvođača, dok je Hrvoje Krapanić (Daikin) govorio o ulozi dizalica topline u elektrifikaciji
zgrada i smanjenju emisija. Tomislav Kamenarić (Signify) predstavio je inovacije u pametnim
sustavima rasvjete koji kombiniraju energetsku učinkovitost, vizualnu udobnost i digitalnu
povezanost.

Novo ruho kulturne baštine

Panel se bavio važnim pitanjem kako energetski obnoviti zgrade sa statusom kulturnog dobra uz očuvanje njihove izvorne vrijednosti. Moderatorica je bila Snježana Turalija (Blueaudit & Greenika). U uvodnim izlaganjima prof. Zoran Veršić (Arhitektonski fakultet) predstavio je Smjernice za energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra, dok je Ivana Pećnik (REGEA) prikazala Suvremena rješenja za obnovu i revitalizaciju kulturne baštine. Ove su prezentacije postavile okvir za razgovor o praktičnoj primjeni načela održive gradnje u obnovi povijesnih zgrada. Panelisti Nevena Štrbić (MPGI), Mirna Sabljak (Ministarstvo kulture i medija), Jasminka Ćoza (Next Level Consulting), Ivana Pećnik (REGEA) i prof. Zoran Veršić (Arhitektonski fakultet) naglasili su da su Smjernice ključni dokument za usklađivanje konzervatorskih i energetskih zahtjeva, ali i da njihova provedba zahtijeva blisku suradnju svih struka i prilagodbu zakonodavnog okvira. Na primjeru projekta „Mali Vatikan“ istaknuto je kako se obnovom može postići ravnoteža između očuvanja kulturne vrijednosti i poboljšanja energetske učinkovitosti, uz pridržavanje načela održive gradnje.
Prezentacija Zagrebačke banke i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) pod nazivom
„Neograničena podjela rizika u okviru InvestEU fonda“ predstavila je konkretne mogućnosti
financiranja zelenih projekata i podršku investitorima u provedbi energetske tranzicije.
Predstavnice Zagrebačke banke i EBRD-a, Ivana Žele i Anamarija Hrvoić Đurić, pojasnile su
da ovaj program omogućuje povoljnije kreditne uvjete i smanjenje rizika za financijske institucije koje ulažu u projekte energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i održive gradnje. Sudionicima je također predstavljen EBRD-ov Green Technology Selector (GTS) – besplatni internetski alat koji omogućuje odabir provjerenih zelenih tehnologija i dobavljača te olakšava prijavu i provedbu projekata koji ispunjavaju uvjete za financiranje u okviru InvestEU programa.

Konferencija je završila inspirativnim predavanjem Ivana Čačića, meteorologa iz Hrvatskog
meteorološkog društva, pod naslovom Što (ne) znamo o klimi.

Kroz pregled najnovijih podataka Svjetske meteorološke organizacije, Čačić je istaknuo kako
je 2024. bila globalno najtoplija godina otkako postoje mjerenja, s prosječnim porastom
temperature od 1,6 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Upozorio je i na ubrzano otapanje ledenjaka, porast razine mora, te rast učestalosti ekstremnih vremenskih pojava
poput toplinskih valova i poplava koje posebno pogađaju Sredozemlje. Unatoč zabrinjavajućim pokazateljima, Čačić je naglasio i „dobru vijest“, naglu ekspanziju obnovljivih izvora energije i sve veću sposobnost gradova da se prilagode klimatskim promjenama kroz zelenu infrastrukturu i pametno planiranje prostora.

8. Središnja konferencija o održivoj gradnji ponovno je potvrdila svoju važnost kao najveće
godišnje okupljanje stručnjaka koji oblikuju održivu budućnost hrvatskog sektora graditeljstva.

Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.

Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.

Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.

Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.

alko-garden.hr