Uredi više nisu mjesta na kojima zaposlenici samo sjede za računalom. Danas se projektiraju kao prostori koji potiču suradnju, kreativnost i dobrobit zaposlenika. Open space i dalje postoji. Ali više nije jedino rješenje.

Dorotea Šarić, mag. ing. arh. iz arhitektonskog studija Brigada, i Ivan Šagulj, predstavnik investitora, pokazuju to na primjeru novog Ledo ureda, vodeće kompanije za proizvodnju sladoleda i smrznutih proizvoda. Prostor ima 1.800 kvadrata neto korisne površine i smješta preko 200 zaposlenika.

Moderni ured počinje potrebama zaposlenika

Prije nego što je nastala ijedna skica, tim je proveo opsežno istraživanje o tome kako zaposlenici stvarno rade. Ovakav pristup u skladu je s filozofijom cijelog studija: Brigada dizajn gradi na promatranju stvarnog ponašanja ljudi u prostoru, a ne na pretpostavkama, slično onoj čuvenoj priči o nizozemskim parkovima gdje su prihvatili dijagonalne staze koje su ljudi sami utabali, umjesto da im nametnu unaprijed zacrtane puteljke.

“Ono što je nama bilo bitno je kako bi se zaposlenici trebali osjećati i kako bi izgledalo njihovo idealno mjesto rada. Samim time smo proveli brojne radionice, fokus grupe i sastanke gdje smo radili s timovima”

Iz tog procesa proizašao je ključni uvid. Zaposlenici su se iz zatvorenih uredskih prostora trebali preseliti u open space. Pitanje je bilo kako to izvesti, a da ljudi i dalje osjećaju pripadnost i ugodu. Ured se dakle nije projektirao prema trenutnim trendovima u dizajnu. Projektiran je prema stvarnim navikama i strahovima ljudi koji će u njemu provoditi većinu radnog dana.

Open space ured koji potiče suradnju i produktivnost

Otvoreni uredski prostor donosi jasne prednosti. Lakšu suradnju, brzu komunikaciju i spontanu razmjenu ideja među kolegama koji bi u zatvorenim uredima rijetko razgovarali. No isti prostor koji potiče spontanost, drugima otežava koncentraciju. Buka, stalni pokret u perifernom vidu i različiti stilovi rada znače nešto konkretno: klasičan, neprekinut open space rijetko odgovara svima podjednako.

Neki zaposlenici najbolje rade uz stalnu interakciju s timom. Drugima treba mir za fokusiran, dulji rad bez prekida. Dobar ured mora ponuditi oboje, ne birati između jednog ili drugog.

Koncept “Grad u gradu” mijenja način organizacije ureda

Rješenje koje je studio Brigada osmislio za Ledo ured nadilazi klasičnu podjelu na open space i zatvorene urede.

“To smo riješili s novim konceptom uredskog prostora Grad u gradu, gdje smo ured organizirali u kvartove, komunicira se putem ulica, i naravno, u središtu ureda je trg, odnosno u ovom slučaju jedan veliki i prekrasan prostor show kitchena”

Ovakva prostorna metafora rješava čest problem klasičnog open spacea: gubitak orijentacije i pripadnosti u velikom, neprekinutom prostoru. Kad je ured podijeljen na kvartove, svaki tim dobiva svoj prepoznatljiv “dio”. Dovoljno je intiman da zadrži osjećaj pripadnosti timu. Istovremeno ostaje otvoren prema ostatku ureda kroz zajedničke “ulice” komunikacije.

Show kitchen i zajednički prostori kao srce ureda

Ono što u klasičnom rasporedu odgovara gradskom trgu, u ovom je uredu prostor show kitchena. Mnogo je više od obične kuhinje za zaposlenike.

“Show kitchen je zapravo namjenski prostor koji služi za okupljanje svih timova, za druženje, za objed, ali i za testiranje novih proizvoda, isprobavanje i naposljetku prezentaciju novih prehrambenih proizvoda, prvo timovima, a onda i svima nama. To je stvarno laboratorij gdje se odvija čarolija koju kasnije, kao korisnici, možemo prezentirati”

Ovakav prostor pokazuje širu promjenu u dizajnu ureda. Zajednički prostori danas nose mnogo veću odgovornost nego prije, kad su se svodili na kuhinjicu s aparatom za kavu. Ovdje kuhinja postaje funkcionalno i simbolički srce cijelog prostora. Mjesto je gdje se sastaju svi timovi, bez obzira na to u kojem “kvartu” inače rade.

Ključna lekcija ovog projekta jest da nijedan jedinstven tip prostora ne odgovara svim zaposlenicima podjednako. Studio Brigada zato je osmislio čitav niz tipologija prostora unutar iste zgrade.

“Neki ljudi vole raditi u open spaceu, nekima ipak treba neki dan malo fokusiraniji rad, pa nam je bilo bitno stvoriti različite tipologije prostora, od open spacea, odnosno kvarta koji je i dalje intiman prostor tog tima, ali je open space, do soba za sastanke, kolaboracijskih zona koje su nekakav semi-privatan, ali i dalje otvoren tip komunikacije među timovima, i fokusiranih soba za rad”

Konkretno, ured raspolaže s otprilike 180 radnih jedinica u open space kvartovima. Uz njih ide sedam soba za sastanke namijenjenih formalnijim, timskim razgovorima. Tu su i desetak takozvanih tihih soba i kabina za telefonske pozive, gdje zaposlenik može povući poziv ili kratko se koncentrirati bez buke ostatka ureda.

Kolaboracijske zone dodatno popunjavaju taj spektar. Nude poluprivatan prostor za rad u paru ili manjoj grupi, negdje između potpune otvorenosti open spacea i potpune izolacije zatvorene sobe. Svaka od ovih tipologija ima jasnu funkciju. Zaposlenik bira prostor prema zadatku koji trenutno obavlja, umjesto da je zauvijek vezan uz jedan jedini tip radnog mjesta.

Ured nije samo mjesto za rad

Osim radnih zona, ured uključuje i sadržaje koji izravno utječu na kvalitetu radnog dana, ne samo na produktivnost u užem smislu.

“Ono što je specifično za ovaj ured je to što zaposlenici imaju dva urbana kafića za pauze i odmor, imaju svoje terase, tako da uvijek imaju priliku za mali break”, ističe Šarić. Dodaje i detalj koji smatra posebno važnim. “Ono što je jako bitno, i što ovaj ured ima, je soba za prvu pomoć, što je danas definitivno nužan dio svakog ureda, ali nije situacija da svi uredi to imaju.”

Ovakvi sadržaji, terase, lounge prostori, kafići i prostor za odmor, polako postaju novi standard u projektiranju uredskih zgrada. Riječ je o dijelu šireg shvaćanja da produktivnost ne dolazi samo iz dobro raspoređenih radnih stolova. Dolazi i iz prilika za kratak, stvaran predah tijekom dana.

Dizajn ureda inspiriran brendom i potrebama zaposlenika

Poseban izazov ovog projekta bio je ugraditi identitet Leda u prostor na način koji ne djeluje doslovno ili banalno.

“Budući da se radi o vodećoj kompaniji za proizvodnju sladoleda i smrznutih proizvoda, odlučili smo tu bogatu tradiciju prenijeti kroz detalje, putem materijala, tekstura i slično. Tako da se kroz ured vide dizajnirane lampe u obliku sladoleda, keramičke pločice koje podsjećaju na kornet, i taj neki suptilni, ne banalan, već promišljen detalj istaknuo je dizajn ovog ureda”,

Proces odabira boja za prostor bio je pritom neočekivano doslovan. “To je jedna slatka strana ovog projekta, što smo stvarno testirali puno sladoleda pod izlikom posla. Čak smo u jednom trenutku konzumirali sladoled i direktno spajali boje koje smo na kraju pretočili u prostoriju koju danas možemo vidjeti”, prisjeća se Šarić.

Rezultat je paleta boja u zajedničkim prostorima izravno inspirirana proizvodima same kompanije, umjesto generičke korporativne sheme koja bi jednako dobro pristajala bilo kojoj drugoj tvrtki.

Cijeli ured slijedi jasnu logiku podjele atmosfere prema funkciji prostora.

“Uvijek nam je cilj napraviti balans radnog prostora i tih zajedničkih zona. Radni prostori su opušteni, korišteni su više prirodni materijali, smireni tonovi, dok su zajedničke zone malo naglašenije dizajnerski, i tu se zapravo ističe ta bogata prehrambena inspiracija koju smo izvukli za oblikovanje tih zona”

Radne zone, gdje zaposlenici provode većinu dana, namjerno ostaju vizualno tiše. Zajedničke zone, poput show kitchena i kafića, mogu si priuštiti izraženiji, energičniji dizajn upravo zato što njihova funkcija nije dugotrajan fokusiran rad, nego druženje i promjena tempa.

Nekoliko mjeseci nakon useljenja, investitor već vidi konkretne rezultate promjene.

“Ured je zaista funkcionalan, ured je sve ono što smo se nadali da će biti. Donio nam je već u ovim prvim mjesecima bližu suradnju između odjela, češću komunikaciju, lakši protok informacija. Sve ono što nas je možda u starom uredu ograničavalo, sada to više nije izazov”, kaže Šagulj.

Ovaj projekt, dodaje, predstavlja krunu šireg transformacijskog procesa kroz koji je organizacija prošla posljednjih nekoliko godina.

Što možemo naučiti iz ovog projekta?

Ovaj projekt nudi nekoliko lekcija za svako projektiranje poslovnog prostora. Uključivanje zaposlenika kroz radionice i fokus grupe prije projektiranja daje uvide koje arhitekt sam, izvana, jednostavno ne može pretpostaviti.

Ponuda više različitih tipova radnih prostora, od open spacea do fokus soba, prepoznaje da ne postoji jedan univerzalan način rada. Dizajn ureda može, i po mišljenju ovog tima treba, odražavati identitet i priču tvrtke. Naposljetku, zajednički prostori poput kuhinja, kafića i terasa danas zaslužuju jednaku pažnju kao i sami radni stolovi. Izravno utječu na to koliko se zaposlenici u prostoru osjećaju dobro.

Ledo ured kao primjer dobro projektiranog ureda

Moderni ured više nije prostor u kojem svi rade na isti način. Dobro projektiran ured prilagođava se različitim navikama zaposlenika. Potiče suradnju kada je potrebna, ali omogućuje i mir za koncentrirani rad kad je to prijeko potrebno. Upravo zato današnji najbolji poslovni prostori nisu samo lijepo uređeni, nego prije svega promišljeni, izgrađeni oko stvarnih potreba ljudi koji u njima provode veći dio svog radnog dana.

Retro futuristički ured iz druge galaksije – prostor iz snova za svakog IT-evca

Netko iznad vas premješta namještaj baš kad legnete spavati. Netko pored ostavlja bicikl nasred hodnika. Netko treći pušta psa da trči po dvorištu bez povodca — poznato?

Život u zgradi znači dijeljenje prostora s desecima ljudi koje niste sami birali. Kućni red u stambenim zgradama zato nije birokratska sitnica koju nitko ne čita. To je alat koji stoji između ugodnog suživota i svakodnevnih sitnih ratova.

Donosimo pregled najvažnijih pravila, od buke i zajedničkih prostora do kućnih ljubimaca i odgovornosti za štetu.

Izolacija prozora ključna je jer povećava udobnost i štedi energiju

Što je kućni red i zašto je važan?

Kućni red uređuje svakodnevni suživot suvlasnika u zgradi. Pokriva korištenje zajedničkih prostora. Uređuje i ponašanje koje utječe na susjede. Njegova svrha nije ograničavanje slobode stanara. Cilj je zaštita mira, sigurnosti i zajedničke imovine. Prema izmjenama zakona o upravljanju zgradama, kućni red danas postaje zakonski akt. To znači jasniju snagu provedbe. Nepridržavanje pravila više nije samo stvar dobre volje. Može povlačiti i konkretne sankcije.

Buka je najčešći razlog susjedskih sukoba

Buka je vjerojatno najčešći uzrok napetosti među susjedima. Izvora ima mnogo: glasna glazba, kućne proslave, građevinski radovi. Tu su i bučni kućanski uređaji, dječja igra ili lavež kućnih ljubimaca.

Zakon o zaštiti od buke definira noć kao razdoblje od 23 do 7 sati. Tada su dopuštene razine buke najstrože. U zatvorenim stambenim prostorijama dopuštena je razina do 35 decibela danju. Noću je granica tek 25 decibela — otprilike razina tihog šapta. Za usporedbu, običan razgovor za stolom već doseže 50 do 60 decibela. Čak i pojačan glas u susjednom stanu noću lako prekorači zakonsku granicu.

Nekoliko jednostavnih navika smanjuje rizik od sukoba. Izbjegavajte glasnije kućanske aktivnosti u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima. Veću kućnu proslavu najavite susjedima unaprijed. Koristite slušalice ili tiši volumen nakon 22 sata. Ako vas buka susjeda muči, vodite evidenciju datuma i vremena. Takva bilješka olakšava eventualnu prijavu ako razgovor ne pomogne.

Kako koristiti zajedničke prostore?

Zajednički prostori pripadaju svim suvlasnicima. Njihovo korištenje traži dogovor i obzir prema drugima.

Hodnici i stubišta

Bicikli, dječja kolica ili osobni ormarići u hodniku sužavaju prostor za kretanje. U slučaju požara mogu ozbiljno otežati evakuaciju. Hodnici i stubišta moraju ostati slobodni za prolaz. To vrijedi bez obzira koliko pojedini stanar misli da njegov predmet ne smeta.

Dizalo

Prije selidbe ili prijevoza glomaznih predmeta, obavijestite susjede unaprijed. Posebno ako će dizalo dulje biti zauzeto. Kućni ljubimci u dizalu trebali bi biti na povodcu. To je obzir prema susjedima koji se ne osjećaju ugodno uz životinju u zatvorenom prostoru.

Garaže i parkirališta

Parkirajte unutar označenih mjesta. Ne zauzimajte tuđi parkirni prostor niti blokirajte prolaz. Ovo temeljno pravilo sprječava velik dio svakodnevnih sukoba. Zajedničke garažne površine koriste se prema dogovoru svih suvlasnika, ne po načelu “tko prvi, njegovo”.

Kućni ljubimci u zgradi – prava i obveze vlasnika

Vlasnici kućnih ljubimaca u pravilu smiju držati životinju u stanu. S tim pravom dolazi i jasna odgovornost. Čistoća zajedničkih prostora mora biti zajamčena. To znači trenutno čišćenje ako ljubimac onečisti hodnik ili dvorište. Buka koju životinja proizvodi također spada u obveze vlasnika. Dugotrajan lavež dok je vlasnik odsutan ne smiju trpjeti susjedi. Sigurnost drugih stanara jednako je važna. Pas bez povodca u zajedničkim prostorima može izazvati neugodnu, pa i opasnu situaciju. Odgovorno vlasništvo, uz malo predviđanja, gotovo uvijek spriječi većinu sukoba.

Tko odgovara za štetu u zajedničkim prostorima?

Odgovornost ovisi o tome je li šteta nastala nemarom ili uobičajenim trošenjem. Razbijen prozor na stubištu zbog nepažnje stanara pada na teret te osobe. Oštećenje lifta zbog preopterećenja tretira se slično. Redovito trošenje zbog godina korištenja spada u redovno održavanje. To se financira iz pričuve.

Oštećena ulazna vrata, prolivena voda koja šteti susjedu ispod, oštećenje u garaži — načelo je uvijek isto. Tko je štetu prouzročio, snosi trošak popravka. Troškovi redovnog održavanja pokrivaju se iz zajedničke pričuve. Više o tome tko upravlja tim sredstvima pročitajte u našem tekstu o pričuvi i njezinoj namjeni.

Čistoća zajedničkih prostora nije samo posao predstavnika stanara

Uredni zajednički prostori nisu samo odgovornost predstavnika suvlasnika. Nisu ni posao isključivo angažirane čistačice. To je zajednička obveza svih stanara. Otpad odlažite u za to predviđene kontejnere. Ne ostavljajte vrećice pored ulaza. Glomazni otpad, poput starog namještaja, ne ostavlja se pored kontejnera. Zbrinjava se prema pravilima lokalne komunalne službe. Stubište, ulaz i zajednička spremišta bit će uredni samo uz trud svakog stanara.

Kako riješiti problem sa susjedima?

Kad dođe do sukoba, preporučeni redoslijed koraka izgleda ovako:

1. Razgovor — izravan, miran razgovor sa susjedom često riješi problem prije eskalacije.
2. Predstavnik suvlasnika — ako razgovor ne uspije, on može posredovati i formalno upozoriti na kršenje.
3. Upravitelj zgrade — za ozbiljnije probleme, upravitelj koordinira između suvlasnika i pokreće formalniji postupak.
4. Nadležna tijela — komunalno redarstvo ili policija posljednja su instanca kad interni dogovor ne uspije.

Komunikacija prije eskalacije gotovo uvijek daje bolji ishod. Susjedski odnosi, jednom narušeni, teško se u potpunosti poprave.

Buka u stanu: Zašto nije samo neugodnost i kako se od nje možemo zaštititi

Najčešće pogreške stanara

• ostavljanje stvari u hodniku umjesto u stanu ili spremištu
• buka u neprikladno vrijeme, osobito nakon 23 sata
• nebriga o kućnim ljubimcima u zajedničkim prostorima
• nepropisno odlaganje otpada, uključujući glomazni otpad pored kontejnera
• ignoriranje zajedničkih pravila uz opravdanje “to se uvijek tako radilo”

Dobar kućni red povećava kvalitetu života

Kućni red nije samo skup zabrana. To je alat koji unaprjeđuje svakodnevni život. Donosi veću sigurnost i urednije zajedničke prostore. Poboljšava međususjedske odnose. Dugoročno čuva i vrijednost same nekretnine. Zgrada s redom i dogovorom ostavlja bolji dojam, i na kupce i na stanare. Za dodatnu sigurnost zajedničkih prostora, poput ulaza ili stubišta, pogledajte naš tekst o postavljanju videonadzora u stambenim zgradama.

Kućni red u stambenim zgradama ne postoji da ograničava stanare. Postoji da omogući kvalitetniji suživot. Kada svi poštuju zajednički prostor i vode računa o susjedima, zgrada postaje ugodnije mjesto za život.